CRVENA OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLA[DA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN (ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXII. Početak Školske godine. Na početku smo nove školske go- dine. Učenici se povraćaju poslije dvomjesečnog počivanja da opet na- stave svoj rad, svi puni najljepših nada za svoju budućnost. Nastavnici i odgojitelji mladeži, poslije ugodna počinka, lačaju se opet svog teškog, ali i plemenitog zadatka, da osvje- ženim silama kažu punonadnoj omla- dini pravac života, da je oboružaju potrebnim znanjem, da joj pokažu snagu i moć nauke i ljepotu istine. Učenici neki svršuju, neki nasta- vljaju, a neki tek počinju da se ogri- jevaju na zrakama nauke; jedni ve- seliji od drugijeh, jedni radosni s us- pjehu, a drugi neveseli sa zaostaja- nja, ali nad prvijem i drugijem je- dnako 'lebdi briga..i..dobroželjatniest.., roditelja. I doista, niko intensivnije i zainteresovanije ne provodi ove dane, početka školske godine, što roditelji. Dok učenika ima i vrijed-, nih i nevaljalih, marljivih i nemar- nih, nadarenijih i ograničenih; dok ima nastavnika i sposobnijih i ne- sposobnijih, i savjesnih i nesavjesnih, — roditelji imaju samo jedno osje- čanje, a to je, roditeljska ljubav, koja izaziva i brigu i strah, i sve drugo što je potrebno da prati nastojanje i želju na uspjeh djece. Mi danas, na ovom mjestu, isti- čemo važnost počimanja škole, jer škola nije samo, da učenika uputi u pojedinijem predmetima, nego da ga odgoji, da mu oplemeni srce, da stvori od svakog jak i nepokolebiv harakter, da ga prepravi za život i vaspita za ljudsko društvo, da ga nauči ljubiti Lijepo i Dobro, da u nj uvriježi, razvije i ojača patriotsko osjećanje i ljubav prema svome na- rodu i otadžbini. Ne samo što je u svakoj porodici skoro drukčiji odgoj. ne samo što svi porodični ambijenti nijesu ni podesni za dobro vaspitanje i što u porodicama ne može ni da bude dobrih vaspitatelja, što je je- dino u školi omogućeno naučno, si- stematsko i savremeno vaspitanje; — nego je svijet danas tako hitan Mi DUBROVNIK, 14. SEPTEMBRA 1912. u kretanju i napredovanju, da je ro- diteljima skoro nemoguće posvetiti se odgajanju svoje djece onako, kako bi željeli i mogli, jer su prisiljeni da radom za izdržavanje trče — za tako reći — za vi8menom, da ih ne preteče. I danas je, prema faktičnim prilikama, odgoj djece prepušten sa- mo školi. Škola danas ima'svu odgovornost za odgoj mladosti, do nje je, kakve čemo mi ljude sutra imati. 1 škola danas trebuje promjene i reforama, trebuje sposobnih, karakternih i slo- bodoumnih nastavnika, jer škola mora da se udešava prema duhu vremena, a ne duh vremena prema mrtvim, otrcanim i zastarjelim paragrafima školskih pravilnika. Vrijedni nastavni NL. stem odgajanja; nastavnici, velimo, jedini su u stanju da to učine, jer su oni škola, oni su, koji poučavaju i odgajaju, njihovu riječ, samo nji- hovu, sluša i prima dijete te se od- gaja. : Nastavnici su oni, kojima -svaki otac i svaka majka predava i pre- pušta svoje dijete, i oni za sudbinu toga djeteta nose dobar dio odgo- vornosti. Politički pregled. $ tursko-crnogorske granice. O posljed- nim događajima na tursko-crnogorskoj gra- nici čitamo u Cetinjskom Vjesniku“: ,, Prije dva dana Aleksa Raković-Kaluđerović iz sela Mataguža u okolini tuške kaze, pošao je u Tuzi svojim poslom. Vraćajući se kući, dočekaju ga Bladnaši muslimani i mučki ga iz zasjede ubiju, bez ikakva povoda sa nje- gove strane. Ovo je djelo izazvalo veliko ogorčenje kod Matagužana tim više, što ubice niko ni pozvao nije na odgovornost. Aleksi Rakoviću poginula su dva bližnja rođaka, kad su bjesomučni turski redovni vojnici napali tu skoro naše stanovnike u Zeti i varvarski ih unakazili. Ovo je čisto izaziva- nje našeg stanovništva, jer pomenuti Rako- vić ima svojih ruđaka u našoj granici preko 40 vojnika, a kako su ovi na samoj granici nepsrednoj blizini Vladnaša, to se ovim ubis- tvom namjerava, da se svi izazovu na osvetu, kako bi se opet iz Carigrada puštali lažni . . (ui kJ i : 1 : : MET > > oi ki Mt w VRANE oi “ Nakit piti školi i da pokopaju srednjevječni si- | RVATSKA PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA ao5aaPOJEDINI BROJ 10 PARA 68988 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 74. glasovi o našoj provokaciji. Selo Mataguži ima 69 kuća sve samih Srba pravoslavne vjere. I ako je u njihovoj neposrednoj bli- zini više od 200 vojnika regularne turske vojske, ipak su ih pustili da ih jednog po jednog ova bašibozučka rulja varvarski ta- mani“. O dogođajima u mjestima, gdje su mus- limani napali na Srbe, piše isti list. da su mu mnogim mjestima turske vlasti izaslale komisije, koje imaju da ispitaju : ko je izaz- vao pokolje i ko je sve učestvovao u pljač- kanju, ali se na te komisije gleda s nepov- jerenjem i misli da one neće moći ništa da učine. Tako javljaju iz Skoplja, da su vlasti počele da “zatvaraju sve one zatvorenike, koje su Arnauti bili oslobodili, te su se mnogi sklonili kod Arnauta, gdje im vlasti ništa ne mogu. Isto tako se javlja, da su po- jedini Arnauti krenuli da svete svoje po- ginule drugove ubijanjem .turskih oficira. Radi toga su već zauzeli zasjede i čekaju da = počmu sa svojim osvetama. Govori se, da. kaju svršetak barjama, do konca ovog mje- seca, pa da ustanak obnove. ako im se zahtjevi ne ispune. Arnauti (su još gospodari situacije, drži se da će ponoviti pohod na Skoplje. Turski činovnici još ne smiju slo- bodno da se kreću, a mnogi ni dan danji nijesu se povratili na svoje dužnosti, nego Arnauti u mnogim mjestima vrše i sada policisku dužnost. Za Isa Boljetinca govori se, da za vlasti neće ni da čuje i da radi na tome da Arnauti sami sobom upravljaju i da se pokoravaju vlastima. Na pruzi iz- među Velesa i Zelenikova nagjene su dvije bombe. I čete su se počele da pojavljaju na sve strane, a na granici prema Grčkoj došlo je pošljednji dana i do krvavog sukoba. Opće je uvjerenje, da anarhija neće u skoro prestati i da će se ovih dana još više raz- bjesniti“. Mirovni pregovori između Italije i Turske. Dopisnik lista ,Daily New“ šalje iz Rima viest, koju cenzor nije htio propustiti, da se brzojavi. Ta viest glasi: Turski i talijanski pregovaratelji ustanovili su sliedeći program mira. Turska se izrazuje zadovoljnom sa ta- lijanskom okupacijom obala Tripolisa i Ki- renaike. Turska neće doduše priznati for- malno talijansko suverenstvo, ali neće činiti nikakvih zapreka prodiranju Italije u unu- trašnjost i povući će sve svoje čete. Italija će priznati vrhovnu religioznu vlast kalifa sa svim privilegijama i garancijama. Italija će Turskoj učiniti zajam od 500 milijuna lira, koji ne mora biti utjeran. Kao jamčevina za taj zajam imadu složiti Italiji ono dvanaest otoka, koje je zaposjela u Egejskom moru,