CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOV
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &aems POJEDINI BROJ 10 PARA G0o2.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.
God. XXII.
Dubrovnik, 18. oktobra.
Već osmoga ovog mjeseca, upravo
istoga dana kad su i austrijski i ru-
ski poslanici demaršovali kod vlada
saveznih balkanskih država, (Crna
Gora je prekinula s "Turskom care-
vinom diplomatske odnošaje, i kralj
je Nikola proglasio rat Turskoj. Pro-
šlo je, dakle, punijeh deset dana,
otkako se rat vodi između :Crne
Gore i Turske.
Dosadašnji uspjesi su na strani
Crnogorske vojske; ratna se sreća
do sada smije Crnogorcima; Mars
doslije drži hrabru i junačku crno-
gorsku vojsku pod svojom moćnom
zaštitom, u svom jakom okrilju.
Crnogorska vojska, koja u istoriji
ima samo lijepe i sjajne stranice, i
danas se pokazuje dostojnom svoje
velike tradicije, Junaštvg, pregala-
štvo, hrabrost, požrtvovnost, patrio-
tizam, odlučnost i snaga, to su sve
nakiti, jedan sjajniji od drugoga, koje
posjeduje crnogorski vojnik.
Crnogorska je vojska već do sada
osvojila i zauzela važne turske po-
zicije i znatan dio zemljišta. Sad će,
sva je prilika, prodiranje ići nešto
teže i sporije; zauzeće Skadra, gdje
je prejaka turska posada, zahtjevaće
velike i žestoke borbe. Tu borbu cr-
nogorski vojnik lijepo predviđa, i
odvažno će joj poći u susret.
%
*o#
Danas je stigla vijest, da su i
ostale države balkanskog saveza sa-
ratile s Turskom. Grčka je pred malo
dana samo virtualno proglasila anek-
siju Krete. Danas, dakle, možemo
govoriti o općem balkanskom ratu.
Navalu Turske na Srbiju, kod
Ristovca i Vranje, srpska vojska je
junački odbila. Turci su, bez sumnje,
računali, da će tom navalom naići
aa slab otpor srpske vojske, pa da
če tako sebi otvoriti lak put i pro-
diranje u srpsko teritorije, otkuda bi
mogli, kretajuči prema Nišu, gdjeje
glavni logor vojske, odlučno udariti
i smesti srpsku vojsku. Ali se pre-
variše.
s
*o#
DUBROVNIK, 19 OKTOBRA 1912.
Dosadašnje čekanje sa strane Sr-
kije i Bugarske treba smatrati pot-
puno taktičnim. Ostavimo izmjene
* diplomatskih nota, koje takođe u
neku ruku podržavahu čekanje, pa
računajmo na taktiku balkanske sa-
vezne tojske. Tu je odgovor oprav-
dan i razložit za svakoga, ko je pi-
tao: čemu se čekalo. Već sama či-
njenica prelaženja srpske vojske u
Bugarsku znači, da se više ne radi
o više vojska, nego .o jednoj balkan-
skoj saveznoj vojsci. K tome treba
nadodati, da se crnogorska vojska
ima takođe sastati sa srpskom. Voj-
ske balkanskih saveznih država, sa-
vezna balkanska vojska, idu jednom
stalnom, dobro promišljenom i una-
prijed određenom osnovom. I samo
imenovarje kralja 'erdinanda - vrho-
nije nikakav akt kurtoazije, nego je
djelo dubljega značena.
Sa bugarskom vojskom neće se
sjediniti samo neke konjaničke pu-
kovnije, nego i velik dio srpske voi-
ske, dvije — tri divizije. Tu srpska
vojska već kreće prama Filipopolju,
gdje će biti koncetraciona baza srp-'
R
ske i bugarske vojske.
Ovaka taktika odgovara princi-
pima visokog strategijskog vođenja,
koje zahtjeva, da se sve okolnosti
vremena, snage i prostora upo-
trijebe za: jedan konačni, glavni
uspjeh. Sjediniti sve sile na jednom
mjestu, najveća je ratna umjetnost.
Srbija, radi zajedničkog, općeg cilja,
šalje polovinu svoje vojske u daleku
istočnu Rumeliju, i tijem je pokazala
u vojničkom i političkom pogledu,
da trijezno shvata današnju situaciju.
To su bili razlozi čekanja. A
Turska, podozrijevajući tu“ taktiku
savezne balkanske vojske, mislila je
svojom navalom kod Ristovca naići
na terene bez posada. Polovina je
srpske vojske koncentrisana od Niša,
pa put granice Stare Srbije. Koncen-
tracija u Staroj Srbiji, gdje bi se
imale sastaviti srpska i crnogorska
vojska, neće biti toliko odlučna kao
ona kod Filipopolja.
sice .
ORNI UREDNIK : IVO ARSETE PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST, NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.
Broj 84.
Bilješke.
Ne zaboravimo, da po složnom uvjera-
vanju svih novina a osobito njemačkih, tur-
ski je vojnik najbolji vojnik na svijetu —
(a kako bi drugčije i bilo kada se znade
da je onu vojsku organizirao njemački maršal
on der Golz-paša). — Nu ako je to tako,
kakvi su pak oni vojnici, koji su tog naj-
boljeg vojnika na svijetu u 8 dana potukli
hametom kod Tuzi, kod Šipčanika, kod De-
čića, kod Berana i t. d. i koji su na tisuće
nizama zarobili i na desetke njihovih topo-
va; šatora, pušaka i barjaka zarobili? —
Znalični smo, kako će se prema tome da
drži stanovita štampa.
Pa se oni još čude! U ovoj našoj ca-
revini, u kojoj Jugoslavena ima 6 milijuna,
dok se sa svih strana priznaje, da su Jugo-
slaveni u Turskoj sakačeni, mučeni i ubi-
vani od vrijedne turske administracije, u-
vijek veledična evropska diplomacija, a s
njom i naš ministar Berchtold, vrlo su se
živo zavzeli za naše tamošnje sunarodnike,
nu slučaj je htio, da je svetoliko to srdačno
zauzimanje imalo uspjeha tek u tome što
je Najuzvišenija Porta obećala dati pobolj-
ši . . zar Jugoslavenima? . ., ali to ne,
ak; primo —.i tO očito da se Ju po
O! o“ s sveta. a! Dačš —
Pak se onda ospoda čude, da mi tako-
vu austrijsku politiku ne ljubimo! Intere-
santno je pak da im ni Malisori više ne
vjeruju.
Dvojaka mjera. — Javljaju novine da
su madžarski dobrovoljci slobodno pošli da
se bore za Turke, dok da se naši dobro-
brovoljci, koji su htjeli u Srbiju nemilice
hapse. —, Jednima je slobodno biti se za
podržavanje mongolskoga nasilja, drugima
nije slobodno ni krv svoju proliti za slobo-
du ugnjetavane braće, — Pak se još čude
da nam dragi nijesu!
Nakon udarca još i poruga. U Banovini
se politički procesi zameću i vode od pri-
like kako u Kini (dakako prije skorašnje
revolucije). — Tuži kakav po Cuvaju ko-
mandirani Accurti, vještačka mnijenja da-
vaju kakovi po Cuvaju komandirani polu-
vještaci, a sude četiri po Cuvaju komandi-
rane mumije. suci, koje ti čovjeka dižu na
vješala tanka onom flegmom, kojom bi po-
šten čovjek pripalio cigaretu. — Dobro je —
a znate li vi do kojeg je cinizma dopfla
stanovita krivonosa štampa?
Pišu oni: ta ljudi bužji, što se tužite
na Ungariju ili čak na Austriju? — 'To su
vam opremili vaši ,hrvatski i nezavisni
saci“ ? .
Dakako, ko postavlja onakove kukavice,
ko ih drži, ko ih unapređiva, ko nagrađuje
onakove suce, to je sa svim . .
pitanje . ., |
Svakako Pešta i Beč peru ruke pilat-
ske. — Na zdravlje im bilo, ali zahtijevati
da im mi još ljubimo skute, da im na ko-
ljena padamo — to je pak malo odviše...
. sporedno
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA“
maš Siji