CRVENA HRVATSKA

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DU-

DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE.-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- i

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &&# e POJEDINI BROJ 10 PARA sa9a80 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

 

God. XXIH.

 

 

DUBROVNIK, 5. OKTOBRA 1912.

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 79. i 80.

 

Balkan balkanskim narodima !

Eto novu popjevku
Meni guslar gudi:
»Na mome se istoku
Nova zora rudi“.

M. Pucić.

Sav je Balkan na nogama; sve je
pod oružjem. Sve se balkanske dr-
žave pretvoriše u jedan bojni logor.
Balkan balkanskim narodima!“
poklič je koji ih predvodi, a oni će,
složni narodi Balkana, pristupiti da
ga ostvare. Vjekovi su i vjekovi pro-
šli, da bratski narodi trpe: i podnose,
primjernom strpljivošću, zulume, pro-
gonstva, ubijanje, klanje, mučenje i
uništavanje njihovijeh suplemenika u
u Turskoj. Kakva sve zvijerstva ne
vidješe i ne okušaše, kakve li stra-
hote ne prebrdiše, Herojske su to
duše, koje sve to podnosiše; jaki su
to narodi, žilavi, izdržljivi; to su ju-
naci, koji su dostojni, i imaju prava
da živu.

Medo Pucić ovako je u jednoj
svojoj pjesmi pozdravio narode na
Balkanu :

Slovinski je narod ustrpljivi ;
On će podnijet jada svakojaka,
Šuti, trpi, mučno se protivi,
Al u njega duša od junaka:
Uzavri li, sav je oganj živi,

I ukupno sve kronike plaća.

I dok mi ove retke pišemo, sva
je prilika, da su se krstaši barjaci
razvili, da je Balkan u ognju i pla-
menu. Duša je junačka uzavrela.
Borba je za svetu slobodu. Rat je
malijem sredstvo za slobodu, ne za
otmicu, Balkanski narodi aeče oti-
mati, oni hoće i traže svoje. Čekali
su mnogo i mnogo. Ali Turskoj kao
da nema lijeka. Ne spasoše je ni re-
forme, ni ustavi, ni parlamenti. Više
na Balkanu ne može biti mira. Ne
može biti mira tamo, gdje je mnogo
nevoljnih i zarobljenih; nema mira,
dok ne dadu pravdu i slobodu tim
narodima, sve dok se ne ostvari
načelo: ,Balkan balkanskim naro-

dima!“

Srbija, Crna ora, Bugarska i
Grčka ustadoše na«oružje, kao jedan :
Sloboda je, sloboda,

Usklik naših gradi;
Ko da žive poropski?

Svi smo braća, ljudi!

i *

Svak danas uffre oči u Balkan,
cio svijet, sva Evropa. Velesile na-
stoje uvijek samo na održanju status
quo-a, ali balkanske države došle su
do potpunog iscrpljenja i presušenja
svakoga strpljenstva, te nijesw više
u stanju, da podnose taj teški sta,
tus quo, koji odavna leži samo na
njihovijem leđima, Status quo je

-

mnogo lako propovijedati i zagova-
rati, ali za-Joeoaitijeti-i. “pod-.

nositi,

Balkanske države i njihovi na-
rodi imaju i simpatija sa strane. Nji-
hovoj akciji simpatiše, bez sumnje,
i Rusija, koja, kao i druge sile, samo
želi, da se taj balkanski rat s Tur-
skom lokalizuje.

Balkanske države više nije mo-
guće da i ko zaustavi; one su kre-
nule da vrše svoj zalatak, potpuno
ubjeđene, da im je: ili biti, ili ne
biti. Svako slavensko srce osjeća,
simpatije za te bratske narode, koji
hoće da se otresu turskog zulum-
čarstva.

Početak rata.

Iz Zemuna je stigla vijest, kojom
se javlja, da su vojska i čete Srbije,
Bugarske i Crne Gore upale u Tur-
sku. I najveći optimiste drže, da je
vijest vrlo vjerojatna jer je stanje
zamršeno i vrlo ozbiljno, I najoba-
vješteniji politički krugovi izgubili
su vjeru u moć diplomatskih nota,
i nadu u održanje mira. Iz Petrograda
i Londona stižu sasvim pesimistični
glasovi o situaciji na Balkanu.

Uzrujanost u Carigradu.

Prijetnje Bugarske izazivaju u
turskoj prijestonici sve veće ogorče-

\

nje. Turski listovi kažu, da turska
vojska jedva čeka da se ogleda s pro-
tivnikom. ,Ikdam“ upozoruje Bugar-
sku na opasnost rata s Turskom.
Sastanak u Balmoralu daje ratobor-
nim težnjama Bugara nove hrane.

Iz Petrograda stižu vijesti, da
ruski kabinet drži, da je apsolutno
nemoguće ukloniti rat između Tur-

ske i balkanskih država. Čak se drži,
da bi intervencija sila bila uzaludna.

Srpska vojska u Bugarskoj.

Jedan odio srpske vojske već je oti-
šao u Bugarsku. Kudagod je srpska voj-

gka prolazila, svuda je bila dočekivana

s najvećim entuziazmom,

Real Ferdinand.

Bugarski kralj Ferdinand imeno-
van je vrhovnijem komandantom bu-
garske vojske.

Bugarska.

Danas je sazvano Narodno So-
branje u vanredan saziv, da potvrdi
proglašeno opsadno stanje.

Narod je priredio oduševljene ova-
cije pred dvorom, vojnim klubom, _
srpskim i grčkim poslanstvom. Re-
servisti idu na  zborišta pjevajući
bojne pjesme. Narod oduševljeno po-
zdravlja vojsku, koja polazi na jug.

Srbija zadržala turski ratni materiel.

Po vijestima beogradskih listova,
srpska je vlada zadržala vas ratni
materijal, koji je išao za Tursku. «

Politici Rusije na Balkanu osi-
gurana je diplomatska kooperacija
Engleške. Velika Britanija pomagaće
Rusiju. Što rekne Rusija, reći će i
Engleška. Svijet je naročito uzrujalo
mobilizovanje Rusije, koja sad u
svemu radi potpuno saglasno s En-
gleskom i drugom svojom savezni-
com Francuskom. Diplomaciju sila