CRVENA HRVATSKA“ lika učiteljica izobrazbe, po pristojbi od 7 po sto pod republikanskom ili pod carskom krabuljom. Mi ne možemo nego slijediti sa naj- življom ljubavlju i najvrućom simpatijom rat svijeh balkanskijeh naroda, koji se u svojoj slozi i promišljenoj pripravi svojijeh udesa, već pokazuju zdreli za pobjedu i dostojni živjeti u potpunoj neovisnosti van turskog jarma i evropskog skrbništva, koje je škod- ljivije i pogibeljnije nego isti turski jaram. Kažu, da raspad Turske nije ništa drugo nego isprazna želja lutajučijeh idealista kao Macini, ne pako realnih političara, kao što su oni, koji od nazad trideset godišta 'kušaju umijesiti moralni život na sliku i priliku svojijeh velevlastnih interesa. Možda će biti istina — premda ja ne znam, stoji li sva i cijelovita istina u interesima, koji prave mrežu borbe o prvenstvo među Njemačkom i Ingleskom ili među Rusijom i Austrijom. Bilo kako bilo ovo propadanje Turske nije samo san lutajućih idealista, kakav je bio Macini; okolo ovog sna pobjesniše na početku prošlog vijeka same velike sile, koje su se, premda različitih interesa, mučile zadnjih trideset godišta držati Tursku na nogama. — Treba će se brzo baviti propašću Tur- ske govorilo se je u Njemačkoj, i 0 mjera ma, koje mora Austrija poduzeti na Balkanu — rečeno je u Taljeranovim dopisima pos- lije požunskog mira. Dobro znam, da su to stare riječi, što se može činiti i smiješnijem sada spominjati, poslije nego je prostrujilo toliko događaja i sa događajima toliko struja interesa i običaja, koje ješ nijesu pale. Ali ko može reći, da je politika velikijeh država, štiti i osigurava varvarsku tursku vladu proti ražalošćenom kršćanskom svijetu u svijem njezinijem nevjerama i zloporabama, — rekoh — politika velike umne bistrine i plemenitosti ? Ipak treba ispovidjeti, da se je ova politika popela do svog najvišeg ste- imperijalizma. Ali ova cijela umjetna građevina evro- _ pejske diplomacije, koja ima u sebi Seljak nema svoje zemlje, jer agrarno pitanje nije još riješeno. U opšte uzeto, privredno stanje San- džaka nije kako bi moglo da bude i kako je nekad i bilo. 'fTome je ponajviše krivo slabo državno nastojanje oko podizanja i slo- bodnog razvijanja naroda u ekonomskom i kulturnom pogledu i nesigurno političko stanje. Ni današnje opšte kulturno stanje San- džaka nije kako je prije bilo. Kulture ima vrlo malo, a prosvjeta je tek u početcima. _ Što ima kulturno-prosvjetnih ustanova ure- đenih i savremenih, to je, kod pravoslavnog elementa, koje je u kutturnom pogledu mno- go jače od muslimanskog elementa. Političko stanje Sandžaka je isto kao i u drugim krajevima Turske. Opšta neure- đenost, nejednakost, nesigurnost, slaba ad- ministracija i suviše loše sudstvo. Tako je stanje u Sandžaku ne od juče već vjekovi- ma. Od njega pati cio narod. Napredak se ne vidi nikakav, već so svo ide na gore. . Patnje su i mnogobrojne i sudbonosne. U Sandžaku se bilo došlo dotle, da je cio na- rod, a osobito kršćanski elemenat, težio za političkom promjenom, očekujući od nje spa- stare Turske, hoće li biti uništena sadašnjim balkanskim ustankom ? U toj je umjetnoj građevini sve ono što je krivo, nepravedno, monstruozno, van civilizacije i hoćeli još imati volju i snagu da prkosi navali ideala? Bilo bi dobro, da Ivropa posmatra, sad pred velikim oružanim sukobom, balkansko pitanje ne više sa gledišta partikularističnih interesa, nego općih složno sa interosima ustalih naroda; i neka razumije, da je na- pokon rat poslijedica njezine duge diplomat- ske povijesti, koja je bila dugi broj dijela zanijekane pravde proti potištenijem a ohrab- renja uvredama kod tlačitelja. Rat znači bankrot stare evropejske po- litike. Zlo i kukavno branjeni za dugi niz godina balkanski narodi sada uzimlju u rake sami brigu i obranu svoje sudbine, koja je bila smatrana kao dodatak tuđe sudbine. 1 čine sami. U oči grčkoturskog rata pisaše mi Krispi u Atenu, gdje sam bio pošao za »Tribunu“, vo pismo: Dragi Morello — Bojim se, da Broj 88. ti ovo moje pismo ne stigne, poslije nego bude pokopana kretska sreća pod međuna- 1odnu mitralju. Uza sve to priključujem ti posjetnicu za Paparigopula i pismo za N. P. Debjanuida. Danas se ne radi, dapače ne bi se moralo raditi o Kandiji. Opet se je otvorilo istočno pitanje. Treba pitati oslobo- đenje balkanskog poluostrva od Turčina obvezajući Europu da uzme konačno riješe- nje. Kad ograničavate pitanje na Kandiju, umanjujete ga. Neka Grci ne budu egojisti, nek se dignu za oslobođenje i slobodu #voje braće. 'Tako će dobiti. Dobra sreća i stisak ruke: Ljubežljivi tvoj Krispi. Krispijev je glas dijelom uslišan. Egoj- izmi su stavljeni na stranu. Nijesu vise Grci sami, nego se zajedno u oružju dižu Grci, Bugari, Srbi i Crnogorci. Ja mislim da ne mogu bolje istumačiti zavjete i želje talijanskog naroda, nego že- leći im pobjedu s riječima Krispija. m s OMO enim Najnovije brzojavne vijesti. (Telegrami stigli juče). Bugarske pobjede. SOFIJA, 30. Bugarima je uspjelo raz- dvojiti tursku južnu armiju. SOFIJA, 31. Danas stigoše 500 postelja ruskog crvenog krsta. Bugarsko desno krilo maršira od Liile-Burgasa prama Čorlu. Jedno jako odjeljenje ide od Pavlo-Kči Istočna i Alaplie uz obalu Ergene rijeke. trupa ide.od Vize prama Saraju. Jaka uz obalu morsku prama Midii. SOFIJA, 31. Bugari su iza dvodnevne žestoke bitke izvojevali sjajnu pobjedu nad glavnom turskom vojskom. Turci bježe glavom bez obzira put Liile-bur- gasa. SOFIJA, 31. Bugari su zauzeli Lille Burgas. Razbiše turske redove, koji raz- senje od teškog i nesnosnog stanja. U tom očekivanju i set za promjenom osvitalo se i smrkavalo. Nada je srpski narod ovoga kraja i spasavala od totalne propasti. Ona ga je hrabrila i čeličila da do kraja izdrži. I uspjela je Očekivani spas i posljednja po- moć došla je. Slobodna braća krvlju «otku- piše svoju jadnu i potištenu braću i sa oru- žjem u ruci stvoriše od propalih robova slo- bodne građane i ljude, kojima su ispunjene vjekovne nade i koji sada u kolu svoje braće slobodno žive, slobodno dišu i slobo- dno se razvijaju. Oslobođenje Sandžaka ima još jedan i to vrlo važan značaj. Srce prve srpske dr- žave i kulture oslobođeno je iz ropstva, preko njega su se spojile slobodne srpske države i stara prostrana srpska država po- činje uskrsavati u svom svome obilju i ve- ličini. Životno pitanje srpskog naroda oli- čeno u slobodi Sandžaka riješilo se kako treba i put ujedinjenju Srpstva utrven je. Njegovo konačno riješenje samo je pitanje kratkog vremena. pršeni bez ikakvog reda bježe put Carigrada. Grčka. ATENA, 31. Grčke su čete došle pred Vodenu. BERLIN, 31. Amo stiže vijest, da se bije žestoki boj između Verria i Soluna. ATENA, 31. Pučanstvo iz cijelog Epira bježi u Artu, jer turke čete pale i pli- jene štogod dostignu. Zauzeće Peći i veselje u Crnoj Gori. CETINJE, 1. Crnogorska vojska zauzela Peć. Narod je vojsku doče- kao oduševljenjem i zanosom. U Crkvi patriaršijskoj bilo svečano blagoda- renje. Glas o tome prihvaćen je u Crnoj Gori velikim veseljem. Zauzeće Prizrena. BEOGRAD, 1. Srpske čete treće armade ušle su u Prizren. Vojska na- Skoplju gradu. Razvedri se, klikuj, oj silni Dušane ! Tvoje Skoplje slavno, i opet je tvoje: Srbi u njem pravdu i zakone kroje, Ko u one divne i velike dane, = - Kad zakonik svoj si objavio rodu, Kad si srpskom orlu razmahao krila; Kad je tankogrla pozdravljala vila Srbinove zemlje, cvat im i slobodu ! Vraćaju se svijetli iz prošlosti dani, Presušiše suze i kletve i jadi, Na njima se čvrsta, krasna zgrada gradi : Vama u čast, borci snagom opasani, Što od Stare Novu Srbiju činite, Za nju u smrt smjelo u krvi plovite!