CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DU- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE.- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- i PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &&# e POJEDINI BROJ 10 PARA sa9a80 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXIH. DUBROVNIK, 5. OKTOBRA 1912. IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 79. i 80. Balkan balkanskim narodima ! Eto novu popjevku Meni guslar gudi: »Na mome se istoku Nova zora rudi“. M. Pucić. Sav je Balkan na nogama; sve je pod oružjem. Sve se balkanske dr- žave pretvoriše u jedan bojni logor. Balkan balkanskim narodima!“ poklič je koji ih predvodi, a oni će, složni narodi Balkana, pristupiti da ga ostvare. Vjekovi su i vjekovi pro- šli, da bratski narodi trpe: i podnose, primjernom strpljivošću, zulume, pro- gonstva, ubijanje, klanje, mučenje i uništavanje njihovijeh suplemenika u u Turskoj. Kakva sve zvijerstva ne vidješe i ne okušaše, kakve li stra- hote ne prebrdiše, Herojske su to duše, koje sve to podnosiše; jaki su to narodi, žilavi, izdržljivi; to su ju- naci, koji su dostojni, i imaju prava da živu. Medo Pucić ovako je u jednoj svojoj pjesmi pozdravio narode na Balkanu : Slovinski je narod ustrpljivi ; On će podnijet jada svakojaka, Šuti, trpi, mučno se protivi, Al u njega duša od junaka: Uzavri li, sav je oganj živi, I ukupno sve kronike plaća. I dok mi ove retke pišemo, sva je prilika, da su se krstaši barjaci razvili, da je Balkan u ognju i pla- menu. Duša je junačka uzavrela. Borba je za svetu slobodu. Rat je malijem sredstvo za slobodu, ne za otmicu, Balkanski narodi aeče oti- mati, oni hoće i traže svoje. Čekali su mnogo i mnogo. Ali Turskoj kao da nema lijeka. Ne spasoše je ni re- forme, ni ustavi, ni parlamenti. Više na Balkanu ne može biti mira. Ne može biti mira tamo, gdje je mnogo nevoljnih i zarobljenih; nema mira, dok ne dadu pravdu i slobodu tim narodima, sve dok se ne ostvari načelo: ,Balkan balkanskim naro- dima!“ Srbija, Crna ora, Bugarska i Grčka ustadoše na«oružje, kao jedan : Sloboda je, sloboda, Usklik naših gradi; Ko da žive poropski? Svi smo braća, ljudi! i * Svak danas uffre oči u Balkan, cio svijet, sva Evropa. Velesile na- stoje uvijek samo na održanju status quo-a, ali balkanske države došle su do potpunog iscrpljenja i presušenja svakoga strpljenstva, te nijesw više u stanju, da podnose taj teški sta, tus quo, koji odavna leži samo na njihovijem leđima, Status quo je - mnogo lako propovijedati i zagova- rati, ali za-Joeoaitijeti-i. “pod-. nositi, Balkanske države i njihovi na- rodi imaju i simpatija sa strane. Nji- hovoj akciji simpatiše, bez sumnje, i Rusija, koja, kao i druge sile, samo želi, da se taj balkanski rat s Tur- skom lokalizuje. Balkanske države više nije mo- guće da i ko zaustavi; one su kre- nule da vrše svoj zalatak, potpuno ubjeđene, da im je: ili biti, ili ne biti. Svako slavensko srce osjeća, simpatije za te bratske narode, koji hoće da se otresu turskog zulum- čarstva. Početak rata. Iz Zemuna je stigla vijest, kojom se javlja, da su vojska i čete Srbije, Bugarske i Crne Gore upale u Tur- sku. I najveći optimiste drže, da je vijest vrlo vjerojatna jer je stanje zamršeno i vrlo ozbiljno, I najoba- vješteniji politički krugovi izgubili su vjeru u moć diplomatskih nota, i nadu u održanje mira. Iz Petrograda i Londona stižu sasvim pesimistični glasovi o situaciji na Balkanu. Uzrujanost u Carigradu. Prijetnje Bugarske izazivaju u turskoj prijestonici sve veće ogorče- \ nje. Turski listovi kažu, da turska vojska jedva čeka da se ogleda s pro- tivnikom. ,Ikdam“ upozoruje Bugar- sku na opasnost rata s Turskom. Sastanak u Balmoralu daje ratobor- nim težnjama Bugara nove hrane. Iz Petrograda stižu vijesti, da ruski kabinet drži, da je apsolutno nemoguće ukloniti rat između Tur- ske i balkanskih država. Čak se drži, da bi intervencija sila bila uzaludna. Srpska vojska u Bugarskoj. Jedan odio srpske vojske već je oti- šao u Bugarsku. Kudagod je srpska voj- gka prolazila, svuda je bila dočekivana s najvećim entuziazmom, Real Ferdinand. Bugarski kralj Ferdinand imeno- van je vrhovnijem komandantom bu- garske vojske. Bugarska. Danas je sazvano Narodno So- branje u vanredan saziv, da potvrdi proglašeno opsadno stanje. Narod je priredio oduševljene ova- cije pred dvorom, vojnim klubom, _ srpskim i grčkim poslanstvom. Re- servisti idu na zborišta pjevajući bojne pjesme. Narod oduševljeno po- zdravlja vojsku, koja polazi na jug. Srbija zadržala turski ratni materiel. Po vijestima beogradskih listova, srpska je vlada zadržala vas ratni materijal, koji je išao za Tursku. « Politici Rusije na Balkanu osi- gurana je diplomatska kooperacija Engleške. Velika Britanija pomagaće Rusiju. Što rekne Rusija, reći će i Engleška. Svijet je naročito uzrujalo mobilizovanje Rusije, koja sad u svemu radi potpuno saglasno s En- gleskom i drugom svojom savezni- com Francuskom. Diplomaciju sila