Strana 4.
,CRVENA HRVATSKA“
Broj 79. i 80.
gta NOP SEEN jaaa
o Strossmayeru, kako je bio uvjeren Jugo- kim sudbonosnim vremenima. Iza toga jedan Sokolstvo.
slaven, da je akademiju znanosti i umjetno-
sti, koju je on u Zagrebu osnovao, prozvao
Jugoslavenskom (burno odobravanje). Na to
bi rezolucija. predložena po jednom skupšti-
naru, jednoglasno prihvaćena. Skupština se
raziđe poklicima narodnom ujedinjenju i
Cuvajevim žrtvama.
Pouzdani sastanak u Čepikućam (30. IX.)
Sastanak otvara Petar Mrše Andrijaše-
vić iz Čepikuća, pozivlje seljane, da saslušaju
omladinu iz Dubrovnika, te predlaže za
presjednika Mata Vojvodu iz Visočana. Pre-
sjednik zahvaljuje skupštini na časti, govori
o našoj tužnoj domovini, pozdravlja omladinu
i podjeljuje riječ delegatu dubr. ajed. omla-
dine svrš. pravniku Marku Sutiću. On se
obazire na prilike u Hrvatskoj i Dalmaciji,
govori o atentatu Jukića, o progonu naše
patriotične mladeži, govori o ujedinjenju
Jugoslavena, napose Hrvata i Srba, te po-
zivlje skupštinare, da podignu svoj glas
protesta proti sili i nepravdi (burni: živio!)
Mato Šišić govori u jugoslavenskom
pitanju, obazire se na neprilike širom naše
domovine, prosvjeduje proti vlastodršcima,
koji tlače ovaj bijedni narod, ne dajući mu
ni najpotrebitijih sredstava, da podigne svoje
blagostanje; spominje nesretno stanje putevi
u većini stonjske općine, oštro kritikuje
pozno podizanje škola. Govori, da je gospo-
darsko stanje naroda osnovka cijelog razvitka
i sreće narodne.Tumači narodu potrebu među-
sobnog upoznavanja pojedinih slavenskih na-
rod&; (burni poklici: živjeli svi Slaveni)
napokon preporučuje narodu složan rad.
(klicanje: živjelo narodno ujedinjenje !)
Na to ustaje dični starina Mato Vojvoda.
Rijetkim razumijevanjem govori o odnošaju
između vjere i narodnosti i o potrebi zajed-
ničkog rada proti neprijatelju.
Ustaje opć. prisjednik Mato Jerinić.
Govori o zapuštenosti putevi, vlada je tomu
kriva, jer nam ne daje nikakve potpore, ili
vrlo malo, samo da da pepela u oči; iza
toga prozbori par riječi o redovini i završi
pozivom, da budemo svi skupa u ovim teš-
mE —
prohodi zrak. U nekim pak nemoćima |boles-
tnik mješte, da se drži uvjek jednoga polo-
žaja, svaki ga čas mijenja. Ova fizična ne-
mirnoča (inkvietudo fisica) viđa se u ado-
minalnim upalama, i na početku eruktivnih
ognjica.
B. Objem tijela može u nemoći uma-
njiti ili povećati. U jakoj vatri, i u drugomu
stadijumu np. intermitentnih ognjica, objem
malo poveća, a umanji se u perijodi ježura,
tako biva u pletori, a vidi se po otečini lica,
ruka, osobito prsta, te ih je nemoguće stis-
nuti. Oteklina je jača na početku asematić-
nih nemoći. Veliki objem nastaje uslijed
sakupljene pretiline, ili sierusa u celularnomu
tesutu, a katkad uslied infiltracije zraka,
među njegove plase (lamine). Rijetko se je
kad opazilo povećane objema u nemoći, us-
ljed sakupljene pretiline. To bi se moglo
dogoditi u nekim lokalnim afekcijama, radi
česa je bolestnik prinuđen, da miruje, ali to
ne zahtjeva strogo diatetično življenje. Ako
je povećanje objema samo 0 sebi tj. da nije
spojeno sa nikakvim poremećenjem drugih
funkcija. a prekomjerno je, tada je to adi-
posna polisarcia (poliks = mnogo, sarks meso).
Ovakovo stanje ovisi ponajveće o infiltraciji
sierusa u celularni ili plasasti testu. Ako je
mmmmnmmmnmmmmmmmmnc m
od skupštinara pročita rezoluciju, koja bi
jednoglasno primljena,
Pouzdani sastanak u Dolima:
Sastanak otvara Pavo Mage i predlaže
za presjednika Iva Milića. Presjednik poz-
dravlja omladinu, govori 0 svrsi dolaska de-
legata ujed. dubr. oml.,, te pozivlje skupšti-
nare, da ih saslušaju. Ima riječ pravnik
Marko Šutić. Govori o prilikama u domovini,
o njezinim neprijateljima. predečuje narodu
potrebu narodnog jedinstva, govori pobliže
o Cuvajevu režimu, progonu svega što je
patriotično, o atentatu Jukića, prisiže narodu,
da omladina neće prestati raditi, dok ne
izvojuje narodu ono pravo, što nas ide. (burni
živio! živjelo narodno jedinstvo!)
Presjednik podjeljuje riječ Matu Šišiću.
On crta drastično prilike u Hrvatskoj, Bosni,
Istri i Dalmaciji, navaljujuć proti germani-
zatorskoj politici Austrije (burno odobra-
vanje). Govori o komesarijatu, o turskim
zvijerstvima na našoj braći u Staroj Srbiji i
Maćedoniji. Kdže, kako je došao do narodne
sloge i kako se je ujedinila omladina u
Dubrovniku i ostalim našim gradovima, koja
će po svemu našemu narodu širiti miisao
jedinstva i slobode (poklici: živjelo narodno
jedinstvo ')
Još je govorio i dubrovački radnik Jozo
Beato o potrebi jedinstvenog rada. Kaže, da
moramo propasti, ako ne budemo zajednički
i jedinstveno radili; veseli se radu omladine
i pozivlje Doljane, da joj se pridruže.
Na to presjednik zaključi skupštinu pok-
likom: živjelo narodno jedinstvo!
Na pouzdanim sastancima bila je pri-
hvaćena rezolucija, kojom se prosvjeduje
protiv Cuvajeva režima, izrazuje se ogorče-
nje nad ,vještačkim“ mnijenjem liječnika
na Jukićevu procesu i šalje se pozdrav ise-
ljenicima u Americi, i zahvaljuje im se za
pomoć, što je pružaju narodnoj brobi u
domuwini.
opća infiltracija, tad_se zove anasare (ana —
unutra-sarks u mesu) ili leucoflemasija
(Leukos bijelo-flegmasija upala) ako je pak
djelomična tad je edem (oidema = oteklina).
'To se opaža po bljedilu i po polovičnoj pro-
zračnosti kože, i po depresiji, koja ostaje na
koži, kad se prstom pritisne. Kadkad se
ovaj pretisak tj. efekt pretiska ne vidi, ali
šetajuć lagahno prstom po mjestu pritisnutu,
dopre se ticanjem upoznati neko lagano sli-
jevanje nabujanje, što je znak infiltracije, a
čeljade se bolje o tomu uvjeri, kad se koža
dade po mogućnosti malo gnječiti među
prste, na taj se način, u večemu broju slu-
čajeva otkrije u unutrnjim djelovima bedara
neka edemacija, koja je tek nastupila, kod
bolestnika koji su prisiljeni da leže, a kod
onih, koji ustaju, mogu se ti prvi znakovi
te pojave pronaći okolo gležanja. Fnfisem
(Enfisae puhati unutra) &ove se izlijev zraka
u celularni tesut. Nahodi se u ozledama ili
u unutarnjim prsnim ranama, pa i u nemo-
ćima u kojim je povrijeđen kontinuitet zrač-
nih cijevi. U oba slučaja ovisi o prolazu
zraka među plase celularnog tesuti. Knfi-
sem kangrenosnih nemoći, rekbi da potječe
iz brze dekompozicije izmučenih djelova.
Zrak udalmut u celularni tesut, porađa arti-
Blato, 20. rujna.
(Sokolska svečanost). — Naš sokol je
društvo dosta zapušteno i ignorirano od
mnogih uglednijih ličnosti mjesta, a najviše
ga tereti što mema zgodnog stana, da u
istome budu mogli članovi po propisima
vježbati.
No ipak našim sokolašima to nije sme-
talo i priječilo da i nadalje budu radili za
procvat i napredak društva, već su i nada-
lje istim oduševljenjem, shvaćajuć svetu so-
kolsku dužnost, radili i vježbali, te su tako
dne 15/9. t. g. priredili sokolsku svečanost,
koja je bila skopčana sa prvim istupom
novo osnovane sokolske glazbe.
Svečanost je ispala preko svakog oče-
kivanja. U 10 s. jutra sokolska četa sa na
čelu svojom glazbom, koja je također bila
odjevena u svečano sokolsko ruho, obigrala
je varoš ponosno svirajući hrvatske korač-
nice stupala kroz masu naroda. Mora se pri-
znati, da su sokolašice svojim ponosnim stu-
panjem svraćale na sebe svačiju pozornost.
Poslije podne izvršujući članovi, njih 20 na
broju, predvođeni od vođe K. Vladka, iz-
vađali su proste vježbe uz pratnju sokolske
glazbe, iza kojih je vježbače općinstvo po-
zdruvilo burnim pljeskom.
Zatim su nastupili vježbači sprava, te
izvađali vježbe na ruči i preči, koje su is-
pale na potpuno zadovoljstvo općinstva.
Malo za tim pojavi se na vježbalištu
prednjački zbor te stane — uz pratnju so-
kolske glazbe --— izvađati vježbe s kopljima.
Iste su vježbe prilično teške, ali su ipak iz-
vedene precizno, te su ostavile sjajan utisak
u našem općinstvu, koje je burnim usklikom
i pljeskom pozdravilo vježbače pri odlasku.
* Pri vježbanju odio sokolašica sakupljao
je milodare u fond sokolske [glazbe, te uz
njihovu zauzetnost sakupljena je lijepa svo-
tica.
U večer je glazba ponovno obavila op-
hod oko varoši, te iza toga je bio održan
sokolski ples u dvorani Hrv. Čitaonice.
'lim je bila završena ta sokolska sve-
čanost koja je ostavila lijep utisak u srcu
m=—=——mu€mm—mmmm>mmmm:sm—n——
ficijalni enfisem, Na pitanje da li može
opstojati jedan spontani enfisem uslijed is-
parivanja plinova u celularni tesut, odgova-
ram, da nije moguće ograničiti nemogućnost,
ali svakako ova eselacija nemože se držati
kao dokazani čin, U ostalomu jedan enfisem,
potjecao on od šta bilo, lako se dade upoz-
nati u kangrenosnim nemoćima, a to po
nekakvomu da rečem laganomu praskutanju,
koje otečine djelova odaju pri kompresiji, pa
po mekoći, gibkosti i po zveku tegumenata,
koji lako pod prstom popuštaju, a da se
utisak i ne opazi. U nemočima je česti feno-
men smanjenje telesnog objema. U malo
dana, ura, može doseći do visokoga stepena
np, u dva tri nastupa pernicijozne ognjice,
disenterije i t. d. i t. d. u opće govoreći
smanjenje objema postaje malo po malo, te
čeljade mršavi, a ovo je simptom različit od
proste obične mršavosti marazma (sušit 86).
U večemu dijelu akutnih nemoći, ako ta ne-
moć nije duga, i ako nijesu bile velike na-
ravne ili artificijalne evakuacije np. veliko
puštanje krvi ili čistila, tijelo malo skračuje
objemom i t. d. Izvan onih slučajeva, mršav-
ljenje se obično ne opaža, nego kad je opo-
ravljenje. Mršavost dopre do vrhunca u
hroničnim nemoćima, i tada je velika pogibelj.