CRVENA HRVATSKA QIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. SSS IOOTI PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuz RAZ: MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA POJEDINI BROJ 10 PARA 89888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. God. XXII. Nekršćanski katolicizam. Samo ovako paradoksnim riječi- ma možemo tačno okrstiti turkofil- stvo triju hrvatskih (?) katoličkih pri- masa gg. nadbiskupa Stadlera, Bauera i Pulišića koji se, budi izjavama nji- hovih ,leiborgana“, budi nepromi- šljenim riječima, izjaviše protiv ju- načke borbe kršćanskih naroda za slobodu i za Vjeru na Balkanu. Vidi se da fali divovska riječ jednoga Strossmayera,da ove pigmeje protjera u šupljinu njihovih ležaja e da ne oskvrnjivaju ono Katoličanstvo koje je odvajkad umiralo i krv prolijevalo za Kršćane, bili oni ili ne bili kato- lici, Ti e. k, dvorski nadbiskupi valjda ne znadu, da u Makedoniji i Bugar- skoj imade jaki kontingenat Kato- lika, preko 200 katoličkih oficira u bugarskoj vojsci, nekoliko viših do- stojanstvenika katolika - Makedonaca i Bugara u Carskoj Bugarskoj službi, ne znadu ni to da kao u Bugarskoj tako i u Crnojgori Katolici su na čelu pokreta proti Azijatskom Osman- liji i da oni zajedno s pravoslavnima pogibaju za Hrista i za Slobodu. A znadu li oni da je veliki Papa Sv. Pio V. vodio vojnu proti 'Turčinu da spasi nekatoličko i katoličko pu- čanstvo Levanta? Nije li taj isti Sveti Vojskovođa ustanovio Angelus u jutro, na podne i na večer da se svaki kršteni stvor spomene da je Turčin uslijed moli- tava Katoličkog Pape bio potučen na Lepantu? Ali što pitamo mi te nekršćanske kršćane zadojene mrž- njom svega što nije fanatičko i ši- čušno kao što su oni. Narod je već odavna sudio njima ostaviv ih voj- skovođe bez vojske. Prošla su vre- mena kad su slični Aulički Biskupi imali ikakva upliv& u narodni ži- vot. Puk ih sluša dokle su u sagla- sju s idealima naroda, diže im spo- menike kao Velikome Strossmayeru kad se stave na čelo nacijonalne ideje, a obrće im leđa kad oni vole više milost vladalaca nego li riječ Evanđelija i ljubav naroda. — Tje- DUBROVNIK, 26. OKTOBRA 1912. šimo se patriotskim i kršćanskim po- našanjem našijeh dubrovačkijeh po- pova, koji su pokazali da su dostojni sljedbenici Lepantskoga Pape. Domaće vijesti. Drniš za Crveni Krst krš. balk. naroda. U Drnišu se je počelo također sakupljati milodare za našu braću ma bojištu. Ovdje donosimo proglas drniških gospođa : Sestre Jugoslovenke-Hrvatice i Srpkinje! Proročanstvo naše narodne pjesme se ispunjava. Eno je Miloš sišo među Srbe, da ih sve, sve povede na Kosovo, da pokažu, kako se mrije za naciju, za slobodu, za ljudski ponos. Svi idu na ročišta narodne svetinje po- put Musića Stevana. da na nikom ne ostane kletva. : Naše sestre Srbijanke i Crnogorke, nove Kosovske Djevojke, već podižu iz krvi ja- nake, što odoše na Kosovo bojno, da ga osvete i da ga posvete, da se napiju svete vode sa Dečana, Kad nemamo ni sreće, ni tuge, [da se praštamo s muževim, braćom, ocima i za- ručnicima, koji odoše na zlosretno i sveto Kosovo, da ga narodu vrate, okapimo se i sakupljajmo! Nek svak dade, koliko ko može, svak diljem naše domovine gdjegod se naša riječ čuje i gdjegod se za Miloša i za Ko- sovsku Djevojku znade. Ruža Meštrović, Jovanka Ivetić Hrvatsko-slovenski zbor u Ljubljani. U nedjelju se je obdržavao u Ljubljani pod predsjedanjem D.ra Mile Starčevića zbor pravaških hrvatskih i klerikalnih slovenskih zastupnika. Zboru je saučestvovalo 16 biv- ših narodnih zastupnika hrvatskog sabora, 8 narodnih zastupnika iz Dalmacije, 6 iz Bosne-Hercegovine, 3 iz Istre i skoro svi slovenski klerikalni zastupnici. Bilo je uku- pno 90 saborskih članova raznih sabora. Zbor je odobrio zaključke odbora u Opatiji i u Beču, te je odredio, da sa politikom ovih stranaka ima voditi jedinstveno stra- načko vodstvo. Nakon zbora bio je veliki komers, na kojem su govorili razni prvaci pravaški i slovenski klerikalci. Za Družbu | Početkom školske godine 1012-13 otvorila je Družba sv. Ćirila i. Me- toda za Istru dvije nove škole u Puli, jednu u Foškulinu kraj Poreča, jednu u Sv. Lu- ciji kraj Portoroze. Ovih dana otvaraju se nove škole u Lovrečici kraj Umaga, u Gro- žnjanu kraj Buja i u Sovinjštini kraj Mo- Broj 86. tovuna, te zabavište u Kašteliru. Već sama imena spomenutih mjesta pokazuju nam, ko- lika je važnost tih naših škola. Tko pozna prilike onih krajeva, priznat će, da “kad se ne bi bila Družba požurila, da u onim stra- nama otvori svoje škole, do malo bi godina sva ona, za sada još naša mjesta, postala pustim narodnim grobljem. A to se nije smjelo dopustiti. I naša Družba je morala doprinijeti još jednu novu neizmjerno veliku žrtvu, da nam onaj narod očuva od posve- mašnje propasti. Ali time je preuzela na sebe i ogroman teret pa se ovime obraća na svu braću Hrvate, da je u ovim mučnim prilikama što izdašnije podupru! Naprijed za Družbu! Pad Cuvajev. Po svim vijestima novin- skim izgleda, da su komesaru Cuvaju odbro- jeni časovi. Držimo. da je njegov pad sigu- ran. ,Kroatiche Korrespodenz“ piše: ,,Uza sva Cuvajeva demantovanja, da njemu nije još ništa poznato o nikakvim osobnim pro- mjenama na Markovom trgu u Zagrebu, _ već je danas sigurno, da su Čuvaju, kao uBravitelju kraljevina Hrvateke, i (Slavonije ure odbrojene. Ovu činjenicu potvrđuje okolnost, što predstoji imenovanje Cuvaja ugarskim barunom, a to mu imehovanje nosi ujedno zadnji pozdrav s Markova trga“. Prekjučer smo dobili brzojavno izvješće iz Beča u kome stoji, da će Cuvaju biti po- dijeljen ugarski baronat, što se smatra kao siguran znak njegovog pada. Međutim mi nemamo čemu da se veselimo, jer — kako se pogovara — na njegovo bi mjesto imao doći general, a vojnička diktatura nije ni- malo slađa od komesarijata. Austrijski parlamenat U utorak je otvo- ren austrijski parlamenat. U prvim sjedni- cama, netom se je pojavio ministar pravde Dr. Hochenburger, udariše čecki radikali u bučnu viku proti njemu, dok mu Nijemci demonstrativno klicahu ,Hoch“. Kad se stišala buka, predstavio je ministar pred- sjednik nove ministre» dra Schustera (za trgovinu) i dra Zenkera (za poljodjelstvo). Na to je ministar financija Zaleski u svom exposć-u izložio državni proračun za god. 1913. Istakao je loše novčano tržište uslijed prilika na Balkanu, te je nadodao, da on može kazati iz najpouzdanijeg izvora, & će se rat na Balkanu lokalizirati Za srpski Crveni Krst. U svim crkvama Rusije skupljaju se darovi za srpski Crveni Krst. Moskovski su činovnici darovali dio svoje plaće za Srbe u borbi. Kijevski mili- junaš Perešenko opremio je na vlastiti tro- šak jedno odjeljenje milosrdnih sestara za Balkan. Jedna grupa českih liečnika sa d.rom Jedličkom, profesorom medicinskog fakul- teta českog sveučilišta u Pragu ponudila je liečničke usluge srpskom Crvenom Krstu. Zadružni Savez, Danasnjem broju prila- žemo prilog ,Napadaji na Zadružni Savez“.