Broj 79. i 80.

CRVENA HRVATSKA“

Strana 3.

trideset osme do četrdeset pete. Osim ovoga
postoji posljednja odbrana u koju se broje
ljudi cd osamnaeste do dvadeset i prve i
od četrdeset pete do pedesete.

Srpska pješadija je oružana sa brzomet-
nim i manzerovim puškama, modela od 99,
kalibra 7 mm. Poljski top je brzometan,
Šneder-Kaneovog sistema. Mitraljeze su Mak-
simove.

Snaga srpske vojske u miru iznosi 36.174
čovjeka. U ratno vrijeme ima:

I. Aktivna. vojska (Prvi poziv):

1. Pet divizija , . , . . . 131.171 ljudi
2. Ne pripada divizijskojfor-
formaciji , . . . . . . 20.774 čovjeka

3. Rezervne grupe . . . . 16.562 .,
Svega . 168.501 čovjek
II. Drugi poziv . . . . . 99.561 /,

NI.. Treći posiv .. 2... _ 56.678 ljudi _

Svega . 324.630 ljudi
Sa posljednjom odbranom . 143.000 ,,
Sve zajedno čini vojnu sna-

gu od ... 2... . 367.630 ljudi

Kralj je vrhovni zapovjednik vojske;
njemu se vojska zaklinje na vjernost. On
odlučnje o organizaciji vojske i o uređenju
viših odijeljenja, institucija i vojnih škola;
on izdaje disciplinski naređenja i određuje
o upotrebi vojske u miru i u ratu; Kralj
objavljuje rat i zaključuje mir. Ministar vojni
je odgovorni član vlade i upravlja vojskom
po zakonu. General-štab je naročita institu-
cija i pomaže ministru vojnom. Položaj šefa
General-Štaba takav je da može izvještavati
neposredno kralja o poslovima na dnevnom
redu, kao i o svima novim predlozima koji
ulaze u sferu njegovog djejstva. On je po-
glavica generalštabskog odjeljenja i njegova
dužnost je da pazi da ima uza se najspo-
sobnije oficire.

Iz Kramarževa govora u delegacijama.
Zast. Kramarž govorio je u austrijskoj dele-
gaciji vrlo važan govor 0 opasnom stanju na
Balkanu. Iz toga govora vadimo neke stavke,

»Jako sam zažalio, šta je knez Schwar-

zenberg juče kazao, da bismo, ako bi se
Srbija povećala, mi u tome morali gledati

najveću opasnost po svoje sopstvene posjede,
i da bismo bili primorani, da se umiješamo.
Zar je istinita bajka, u koju je vjerovao i
grof Frental, da je obuhvataj srpskim držav-
nim zemljištem opasnost po Austriju? Može
li za nešto veća Srbija, no koja ne bi imala
više od 5 milijona, sve kad bi Srbija i San-
džak posjela, zagroziti nama, monarhiji od
50 milijuna? ....... Tjerajmo pametnu
jugoslavensku politiku, podajmo im da se
mogu kulturno i privredno razvijati, tjerajmo
pametnu privrednu politiku prema Srbiji, i
razumnu trgovinsku politiku, pa se ne
treba da bojimo ,unutrašnje privlačne snage“.
Ako pokažemo, da smo, kako ono Aerenthal
prilikom aneksije reče, za budućnost potpuno
zasićeni, pa ako ne smetamo balkanskim
narodima, da oni Balkan eventualno poslije
rata među sobom i podijele, ako vodimo
razumnu unutrašnju i dobru trgovačku po-
litiku, ne treba ničega da se bojimo“,

O Rusiji je kazao zast. Kramarž: ,Ru-
sija hoće mira po svaku cijenu, jer neće da
prekida sjajno privredno razviće, kroz koje
ona sada prolazi. Austrija će: dakle Rusiju
uvijek naći gotovu za mir ... . . Podjela utje-
cajnih sfera se prije možda i mogla zamišljati.
Danas, kad su balkanski narodi postali sa-
mostalne države, to su fantazije. Rusija ne
može na Balkanu ništa uzeti, ali nikako ne
može dopustiti, da Austrija više uzme nego
što ima, pri čemu bi u ostalom našla jednog
otresitog saveznika s one strane Jadrana“.
Žao nam je da, radi prostora, ne možemo
donijeti govor u cjelini.

Omladinski pokret.

Naša ujedinjena omladina vrši baš svoj-
ski preduzetu zadaću. U. nedjelju i poned-
jeljak bile su skupštine, u Slanomu, Čepi-
kućama i Dolima.

Pouzdani sastanak u Slanomu: (29. IX.)

Pouzdani sastanak je bio sazvan od g.
Milana Milića za nedjelja .u 9 s. pr. p.
Sakupilo se u Slanjskoj Čitaonici mnoštvo
svijeta iz Slanoga i okolice. Sazivač otvara
sastanak, predoči narodu svrhu njegovu i

 

 

preporuči složan i jedinstven rad proti zaje-
dničkom neprijatelju. Predlaže skupštini za
presjednika Iva m. Jelića, a za zapisničara
Ivana Cibilića.

Presjednik podjeljuje riječ odaslaniku
dubr. ujed. omladine Marku Sutić. On nam
je u kratkim potezima ocrtao položaj u na-
šoj domovini, od Khuena, a u Dalmaciji od
Handela pa sve do danas. Govori o Cuva-
jevu režimu, o atentatu Jukića, te prikazuje
narodu, kako se nijesmo naprijed pomakli,
a to sve radi domaće nesloge. Pozivlje na-
rod, da se ostavi međusobnog trvenja, da
se uhvati u jedno bratsko kolo i da podigne
uz ostalu braću cijele naše [domovine močni
glas prosvjeda, da se dokine nepravda, a
uspostavi Pravica i Sloboda.

Pravnik Mato Šišić razglaba program
ujedinjene omladine. Govori kako stranke
nijesu ispunile onih nada, koje su se u njih
polagale, i zato se je dubr. omladina našla
prisiljena, da se složi bez obzira na stranke.
Na pučki način tumači narodu potrebu slož-
nog jedinstvenog rada, da postignemo uje-
dinjenje i slobodu rasparčane domovine. Kaže
da se narod ne dijeli po vjeri već po jeziku,
naglasujaći, da smo svi sinovi jednoga na-
roda gdjegod naša riječ zvoni; govori o
njemačkoj i mađarskoj najezdi u naše zem-
lje, napose u Bosnu, gdje prije okupacije
nije bilo nijednoga Nijemca. Govori o poje-
dinim slav. narodima, naglasujući potrebu
međusobnog upoznavanja, čemu mnogo do-
prinose slav. sokolsko sletovi,. novinarski
kongresi i t. d. Spominje vladiku Srossma-
yeraimetropolitu Mihajla, koji, su, premda
različite vjere, bili u živom prijateljskom
saobraćaju; spominje koristi, koje bi sjedi-
njenje ist. i zap. crkve donijelo našemu na-
rodu, na čem je mnogo radio i blagopokojni
Strossmayer (poklici: Slava mu ! Živjelo jedin-
stvo naroda!)

Ustaje načelnik g. Lujo Milić, Govori,
da njegov položaj zahtjeva od njega, da i
on danas prozbori. Pozdravlja omladinu za-
hvaljuje joj i potiče je na ustrajnost. Kaže,
da misao narodnog jedinstva nije nova ovome
narodu, jer on za nju odavna osjeća. Govori

=== ==================================>—==============m=m=mm=m:=—>mmmmmmmmmnmhnmcmmmuum

nomija nemocnika predstavlja, pa kad bi se
dulje zabavili bolnikom, teško bi bilo dobro
suditi kao na prvi mah. Isto biva i glede
kretnja, i glasa. Zato je najbolje držati se
reda, t. j. početi ispit bolnika, sa općim
rasporedom simptoma međusobno odnosnih
funkcija, pa preći na funkcije slične, a svr-
šiti sa onim generacije. U rasporedu simp-
toma, koji se odnose na ova tri velika raz-
reda, drža ćemo se ovđe slijedećega. 1) Vanj-
sko stanje tijela, na što spada — Lokomocija
— glas i riječ — sensacija — patnje —
intelektualne funkcije — spanje i bdenje
2) Probava —  Respiracija, cirkulacija —
kalorifikacija — sekrecija — ;3) generativne
funkcije čovjeka, i žene.
XV Simptomi vanjskog stanja tijela.
Ovi su simptomi veoma važni, te ih
treba najprije promatrati u svemu tijelu, pa

u pojedinim djelovima napose.
1 Vanisko stanje tijela. Ovo obično obu

hvaća, sposobnost, objem, čvrstoču mesa,
boju kože, erukcije, moštine, tumore svake
vrsti, i svako prekinuće kontinuiteta. Ovomu
se može još nadodati, toplina i vlažnost
kože, kucanje superficijalnih artenja, prote-
zanje žila, nu ob ovoj ću osobitosti na dra-
gomu mjestu progovoriti.

A. Kod čovjeka zdrava telesno je sta-
nje pravilno pri bdenju i spavanju. Razliku
opažamo kad čovjek leži spava, uda su tada
na polu savita (semiflexa), a tijelo je nag-
nuto na lijevoj ili desnoj strani, ponajveće
desnoj. U nemoći tijelo ostupa od ovoga
pravila veće ili manje. Kada bolnik ustane,
on izgleda u opće kao mlohav, shrvan, od
neobična umora, a katkad se osjeća čvršći,
jači i odvažniji. U nekim slučajevima, dos-
tatno je telesno, da se označi nemoć. U ka-
talessi (obamrlost) np. vidi se opća nepo-
mičnost, u chorei (ples sv. Vida) neprestano
kretanje, u emiplegiji iskrive se lične crte i
mjenja se kretanje i položaj uda, u episto-
tomu i emprostotomu nastaje konvulsa arku-
acija sprednja ili stražnja tijela. Neki boles-
nici imađu kad leže razne položaje, pa
tako mogu dulje vremena ležati, drugi su
np. svezani i ovise o veoma važnim simp-
tomima. Neki su np. prisiljeni da slabosti
radi leže na leđima (decubitus dorsalis) kao
u adinamičnim nemoćima, jer im je drugi
položaj dosadan i teža (bolest, kao np. u
općemu reumatismu i u akutnoj peritoniti.
Neki su pak prisiljeni da leže potrbuške,
barem za koje vrijeme, na to ih goni narav
ili žestina bolesti np. u saturninomu, nepri-

tičnomu i epatičnomu bljuvanju, a katkad ih
zaskoči buncanje (delirium). Drugi pak bol-
nici radi izcijedaka np. u pleuri ili pneu-
moniji jedne pluće ili akutne bolesti na des-
noj ili lijevoj strani, prisiljeni su da leže na
jednoj strani (decubitus lateralis) ako je nas-
tao izcijedak ili epatizacija onda bolestnik
leži na bolestnoj strani, ako ga pak užasno
boli, onda leži na zdravoj strani. Dakako
da i ovo pravilo imade iznimaka brojnih,
dapače se može reći da bolestnici od izcije-
daka pleuritičnh i od. omeđašene pneumo-
nije na jednoj pluči, rađe leže na uznak
nego li postrance (rađe dorsalis nego lata-
ralis decubitus.) U nekim plućnim afekci“
jama, pri kojim je bolestniku teško disanje
kao np. u aneurizmi srca, u duplomu idro-
toraksu, u prekomjernomu tešku disanju, u
enfisemu pluća, bolestnik je prisiljen da sjedi
na postelji, nagnut malo na prvo, podupire
se, i drago mu je da noge vise preko pos-
telje. U nekim anginama, prisiljeno je če-
ljade na sjedečki položaj, sa glavom nagnu-
tom za se. Kada pak kakav tumor tišti tra-
keju, a osobito aneurisma aorte, bolnik ze-
uzimlje neki čudni položaj, i toga se ne. :
prestano drži, a to stoga što u ovomu polo-
žaju manje je pretištena arterija, te lakše