Broj 77. mn nn nn Dolazak u domovinu. Jučer je do- u Dubrovnik poznati brodovlasnik i tro-ugarski konsul u Buenos-Ayresu naš ljak vitez Nikola pl. Mihanović. Putuje krški g. Bartolom i nećakom Petritom anović. Dobro nam došli i želimo im dan boravak u staroj domovini. Proslava ,Prosviete“ i ujedinjena ladina. Dubrovačka ujedinjena omladina ala je prigodom proslave desetgodišnjice kog kulturnog društva ,Prosvjeta“ u ujevu slijedeći brzojav : Čestitamo desetgodišnjicu uspješnog rada prosvjstnog podizanja našeg jedinstve- raznoimenog i raznokulturnog naroda. Srpski naučenjaci u Dubrovniku. eras dolaze u naš grad nestor srpske ke Stojan Novaković i sveučilišni pro- v poznati kritik Jovan Skerlić.. Dolaze ras sa željeznicom na prolasku iz Sa- va, gdje su bili na proslavi društva osvjete“. Dobro nam došli! Prevelika revnost. Kako smo već u ijem broju javili, bili su uapšeni u noći stak gg. Đuro Stipetz, Mirko Hoppe i itije Job i to na temelju prijave finanse nom Pivac. Neki bi mladići bili — po prijavi — pjevali, klicali i polili vodom vu sliku. 'Ti isti mladići šetali su slobo- gradom sve od 8 ovog mjeseca, kad se aj učin zbio, a da ih nitko za to na red ozvao nije, dapače u Cavtatu isti niti linanse niti od žandara ni opomenuti u bili. Čemu na jednom to naglo uap- e u gluho doba noći? Premda je g. Sti- dokazao potpunoma svoj alibi, on do- sudbeni zaključak ,jer se ima razloga ti, da ne biste uplivisali na svjedoke“. me bi se dalo mnogo i mnogo pisati — mi čekamo mirnim srcem raspravu, smo do sada bili mnogo puta podučeni, i sve ne -— vjerujemo. Gospođica koja je voljna nastupiti to prodavačice te obavljati komtoirne je, neka se obrati na upravu lista. Pohvalno. Da počaste uspomenu pok. Ane Tomas rod. Macich gg. Božo i ija Banaz iz Londona priložiše u fond ke Kuhinje K 30. ličite vljesti. Čenstohovsko zvono u zvoniku glasovite e za hodočašća, koja je poznata radi nih zločina, što su ih izvršili čensto- ki fratri, koji su priređivali i lakoumne vne orgije sa svojim ljubavnicama, palo zvonika. Zvono je teško 25.000 funti. reću je zapelo o stup crkve jer bi inače nastala katastrofa. U tom času je bilo :vi oko 100 hodočasnika iz bližnje oko- Kraljevska oslguranja. Velika osiguranja a omiljena su i kod kraljeva. Kad je |dvard umro, moralo je jedno engle- društvo isplatiti njegovim našljednicima CRVENA HRVATSKA“ 1,800.600 kruna, i ako se kralj tek prije šest mjeseca bio osigurao. U Austro-Ugars- koj je od vladareve porodice bio osiguran samo Johan Ort. Osigurao se 1897. god. na 720.000 kruna. Ova suma još nije isplaćena, jer se nije zvenično konstatovala njegova smrt, Ruski car je kod raznih društava osi- guran na 19 milijuna kruna. Osiguranje je izvršeno, dok je car još dijete bio. Od to doba jednako za ta osiguranja plaća 320 hiljada godišnje. Talijanski kralj Humbert bio je osiguran na 25 miliona kruna i nje- gova rana smrt počinila je osiguravajućim društvima grdne štete. Sadašnji talijanski kralj osiguran je ,samo“ na 12.5 mil, kruna. Kraljevima nije se lako osigurati, jer se društva boje atentata. Zbog toga se ni pok. srpski kralj Aleksandar nije mogao osigu- rati. Listak. DRUGA SMRT DUBROVNIKA. Pod ovim naslovom izašla je u Novo- sadskom Letopisu Matice Srpske nova his- torična radnja proslavljenoga pisca ,,Pada Dubrovnika“ Luja Vojnovića. U pozorujemo sve naše čitaoce na te stranice u kojima pisac vanrednom a novom dokumentacijom i nenadkriljivim stilom crta strahovitu treš- nju koja dne 6 aprila 1667 uništi Dubrov- nik. 'Taj je članak tek jedno poglavlje veli- kog djela u kom će Lujo Vojnović ispričati slavan život Nikolice Bone. Ali već ovaj odlomak napunja vam dušu nasladom i grozotom. Valja čitati minucijozan, drastičan opis onih dana strahote, kad su sve sile paklene najedanput navalile na naš jadni Dubrovnik, da razumijemo zašto je Dubrov- nik danas ono što žalibože — jest. Zato i slavni naš historik, pošto je nesmiljenom ru- kom ocrtao sve strahote prirode, sva junač- tva i sve zločine vlastele i puka. u onijem tužnijem dnevima, završuje s visokog filo- zofskog vidika ovako: »Više nego ljudi podlegoše stvari pot- resu i požaru. Nešto oganj, nešto razvaline, a nešto krađe, sve što je najljepšeg i naj skupocjenijega bilo u Dubrovniku bi uniš- teno u onaj dan. Biblijoteke, arhivi — osim jednog i to većeg dijela državnog arhiva — naročito oni što se čuvahu u Gospi, pak u Carinarnici i u Državnoj Blagajnici, pak oni po Manastirima zajedno sa starim kodeksima sa darovima bosanskijeh i srpskijeh vlada- laca, sa skupocjenostima koje XVI vijek bješe predao XVII-me, sa slikama "Tiziana, Caravaggie, Palme i dr. — sve to propade onijeh dana u nepovrat. ,Usud bješe iznenada uskorio pad ple- menitog grada, Dubrovnik ne bi zaista ni doenije . — ni bez potresa — izbjegnuo bio političkoj propasti. Gubitak samostal- nosti posljedica je drugih i dubljih uzroka. O vom se gubitku nije mogla oteti ni bogata čila Venecija. Ali bez katastrofe 6 aprila, Dubrovnk bi nakon svoga pada, — opsada god. 1906 sa odnosnim pljačkama i požarima nije se dotakla samoga grada — bio jače odolio nevoljama vremena, bio bi se manje povukao u starački nerad, bio bi odigrao ulogu, harmoničniju sa svojom prošlošću. U tome leži tragični značaj 6. aprila i njegovo talasanje sve do dana današnjega.“ Slavljeni naš historičar Lujo Vojnović, kako smo saznali, nastanio se definitivno u Firenzi da u vedrom i prosvjetljenom vaz- duhu slobodne Italije, mirnije &a upornije radi za svoju tužnu — daleku domovinu. Strana 3. Javna zahvala. Ovim putem izrazujemo vječitu harnost g. D.ru Filipu Smolčiću i g. D.ru Milu Ka- tiću koji su kroz kratko bolovanje našeg ne- prežaljenog muža, oca odnosno tasta Petra Fiillenhals požrtvovnošću ulagali svu[liječničku vještinu i trud eda olakšaju njegove boli, tako isto Dm Niku Fanteli, koji je pokojniku pružio svetotajstva umirućih. Zahvaljujemo nadalje svim prijateljima i znancima, koji su nas u našoj nesreći ma bilo na koji način utješili i milog pokojnika do groba ispratili. Dubrovnik, 24. septembra 1912. Obitelj Fiillenhals-Kastropil za se i ostalu rodbinu. Oglas dobrovoljne dražbe. nekretnina fideikomisa ustanovljena od po- kojnog Vicka Righi, koje nekretnine sada posjeduju Dr. Petar i Jeronim Combi iz Martelazza kao fideikomisarni posjednici. Dražba će se držati dne 28 septembra 1912 u 9 usa prije podne u sobi broj 15 ovog ce. k. kotarskog suda. Predmet su dražbe nekretnine zauzete u Z. U. 13 P. O. Kliševo i Z, U. 7 P. 0. Orašac. 'Te nekretnine prodavat će se u 76 skupina i to one u P. 0. Kliševo u 1%, a one u P. O. Orašac u 63 skupine. Dražbeni kupac preuzeti će na se sva prava i terete, što proističu iz pogodbe dd. Dubrovnik 6 Oktobra 1886. Br. 1743 spisa bilježnika Katića, koja se pridlaže kao inte- gralni dio ovih dražbenih uvjeta, a odnose se na nekretnine sadržane XLVIIom. do uključivo 1L.XXVom. lotu. Svaki nudilac položit će u novcu ili novčarnom papiru Kr. 1700. kao jamčevinu, koja će se nakom dražbe pridržat onomu, koji najviše bude ponudio, a ostalim po- vratiti. Uživatelji pridržavaju sebi pravo, da preko svog punomoćnika odobre dražbu kroz 8 dana nakon oncg u kojem bude slijedila. Po odobrenju, kupac biti će dužan da kroz 3 dana položi u sud ponuđenu cijenu, nakom česa biti će mu izdata dosudna od- luka pravom na uknjižbu vlasnost. Od dana dosuđenja svi tereti kupljenih nekretnina prelaze na kupca. Svi troškovi dražbe i prodaje sa taksom za prenos vlasništva ostaju na teret kupca. , C. K, Kotarski Sudski odio I. Dubrovnik, 23. augusta 1912. Ančić. MOJE STARO iskustvo bilo je i ostat će, da za odstranjenje pjega s lica, i za postignuće i e nježne, meke kože kao i bijelog teinta nema boljeg sapuna, da li na daleko poznatog konjičev ljiljanov mliječni sa e); marka »Konjić“ od firme Bergmann & Comp. Tet- sehen a/E. Komad 80 h, a dobiva se u tekama, drogarijama, parfumerijama i sli dućanima. Isto se tako ukazuje Ber; va ljiljanova krema ,Manera“ vrlo pode- sna za postignuće vilo nježnih i bijelih ruka kod gospođa, U tubima 70 h može se posvuda dobiti, pun (Steckenpferd-Lilien-mile