CRVENA H
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &g&weaPOJEDINI BROJ 10 PARA ... .
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.
God. XXII.
DUBROVNIK, 2. NOVEMBRA 1912.
VATSKA
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.
Broj 88.
RAT NA BALKANU.
Rat i velike sile.
Dubrovnik, 1. novembra.
Status quo je pokopan. Toga je
mišljenja danas sva Evropa. Javno
mnijenje evropsko na čistu je, da bi
bilo i mahnito zahtjevati, da vojske
balkanskog saveza ostave ono što su
zauzele, prolivši toliko junačke krvi.
Balkanski savez je jedna, ne mo-,
mentana, nego čvrsta moć, trajna
moć. Pogledavši «geografsku kartu
balkanskog poluostrva, svak, pa bio
i najobičniji laik, uvjeren je, da je
turskom carstvu u Evropi odzvonilo,
svak gleda kapitulaciju Turske u
najskorijem vremenu.
Kako što je. prvi . istup.. balkan-..1%.9vih dana, minist«
demostrativno pokazao, a tuži poj #
. skog saveza začudio evropsku diplo-
maciju, tako su je jednako, ako ne
i još više, zbunili sjajni uspjesi i na-
predovanje vojska balkanskog saveza.
I velike sile opet progovaraju, ili
bolje, namjeravaju da progovore. Je-
dna gleda drugu, jedna čeka drugu,
a ni jedna nijednoj ne vjeruje. Pita-
nje intervencije je vrlo škakljivo;
aktivna intervencija je i suviše opa-
sna. Balkanske države poručuju:
Ruke natrag, ovo je naše, i ne damo
ništa bez preko našijeh lješina!
*
*o o *
Progovorio je franceski ministar
Poincarć. U govoru je istaknuo i
ratnu snagu francesku i jednodušnost
francuskog naroda. Jeka takvih isti-
canja može dati slutiti i na moguć-
nost evropejskih komplikacija. Inte-
resno je, da je francuski ministar
kategorički pobio sve glasove, koji
se širahu o nesporazumku između
Rusije, Engleške i Francuske. Ovako
doslovce kazao je Poincare: , Fran-
ceska se ne može iznevjeriti savez-
nici; ona če nastaviti akciju za mir,
ali će uz to imati pred očima sve
eventualnosti i osloniti se na svoju
vojnu snagu. Franceski narod neće
rat, ali ga se ni ne boji“.
Ovo znači, da je Trojni Spora-
zum u svemu složan i solidaran i za
akciju na promjenjenom stanju na
Balkanu.
*
* #*
Bečka je štampa puna pitanja,
bez odgovora. , Zeit“ iznosi rezultate
dosadašnjeg ratovanja, ističe kolo-
salne uspjehe balkanskih saveznih
država i — likvidaciju Turske. Pa
pita: čemu Austrija ćuti? — Odlu-
čno zahtjeva, da i austrijsko vanjsko
ministarstvo progovori. “
»Neue Freie Presse“
kušava da odgovori. Ističe
lidarnost Trojnog. Soo azur
povučenost Trojnog Saveza. Bečki
bi list želio akciju Austrije, i to slo-
bodnih ruka. Trojni Sporazum nije
ni iz daleka zainteresovan na bal.
kanskom poluostrvu, kaže bečki list,
pa se je sporazumio za svaku even-
tualnu akciju, a Austrija, koja je na
vratima Balkana, ne radi ništa.
Bečki je list mišljenja, da bi se
Austrija morala sporazumjeti s Bal-
kanskim Savezom, a to da bi bila
najrazboritija i najbolja njena akcija.
Poteškoća u sporazumljenju bila bi
samo sa Srbijom, ali da se i to dade
postići, jer je u politici — kaže
»Presse“, — moguće svako izglađe-
nje. Što govori ,Pressa“, to, bez su-
mnje, misli bečko ministarstvo.
*
Mi smo ovo pobilježili, jer se ve-
selimo da se počelo s nama računati,
i jer smo zadovoljni, što su naše
bratske države svojom snagom i svo-
jom moći: imponovale Evropi, i pri-
silile velike sile, neka o njima oz-
biljno vode računa.
Velika borba kod Veleša. Zauzeće Veloša.
Prama zvaničnim izvještajima iz Vra-
nje, onaj dio turske vojske koji se poslije
Kumanova i Skoplja koncentrirao kod Ve-
leša, pokušao je jučer u jutro (srijeda) odu-
prijeti se pobjedničkoj srpskoj vojsci. Pri
nastupanju u Veleš borba je bila jaka i krvava;
jer turci uspješe zauzeti ranije vrlo dobre
položaje. Srpska vojska međutim uspjela ih
sa tih položaja ne samo suzbiti i zauzeti va-
roš, već i posljednje trupe macedonske voj-
ske potpuno razbiti. Turska vojska se po-
vlači u neredu u dva pravca: prema Pri-
lepu i Gostivaru. Nesumnjivo je, da Turci
neće moći učiniti novog jačeg otpora dalj-
njem prodiranju srpskih trupa.
Detalji bitke kod Kumanova.
Sada je poslije dobivenih informacija
posve sigurno utviđeno, da je Turska imala
kod Kumanova ;prikupljenu svu svoju ma-
cedonsku vojsku. Ovu su vojsku sastavljali
cio sedmikopski korpus sa tri divizije, zatim
trinaesta i četrnaesta divizija Solunskog kor-
sa, šesnaesta i sedamnaesta divizija bitolj-
puka kao i sve korpuske artiljerije. Prema
tome kod Kumanova bilo je 80.000 turskih
vojnika. Kad se zna, da je ova turska voj-
ska držala vrlo dobro svoje pozicije, a srpska
vojska imala je da svlada velike teškoće,
onda broj srpskih žrtava nije velik. Usta-
novljeno je, da je kod Kumanova palo 400
mrtvih Srba i 2000 ranjenih, .od kojih 80
po sto lako ranjenih. Pobjeda kod Kuma-
nova je definitivna, jer Turci pokazaše, da
se ne mogu više koncentrirati, ne mogu da
dadu veći otpor, jer nemaju ni artiljerije,
koja je malne sva u srpskim rukama.
Turci bježeći idu u susret grčkoj vojsci.
Vjerojatno je, da će turska vojska bje-
žeći k Prilepu naići na Grčku vojsku, koja
pobjegjujuć napreduje.
Uspjesi srpske konjice. Pruga do Velesa čitava.
Srpska konjica, koja je već kod Kuma-
nova i Skoplja pokazala veliku aktivnost,
odlikovala se i kod Velesa. Razdvojila je
potisnutog neprijatelja u dva pravca, tako
da je sjedinjenje malo vjerojatno. Tarci bje-
žeć od Kumanova nijesu imali vremena da
kvare željeznicu, bilo je pokvareno samo
nešto malo pruge pred Kumanovom, što je
bilo brzo ispravljeno. Tako je sada sva pru-
ga do Velesa posve dobra i cijela u Srpskim
rukama, te vrši već redovan saobraćaj.
Organizacija u oslobođenim krajevima.
U oslobođenim krajevima u najkraće
vrijeme uzpostaviće se redom trgovački
saobraćaj, jer svi krajevi redom dobivaju
srpsku organizaciju. Cio Lub i Kosovo u
potpunom su miru; red se neobično brzo
oda Arondit PO o