CRVENA

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLA[DA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN (ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

 

God. XXII.

Početak Školske godine.

Na početku smo nove školske go-
dine. Učenici se povraćaju poslije
dvomjesečnog počivanja da opet na-
stave svoj rad, svi puni najljepših
nada za svoju budućnost. Nastavnici
i odgojitelji mladeži, poslije ugodna
počinka, lačaju se opet svog teškog,
ali i plemenitog zadatka, da osvje-
ženim silama kažu punonadnoj omla-
dini pravac života, da je oboružaju
potrebnim znanjem, da joj pokažu
snagu i moć nauke i ljepotu istine.

Učenici neki svršuju, neki nasta-
vljaju, a neki tek počinju da se ogri-
jevaju na zrakama nauke; jedni ve-
seliji od drugijeh, jedni radosni s us-
pjehu, a drugi neveseli sa zaostaja-
nja, ali nad prvijem i drugijem je-

 

dnako 'lebdi briga..i..dobroželjatniest..,

roditelja. I doista, niko intensivnije
i zainteresovanije ne provodi ove
dane, početka školske godine, što

roditelji. Dok učenika ima i vrijed-,

nih i nevaljalih, marljivih i nemar-
nih, nadarenijih i ograničenih; dok
ima nastavnika i sposobnijih i ne-
sposobnijih, i savjesnih i nesavjesnih,
— roditelji imaju samo jedno osje-
čanje, a to je, roditeljska ljubav, koja
izaziva i brigu i strah, i sve drugo
što je potrebno da prati nastojanje
i želju na uspjeh djece.

Mi danas, na ovom mjestu, isti-
čemo važnost počimanja škole, jer
škola nije samo, da učenika uputi u
pojedinijem predmetima, nego da ga
odgoji, da mu oplemeni srce, da
stvori od svakog jak i nepokolebiv
harakter, da ga prepravi za život i
vaspita za ljudsko društvo, da ga
nauči ljubiti Lijepo i Dobro, da u nj
uvriježi, razvije i ojača patriotsko
osjećanje i ljubav prema svome na-
rodu i otadžbini. Ne samo što je u
svakoj porodici skoro drukčiji odgoj.
ne samo što svi porodični ambijenti
nijesu ni podesni za dobro vaspitanje
i što u porodicama ne može ni da
bude dobrih vaspitatelja, što je je-
dino u školi omogućeno naučno, si-
stematsko i savremeno vaspitanje;
— nego je svijet danas tako hitan

 

Mi

 

DUBROVNIK, 14. SEPTEMBRA 1912.

u kretanju i napredovanju, da je ro-
diteljima skoro nemoguće posvetiti
se odgajanju svoje djece onako, kako
bi željeli i mogli, jer su prisiljeni da
radom za izdržavanje trče — za
tako reći — za vi8menom, da ih ne
preteče. I danas je, prema faktičnim
prilikama, odgoj djece prepušten sa-
mo školi.

Škola danas ima'svu odgovornost
za odgoj mladosti, do nje je, kakve
čemo mi ljude sutra imati. 1 škola
danas trebuje promjene i reforama,
trebuje sposobnih, karakternih i slo-
bodoumnih nastavnika, jer škola mora
da se udešava prema duhu vremena,
a ne duh vremena prema mrtvim,

 otrcanim i zastarjelim paragrafima

školskih pravilnika.
Vrijedni nastavni

 
 
      
      
      
   

NL.

stem odgajanja; nastavnici, velimo,
jedini su u stanju da to učine, jer
su oni škola, oni su, koji poučavaju
i odgajaju, njihovu riječ, samo nji-
hovu, sluša i prima dijete te se od-
gaja. :

Nastavnici su oni, kojima -svaki
otac i svaka majka predava i pre-
pušta svoje dijete, i oni za sudbinu
toga djeteta nose dobar dio odgo-
vornosti.

Politički pregled.

$ tursko-crnogorske granice. O posljed-
nim događajima na tursko-crnogorskoj gra-
nici čitamo u Cetinjskom Vjesniku“: ,, Prije
dva dana Aleksa Raković-Kaluđerović iz
sela Mataguža u okolini tuške kaze, pošao
je u Tuzi svojim poslom. Vraćajući se kući,
dočekaju ga Bladnaši muslimani i mučki ga
iz zasjede ubiju, bez ikakva povoda sa nje-
gove strane. Ovo je djelo izazvalo veliko
ogorčenje kod Matagužana tim više, što ubice
niko ni pozvao nije na odgovornost. Aleksi
Rakoviću poginula su dva bližnja rođaka,
kad su bjesomučni turski redovni vojnici
napali tu skoro naše stanovnike u Zeti i
varvarski ih unakazili. Ovo je čisto izaziva-
nje našeg stanovništva, jer pomenuti Rako-
vić ima svojih ruđaka u našoj granici preko
40 vojnika, a kako su ovi na samoj granici
nepsrednoj blizini Vladnaša, to se ovim ubis-
tvom namjerava, da se svi izazovu na osvetu,
kako bi se opet iz Carigrada puštali lažni

 

.
. (ui kJ i
: 1 : :
MET > > oi ki Mt
w VRANE oi “ Nakit piti

školi i da pokopaju srednjevječni si- |

RVATSKA

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

ao5aaPOJEDINI BROJ 10 PARA 68988 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 74.

 

glasovi o našoj provokaciji. Selo Mataguži
ima 69 kuća sve samih Srba pravoslavne
vjere. I ako je u njihovoj neposrednoj bli-
zini više od 200 vojnika regularne turske
vojske, ipak su ih pustili da ih jednog po
jednog ova bašibozučka rulja varvarski ta-
mani“.

O dogođajima u mjestima, gdje su mus-
limani napali na Srbe, piše isti list. da su
mu mnogim mjestima turske vlasti izaslale
komisije, koje imaju da ispitaju : ko je izaz-
vao pokolje i ko je sve učestvovao u pljač-
kanju, ali se na te komisije gleda s nepov-
jerenjem i misli da one neće moći ništa da
učine. Tako javljaju iz Skoplja, da su vlasti
počele da “zatvaraju sve one zatvorenike,
koje su Arnauti bili oslobodili, te su se
mnogi sklonili kod Arnauta, gdje im vlasti
ništa ne mogu. Isto tako se javlja, da su po-
jedini Arnauti krenuli da svete svoje po-
ginule drugove ubijanjem .turskih oficira.
Radi toga su već zauzeli zasjede i čekaju da

= počmu sa svojim osvetama. Govori se, da.

 
  

 

kaju svršetak barjama, do konca ovog mje-
seca, pa da ustanak obnove. ako im se
zahtjevi ne ispune. Arnauti (su još gospodari
situacije, drži se da će ponoviti pohod na
Skoplje. Turski činovnici još ne smiju slo-
bodno da se kreću, a mnogi ni dan danji
nijesu se povratili na svoje dužnosti, nego
Arnauti u mnogim mjestima vrše i sada
policisku dužnost. Za Isa Boljetinca govori
se, da za vlasti neće ni da čuje i da radi
na tome da Arnauti sami sobom upravljaju
i da se pokoravaju vlastima. Na pruzi iz-
među Velesa i Zelenikova nagjene su dvije
bombe. I čete su se počele da pojavljaju na
sve strane, a na granici prema Grčkoj došlo
je pošljednji dana i do krvavog sukoba.
Opće je uvjerenje, da anarhija neće u skoro
prestati i da će se ovih dana još više raz-
bjesniti“.

Mirovni pregovori između Italije i Turske.
Dopisnik lista ,Daily New“ šalje iz Rima
viest, koju cenzor nije htio propustiti, da se
brzojavi. Ta viest glasi: Turski i talijanski
pregovaratelji ustanovili su sliedeći program
mira. Turska se izrazuje zadovoljnom sa ta-
lijanskom okupacijom obala Tripolisa i Ki-
renaike. Turska neće doduše priznati for-
malno talijansko suverenstvo, ali neće činiti
nikakvih zapreka prodiranju Italije u unu-
trašnjost i povući će sve svoje čete. Italija
će priznati vrhovnu religioznu vlast kalifa
sa svim privilegijama i garancijama. Italija
će Turskoj učiniti zajam od 500 milijuna lira,
koji ne mora biti utjeran. Kao jamčevina za
taj zajam imadu složiti Italiji ono dvanaest
otoka, koje je zaposjela u Egejskom moru,