+

CRVENA HRVATSKA

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

| OO
DODODODQIOO U BU LI

BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA 60-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE -
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &aeaPOJEDINI BROJ 10 PARA 8 2348 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. CG IZDAJE ŠTAMPARIJA ĐE GIULLI I DR.

God. XXI.

 

 

DUBROVNIK, 30. OKTOBRA 1912.

 

RAT NA BALKANU.

Velike pobjede srpske vojske i bogati plijen. — Srpska vojska na Kosovu.

— Srbi u prijestonici cara Dušana. — Na grobu cara Lažara. Sjedinjenje

dviju srpskih vojska. — Balkanske vojske sve više i više napreduju. — Tur-

sko carstvo pred rasulom. — Pad Kirkilise. — Pred Skadrom. — Jedrena.
Zauzeće Plievlja. :

Dubrovnik, 29. oktobra.

Osvanuo ije dan!

Ponosni i jaki, izdržljivi i snažni
— bijeli orao, zaletio se ponosnim
i dostojanstvenim letom, i raširio je
svoja krila nad istoričkim Kosovom.
Hrabri vojnici napredne, moderne,
nove Srbije osnažiše orlova krila,
koja god. 1389. bijahu prelomljena
na onom istom mjestu, gdje se da-
nas, poslije toliko vjekova, zalepršaše
u svom preporođenju. Srpski kralj
Petar, praunuk velikog Crnog Gjor-
gja, koji je pred sami jedan vijek
oslobodio Srbiju iturskog gospostva,
ušao je evo u ,carstvujući grad“, u
Skoplje, u Dušanovu  prijestonicu.
Na grobu cara Lazara srpska je voj-
ska prinijela žrtvu u slavu kosovskih
junaka; kosovski osvetnici očitaše
pobjedonosnu molitvu nad svetim ko-
stima Miloša Obilića. Slava ti La-
zare, slava ti Miloše! Nek Vas obu-
zme sveto spokojstvo, — Kosovo je
osvećeno! Na prostranom Kosovu
polju sastaše se dvije srpske vojske,
sve junačka djeca Petra i Nikole.
Sastaše se, i kolo osvetničko zaigraše,

Veseli se Slavene,. veselite se,
braćo Hrvati i Srbi, Slovenci i Bu-
gari, gdjegod se nalazite, veselite se,
da je i nama svijem osvanuo bijeli
danak. Dvije sestre, Srbija i Crna
Gora, pohodile su svoju jadnu majku-
staricu, progonjenu, izmučenu, ma-
laksalu, — svoju divnu majku: Staru
Srbiju. Eto i štarica-majka dočekala
je davno i davno željkovanu zoru.

ka
s

Viteški vladar, knez-pjesnik, sada
ovjenčani kralj crnogorski, kroz usta
Ivan-beg Crnojevića u svojoj ,Bal-
kanskoj Carici“ jadikovaše nad bal-
kanskom neslogom. Njegova pjesma-

tužilica danas je ispunjeno proročan-
stvo: Balkan se složio.

Složni Balkan, koji su velevlasti
evropejske s prežirom i podsmijehom
gledale; složni Balkan, za kog je
Evropa držala, da je to jato neva-
ljalih nezadovoljnika, kome se gro-
zilo, ismjehavalo ga še sarkastičnim
obećanjima, — složni Balkan danas
se je prestavio i Evropi i svijetu, i
pokazao je, da je tu, da je živ, da
je junak; ulio u sebe poštovanje i
— divljenje.

Od početka rata. više manje,
svjetska se štampa, javno mnijenje,
postavilo na stranu potlačene bal-
kanske braće, osim njemačke austrij-
ske i madžarske štampe, koja je do
juče pjevala himne von der Goltzo-
vim učenicima, Pa ipak, doživjesmo
i taj lijepi dan, da je sva ta štampa
morala ućutkati, i pogledati u lice,
junačko lice pod vedrim čelom, bal-
kanskih vojska. I ta je štampa došla
do uvjerenja, da treba računati či-
njenicama, i priznati balkanskim kr-
šćanskim državama pravo na _ život,
na proširenje i preuzimanje stare
postojbine; uvidjela je, da se mora
priznati dosadašnjim ,nemirnim bar-
barima“ sposobnost na solidan kul-

turan razvoj i napredak.

*
ko #

I tebi šaljemo iskrene pozdrave,
hrabri bugarski narode i tvojoj voj-
sci, junačkoj i ponosnoj, tvome vla-
daru, — osvetnicima nekadašnje pro-
pasti Simeunovoga Carstva. A Vama,

viteški kršćanski narode, potomci ve-

likog helenskog naroda, osvetnici za-
pale grčke slave i veličine, neka je
iskreno , živjeli !“

Qd Kumanova do Skoplja.
Sudbina Skoplja bila je odlučena pora-
zom turske vojske kod Kumanova. Sve što
detaljnije vjestri dolaze, jasno je, da je ta

 

Broj 87.

 

bitka bila vrlo velika, a da je pobjeda voj-
ske srpske bila odlična. Bitka kod Kuma-
nova u isto je doba i katastrofa turske ar-
mije. Turci imađahu 3 jake divizije i 10.000
Arnauta; namjera im bijaše razbiti najmoć-
niju prvu srpsku vojsku, pa onda ostale.
Za to su protiv đviju srpskih vojska bacili
vrlo jake čete, svrhom, da ih zadrže dok
bude razbijena prva vojska. Ali uspjesi drage
i treće armije, a najviše jaki otpor prve ar-
mije kod Kumanova, iznenadi 'Turke. Na-
padaj turski Srbi su ne samo suzbili, nego
prešli u protunapad, i tim razorili plan tur-
ske vojske, utjerav u nju strah nadmoćnosti.
Turci se povukoše u svoje pozicije uzev de-
fensivu. Kad Srbi počeli otimati jurišima
pozicije, Turci se počeše spremati na otstu-
panje, ali ih je srpska artiljerija tako zbu-
nila, da se je otstupanje pretvorilo u bijeg-
stvo. Srbi su turska uzmicanja tako žastoko
gonili, da su Turci i Skoplje ostavili. Turci
se razbiježaše u dva pravca, i to, Veles i
Tetovo, tako da će im biti vrlo teško, ili
nemoguće, sabrati veću vojsku. Na bojnom
polju nađeno je do 6000 lješina turskih, a
zaplijenjeno do 80 topova. U Kumanovu i
Skoplju nađeno je 80 vagona municije; kako
se čuje, i one municije i topova, koje Turci
prije rata zadržali Srbima. U Skoplje. koje
Turci bježeći napustiše, nije ni svratila sva
srpska vojska, već pošla Turcima u potjeru.

PCarstvujući grad.“

Srbi su u Skoplju, glavnom gradu tur-
skog vilajete, nekadašnjoj prijestonici cara
Dušana Pučanstvo i (strani konsuli umolili
su prijestolonaslijednika Aleksandra da uđe
u varoš i uzdrži red. Prijestolonaslijednik je
ušao, dočekan konsulima, koje je predvodio
austro-ugarski. \

Veselje.

Vijest o ulazu Srba u Skoplje, probu-
budila je sveopće veselje i oduševljenje. Sa
svih strana dolaze vijesti o svečanostima,
manifestacijama i crkvenim ;blagodarenjima.
U Vranji su održane velike svečanosti u
prisustvu kralja Petra. U Beogradu iskitiše
sve kuće zastavama: sastavilo se skupine
obilazeći ulice zastavama, pjevajući sve na-
rodne himne saveznih država; manifestova-

lo se pred dvorom, ministarstvom, pred po-
slanstvima balkanskih saveznih država.

Italija | balkanski rat.

Iz autentičnog izvora javljaju, da se grof
Berchtold razgovarao sa Di San Giulianom
u glavnom o položaju na Balkanu: Talijanska
je vlada stavila važne predloge i to slijedeća
dva: ,Ako pobijedi Turska, neka posredaju
velevlasti, da Turska podieli Macedoniji au-
tonomiju pod kršćanskim guvernerom, a ako
pobjede balkanske države, neka se velevla-
sti strogo drže načela — ,Balkan balkanskim