Broj 68 zajednici sa ostalom braćom Srbima i Bu- garimw u djelo privesti naše pravo: , Bal- kan Balkanskim Narodima“, što nikada ne- ćemo postići ako se budemo oslonili na ,,hu- manitarne“ Evrope, koja samo putem krvi i sile ostvaruje svoje ciljeve. S toga živo apelujemo na našeg Uzvi- šenog Gospodara — Cara Junaka i Njegovu Vladu, da se odmah razvije barjak ovjenčan slavnim pobjedama na Carevom-I.azu, Gra- hoveu, Vučjem Dolu. Fundini i na drugim značajnim mjestima, ta da se oružnom ru- kom pritekne u pomeć našoj braći, koja još neprestano stenje pod turskim igom, izlo- žena svirjepstvima i svakovrsnim azijatskim krvološtvima, — Ne učine li ovo oni, koji su pozvani, onda neka budu svjesni toga, da su izvršili izdajstvo prema otadžbini i zavjetnoj misli Srbinovoj. Dakle, naprijed, pa što da Bog i sreća junačka !“ Grna Gora i Turska. U Crnoj Gori vlada najveće raspoloženje za rat s Turskom. Na Cetinju je održan miting, a odnosnu resolu- ciju donosimo na drugom mjestu. Bitke između 'Turaka i Crnogoraca ne samo -što još uvijek traju, nego su i sve žešće i jače. Zadnje vijesti govore, da je crnogorska vojska zauzela Berane. U Carigradu se ministarsko vijeće mnogo bavilo pitanjem sukoba, pa je odlu- čilo da preduzme najoštrije mjere, jer inače da će Crnoj Gori navjestiti rat. U Srbiji. U Srbiji prate pogranične su- kobe vrlo budno. U Beograd se povratio kralj Petar i ministri. Ministarsko je vijeće već vijećalo. Srbi i Arnauti. ,Glas Naroda“, srpski list te izlazi u Skoplju, poziva Srbe i Ar- naute na slogu i jedinstvo protiv "Turčina, jer da su im tu interesi skopčani i zajed- nički. Bugarska i Turska. U Bugarskoj, po svim većim mjestima priređuju se veliki mitinzi protiv Turske. Narod poziva vladu da Turskoj proglasi rat na obranu napaćene braće u Maćedoniji. No Turska hoće da »CRVENA HRVATSKA“ prijeti Bugarskoj. Organ nove turske vlade »Ikdan“ ovako prijeti Bugarima: Ako Bu- garska pokuša napasti Tursku, u Turskoj će vojsci odmah nestati razdora. Mi jedva če- kamo da se uhvatimo u koštac, s neprijate- ljem, kojega gledamo već nekoliko mjeseci otkad se vodi rat, a još nam se ne pruži prilika, da ga se dokopamo. Ali Bugari na prijetnje ne ostaju ni nalo dužni, već jednakom mjerom odvraćaju. Turska kriza, U izvanrednom ministar- skom vijeću u Carigradu zaključeno je s najvećom energijom postupati i na Arbanase udariti, ako bi pošli na Solun. U službenim krugovima vlada uvjerenje, da se većina Arbanasa svojim kućama vratila, kada su čuli, da je porta pristala na njihove zahtjeve. Sto Isa Boljetinac i drugi arnautski vođe hoće da pođu na Solun. misli se da to biva pod utjecajem mladoturaka. Jednim iradom sultanovim potvrđuje se zaključkom ministarskog vijeća dekretirani privremeni zakon, kojim se civilnim i vojnič- kim dobama, upletenim u pobune u Kosovu, Monastiru, Skadru i Janini u vremenu od svibnja do polovice srpnja podjeljuje amne- stija. Veliki vezir naložio je vođi u Albaniju odaslane misije, da pozove Arbanase neka idu za svojim poslom. Bajram-Zur sazvao je međutim arbana- ške vođe u Skoplje na dogovor. Daljna pak vijest od 18. ov. mjes. jav- lja: Badući da Arbanasi uza sve nastojanje, hoće da pođu na Ćupriju, pritegnut će se ukupno dvanaest bataljuna za pojačanje gar- nizona na ĆČupriji. Vojničke su oblasti dobile zapovijed, da Arnaute, ako bude potreba, silom razoružaju i kući. pošalju. I žiteljstvo ćuprijsko sprema se na otpor protiv -Ar- nauta. Domaće oljesti. Za Dubokovićev spomenik. Općinari : Če- trdeset i četiri godine načelnikovanja našeg nezaboravnog kap. Nike viteza Dubokovića, ostat će zlatnim slovima zabilježeno u po- vijesti Jelse. dobi, ćudi, itd. tada valja priznat, da su ove okolnosti prikladni ili dajbudi potrebiti uv- jeti za razvoj nemoći. Zadavica croup. Ova nemoć rađe i češće spopada djecu u njiho- vomu djetinstvu, nego li u drugoj dobi, tigis np. u mladosti, arteriosni aneurizmi i i kancer u odrasloj, pa tako krvotok i omek- šanje moždani starce spodada. Ženski je spol ip. veće raspoložen na histerično nervozne Mekcije, muškarci pak na ipokondriju. Neke tpidemije rađe napadaju siromahe nego li bogataše, Kada se sa općih ideja odalečiš, i dođeš na posebne aplikacije, tada postaje mračniji upliv ovih sposobnosti, Doista, opa- žjuć np. da jedna nemoć uzmimo np. skro- flozu, napada rađe na djecu nego li na odrasle, i rađe na limfatična nego li na duga ćud, ne smije se iz toga zaključiti, da ova nemoć, kad se pojavi u toj dobi, i 'ikovoj ćudi svaki put, da prouzrokuje sutje- %j ovih dvaju uvjeta, i ako u opće treba Priznati da su linfatična ćud i djetinstvo dva prikladna uvjeta za rozvoj pomenute temoći. Tako np. kad vidimo tifus, koji na- a osobito u prvoj mladosti i mladenačkoj i, a rijetko u odrasloj, a nikad nakon desete godine, ne može se iz toga zaklja- i, da mladenačko doba igra glavnu ulogu u genesi ove nemoći, nego kad promotrimo stvar obzirom na dobu, možemo zaključiti, da sposobnost za stečenje nemoći leži u nekim granicama, preko kojih ona veće ne opstoji. Koju pak ulogu vrše ćud, sustav, spol, položaj nije ni to jasno, U istinu, U svim temperamentima, a različitog sustava nemogu se pojaviti sve nemoći u oba spola, dočim su neke dobe života, kako viđesmo, sasvim proste od nekih nemoći uvjet su glavni koji pripravlja organizam da se razboli od drugih nemoći. Među svim uvjetima, pori- jetlo je (haereditas) najprikladnija sposobnost za razvoj nemoći, U nekim afekcijama mo- žemo kazat, dd je ona prije aktivna razpoloži- vost, nego li sposobnost, Mladići np. koji potječu od sičijavih roditelja, njima prijeti u opće govoreći uvjek taj strašni bič, baš za to, jer su se od takovih rodili, i uistinu veći broj tomu zlu podlegne, makar oni živ- jeli pod neznam kakvim uvjetima. Porijetlo pak ne upliva baš sa svom snagom na neke druge nemoći kao np. na renelu (bolest bub- rega) apoplesiju, ali sasvim tim oni koji, potječu od roditelja bolnih od onih nemoći, nešto su veće skloni na istu nemoć. Često puta potrebito je da za tu nemoć sudjeluju i drugi uvjeti, a mnogo buta, neka i sudje- Strana 3. mmm mmm <imiteoiunsstemmmnmnmsnnmsunmsssimunnittimaussnitnensttmrssiessmsumi. Plemeniti pokojnik, obdaren rijetkim vrlinama uma i srca, do, zadnjeg svog iz: daha ulagao je svoj ustrajni i požrtvovni rad na korist i procvat općine i ove ubave varoši, kako to svjedoče radnje izvedene pod Njegovom mudrom upravom, pak i na- stojanje oko promicanja obrta i trgovine, tako da Jelsa, N jegovom zaslugom, slovi da- nas između prvih varoši na obali Jadrana. Kojeg je velikana izgubila ova općina | i Hrvatska nam domovina, posvjedočio je njegov impozantni sprovod ! Općinsko vijeće, da se oduži slavnoj uspomeni milog pokojnika, zaklučilo je u sjednici 26. VI. t. g., da mu se podigne dostojan spomenik i u tu svrhu jednodušno je glasovalo 5000 K. Ova vijest bila je od svih općinara zanosno pozdravljena, te bi izabran potpisani odbor, da sakuplja daljnje dobrovoljne prinose. Općinari! Potpisani evo dušom i srcem vrše primljeni nalog i pozivlju Vas, da do- prinesete što vidniji dokaz ljubavi, štovanja i zahvalnosti prema uspomeni vrlog i za- služnog našeg milog pokojnika kap. Nike viteza Dubokovića. U Jelsi, 1. kolovoza 1912. ODBOR: Ružević Ivan, Duboković Iv. Krstitelj, Zanković Pavao, Bojanić Marko, Barbić Petar, Bojanić Ivan pk. Stjepana, Cripović Lovro, Danćević Petar, Fredotović Ante, Jerković Stjepan, Milatić Toma, Palaversić Vicko. Jedna rasprava radi uvrede Veličanstva u Spljetu. Pred okružnim sudom u Spljetu vodila se ovih dana rasprava protiv neko- liko mladića, koji su bili tuženi, da su, mr- čeći ma jednoj bečkoj ilustraciji, koja je bila donijela slike nekih nadvojvoda, počinili zlo- čin uvrede članova kraljevskog doma. Na raspravi nije se moglo ničim ustanoviti, da su ti mladići počinili dotični zločin i oni su bili riješeni. / ' Tužen. Državno odvjetništvo u Spljetu podiglo je tužbu protiv Dra Grge Anđeli- novića radi govora držana, na manifestaci- jama u Spljetu prigodom Jukićeve osude. luju ti avjeti, ipak mogu ubjegnuti tomu zlu. €) Pravi uzroci koji predrazpolagaju na nemoć (verae praedisponentes causae). Prem- da su djelovanja ovih uzroka u opće neja- sna, ipak se ponešto dadu protumačiti. Lako se može shvatiti zašto se razvijaju neke bo- lesti kao np. neredi u probavi, abortus (iz- met) razpoloženje na pletoru, anemija, zlo- česta diatesa, sklonost na flogosu, slabost, efekti nerada ili prekomjernoga rada, pa razne nervozne nemoći, jer to može slijediti iz drugi uzroka kao np, iz nepodobnih jela, pomanjkanja hraniva, slaba življenja, po- manjkanja ili prevelikih evakulacija svake vrsti, ili strastvena zanešenja za duševnim zanimanjima itd. ali ako je sve ovo shvat- ljivo, nije shvatljivo kako upliva zrak i tan na razvoj nemoći, i akoprem se je nastojalo da se tumačenjem i temu doskoči. Ne smiju se zamjenuti ili pobrkati predrazpolagajući uvjeti sa sklonostima (praedispositiones) i ako su 'kao posljedice prvih ali ne uvjek. Patolozi opredjeljuju praedispositiones taj- nom ili javnom promjenom, koja može stati uz zdravlje, a sporije uzroci djelovanja, koji su kadri da ih preinače porađaju u eliono- miji. Predrazpoloženje može biti baštinjeno ili stečeno, pa različito po stupnju. Kad je