+ CRVENA HRVATSKA OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE | OO DODODODQIOO U BU LI BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA 60- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE - PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &aeaPOJEDINI BROJ 10 PARA 8 2348 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. CG IZDAJE ŠTAMPARIJA ĐE GIULLI I DR. God. XXI. DUBROVNIK, 30. OKTOBRA 1912. RAT NA BALKANU. Velike pobjede srpske vojske i bogati plijen. — Srpska vojska na Kosovu. — Srbi u prijestonici cara Dušana. — Na grobu cara Lažara. Sjedinjenje dviju srpskih vojska. — Balkanske vojske sve više i više napreduju. — Tur- sko carstvo pred rasulom. — Pad Kirkilise. — Pred Skadrom. — Jedrena. Zauzeće Plievlja. : Dubrovnik, 29. oktobra. Osvanuo ije dan! Ponosni i jaki, izdržljivi i snažni — bijeli orao, zaletio se ponosnim i dostojanstvenim letom, i raširio je svoja krila nad istoričkim Kosovom. Hrabri vojnici napredne, moderne, nove Srbije osnažiše orlova krila, koja god. 1389. bijahu prelomljena na onom istom mjestu, gdje se da- nas, poslije toliko vjekova, zalepršaše u svom preporođenju. Srpski kralj Petar, praunuk velikog Crnog Gjor- gja, koji je pred sami jedan vijek oslobodio Srbiju iturskog gospostva, ušao je evo u ,carstvujući grad“, u Skoplje, u Dušanovu prijestonicu. Na grobu cara Lazara srpska je voj- ska prinijela žrtvu u slavu kosovskih junaka; kosovski osvetnici očitaše pobjedonosnu molitvu nad svetim ko- stima Miloša Obilića. Slava ti La- zare, slava ti Miloše! Nek Vas obu- zme sveto spokojstvo, — Kosovo je osvećeno! Na prostranom Kosovu polju sastaše se dvije srpske vojske, sve junačka djeca Petra i Nikole. Sastaše se, i kolo osvetničko zaigraše, Veseli se Slavene,. veselite se, braćo Hrvati i Srbi, Slovenci i Bu- gari, gdjegod se nalazite, veselite se, da je i nama svijem osvanuo bijeli danak. Dvije sestre, Srbija i Crna Gora, pohodile su svoju jadnu majku- staricu, progonjenu, izmučenu, ma- laksalu, — svoju divnu majku: Staru Srbiju. Eto i štarica-majka dočekala je davno i davno željkovanu zoru. ka s Viteški vladar, knez-pjesnik, sada ovjenčani kralj crnogorski, kroz usta Ivan-beg Crnojevića u svojoj ,Bal- kanskoj Carici“ jadikovaše nad bal- kanskom neslogom. Njegova pjesma- tužilica danas je ispunjeno proročan- stvo: Balkan se složio. Složni Balkan, koji su velevlasti evropejske s prežirom i podsmijehom gledale; složni Balkan, za kog je Evropa držala, da je to jato neva- ljalih nezadovoljnika, kome se gro- zilo, ismjehavalo ga še sarkastičnim obećanjima, — složni Balkan danas se je prestavio i Evropi i svijetu, i pokazao je, da je tu, da je živ, da je junak; ulio u sebe poštovanje i — divljenje. Od početka rata. više manje, svjetska se štampa, javno mnijenje, postavilo na stranu potlačene bal- kanske braće, osim njemačke austrij- ske i madžarske štampe, koja je do juče pjevala himne von der Goltzo- vim učenicima, Pa ipak, doživjesmo i taj lijepi dan, da je sva ta štampa morala ućutkati, i pogledati u lice, junačko lice pod vedrim čelom, bal- kanskih vojska. I ta je štampa došla do uvjerenja, da treba računati či- njenicama, i priznati balkanskim kr- šćanskim državama pravo na _ život, na proširenje i preuzimanje stare postojbine; uvidjela je, da se mora priznati dosadašnjim ,nemirnim bar- barima“ sposobnost na solidan kul- turan razvoj i napredak. * ko # I tebi šaljemo iskrene pozdrave, hrabri bugarski narode i tvojoj voj- sci, junačkoj i ponosnoj, tvome vla- daru, — osvetnicima nekadašnje pro- pasti Simeunovoga Carstva. A Vama, viteški kršćanski narode, potomci ve- likog helenskog naroda, osvetnici za- pale grčke slave i veličine, neka je iskreno , živjeli !“ Qd Kumanova do Skoplja. Sudbina Skoplja bila je odlučena pora- zom turske vojske kod Kumanova. Sve što detaljnije vjestri dolaze, jasno je, da je ta Broj 87. bitka bila vrlo velika, a da je pobjeda voj- ske srpske bila odlična. Bitka kod Kuma- nova u isto je doba i katastrofa turske ar- mije. Turci imađahu 3 jake divizije i 10.000 Arnauta; namjera im bijaše razbiti najmoć- niju prvu srpsku vojsku, pa onda ostale. Za to su protiv đviju srpskih vojska bacili vrlo jake čete, svrhom, da ih zadrže dok bude razbijena prva vojska. Ali uspjesi drage i treće armije, a najviše jaki otpor prve ar- mije kod Kumanova, iznenadi 'Turke. Na- padaj turski Srbi su ne samo suzbili, nego prešli u protunapad, i tim razorili plan tur- ske vojske, utjerav u nju strah nadmoćnosti. Turci se povukoše u svoje pozicije uzev de- fensivu. Kad Srbi počeli otimati jurišima pozicije, Turci se počeše spremati na otstu- panje, ali ih je srpska artiljerija tako zbu- nila, da se je otstupanje pretvorilo u bijeg- stvo. Srbi su turska uzmicanja tako žastoko gonili, da su Turci i Skoplje ostavili. Turci se razbiježaše u dva pravca, i to, Veles i Tetovo, tako da će im biti vrlo teško, ili nemoguće, sabrati veću vojsku. Na bojnom polju nađeno je do 6000 lješina turskih, a zaplijenjeno do 80 topova. U Kumanovu i Skoplju nađeno je 80 vagona municije; kako se čuje, i one municije i topova, koje Turci prije rata zadržali Srbima. U Skoplje. koje Turci bježeći napustiše, nije ni svratila sva srpska vojska, već pošla Turcima u potjeru. PCarstvujući grad.“ Srbi su u Skoplju, glavnom gradu tur- skog vilajete, nekadašnjoj prijestonici cara Dušana Pučanstvo i (strani konsuli umolili su prijestolonaslijednika Aleksandra da uđe u varoš i uzdrži red. Prijestolonaslijednik je ušao, dočekan konsulima, koje je predvodio austro-ugarski. \ Veselje. Vijest o ulazu Srba u Skoplje, probu- budila je sveopće veselje i oduševljenje. Sa svih strana dolaze vijesti o svečanostima, manifestacijama i crkvenim ;blagodarenjima. U Vranji su održane velike svečanosti u prisustvu kralja Petra. U Beogradu iskitiše sve kuće zastavama: sastavilo se skupine obilazeći ulice zastavama, pjevajući sve na- rodne himne saveznih država; manifestova- lo se pred dvorom, ministarstvom, pred po- slanstvima balkanskih saveznih država. Italija | balkanski rat. Iz autentičnog izvora javljaju, da se grof Berchtold razgovarao sa Di San Giulianom u glavnom o položaju na Balkanu: Talijanska je vlada stavila važne predloge i to slijedeća dva: ,Ako pobijedi Turska, neka posredaju velevlasti, da Turska podieli Macedoniji au- tonomiju pod kršćanskim guvernerom, a ako pobjede balkanske države, neka se velevla- sti strogo drže načela — ,Balkan balkanskim