CRVENA HRVATSKA“

 
   

lika učiteljica izobrazbe, po pristojbi od 7 po
sto pod republikanskom ili pod carskom
krabuljom.

Mi ne možemo nego slijediti sa naj-
življom ljubavlju i najvrućom simpatijom rat

svijeh balkanskijeh naroda, koji se u svojoj

slozi i promišljenoj pripravi svojijeh udesa,
već pokazuju zdreli za pobjedu i dostojni
živjeti u potpunoj neovisnosti van turskog
jarma i evropskog skrbništva, koje je škod-
ljivije i pogibeljnije nego isti turski jaram.

Kažu, da raspad Turske nije ništa drugo
nego isprazna želja lutajučijeh idealista kao
Macini, ne pako realnih političara, kao što
su oni, koji od nazad trideset godišta 'kušaju
umijesiti moralni život na sliku i priliku
svojijeh velevlastnih interesa. Možda će biti
istina — premda ja ne znam, stoji li sva i
cijelovita istina u interesima, koji prave
mrežu borbe o prvenstvo među Njemačkom
i Ingleskom ili među Rusijom i Austrijom.
Bilo kako bilo ovo propadanje Turske nije
samo san lutajućih idealista, kakav je bio
Macini; okolo ovog sna pobjesniše na početku
prošlog vijeka same velike sile, koje su se,
premda različitih interesa, mučile zadnjih
trideset godišta držati Tursku na nogama.
— Treba će se brzo baviti propašću Tur-
ske govorilo se je u Njemačkoj, i 0 mjera
ma, koje mora Austrija poduzeti na Balkanu
— rečeno je u Taljeranovim dopisima pos-
lije požunskog mira. Dobro znam, da su to
stare riječi, što se može činiti i smiješnijem
sada spominjati, poslije nego je prostrujilo
toliko događaja i sa događajima toliko struja
interesa i običaja, koje ješ nijesu pale. Ali
ko može reći, da je politika velikijeh država,

štiti i osigurava varvarsku tursku vladu
proti ražalošćenom kršćanskom svijetu u
svijem njezinijem nevjerama i zloporabama,
— rekoh — politika velike umne bistrine i
plemenitosti ? Ipak treba ispovidjeti, da se
je ova politika popela do svog najvišeg ste-

imperijalizma.

Ali ova cijela umjetna građevina evro-
_ pejske diplomacije, koja ima u sebi

 

Seljak nema svoje zemlje, jer agrarno
pitanje nije još riješeno.

U opšte uzeto, privredno stanje San-
džaka nije kako bi moglo da bude i kako
je nekad i bilo. 'fTome je ponajviše krivo
slabo državno nastojanje oko podizanja i slo-
bodnog razvijanja naroda u ekonomskom i
kulturnom pogledu i nesigurno političko
stanje.

Ni današnje opšte kulturno stanje San-
džaka nije kako je prije bilo. Kulture ima
vrlo malo, a prosvjeta je tek u početcima.
_ Što ima kulturno-prosvjetnih ustanova ure-
đenih i savremenih, to je, kod pravoslavnog
elementa, koje je u kutturnom pogledu mno-
go jače od muslimanskog elementa.

Političko stanje Sandžaka je isto kao i
u drugim krajevima Turske. Opšta neure-
đenost, nejednakost, nesigurnost, slaba ad-
ministracija i suviše loše sudstvo. Tako je
stanje u Sandžaku ne od juče već vjekovi-
ma. Od njega pati cio narod. Napredak se
ne vidi nikakav, već so svo ide na gore.
. Patnje su i mnogobrojne i sudbonosne. U
Sandžaku se bilo došlo dotle, da je cio na-
rod, a osobito kršćanski elemenat, težio za
političkom promjenom, očekujući od nje spa-

    

stare Turske, hoće li biti uništena sadašnjim
balkanskim ustankom ? U toj je umjetnoj
građevini sve ono što je krivo, nepravedno,
monstruozno, van civilizacije i hoćeli još
imati volju i snagu da prkosi navali ideala?

Bilo bi dobro, da Ivropa posmatra, sad
pred velikim oružanim sukobom, balkansko
pitanje ne više sa gledišta partikularističnih
interesa, nego općih složno sa interosima
ustalih naroda; i neka razumije, da je na-
pokon rat poslijedica njezine duge diplomat-
ske povijesti, koja je bila dugi broj dijela
zanijekane pravde proti potištenijem a ohrab-
renja uvredama kod tlačitelja.

Rat znači bankrot stare evropejske po-
litike. Zlo i kukavno branjeni za dugi niz
godina balkanski narodi sada uzimlju u rake
sami brigu i obranu svoje sudbine, koja je
bila smatrana kao dodatak tuđe sudbine. 1
čine sami.

U oči grčkoturskog rata pisaše mi Krispi
u Atenu, gdje sam bio pošao za »Tribunu“,

vo pismo: Dragi Morello — Bojim se, da

Broj 88.

ti ovo moje pismo ne stigne, poslije nego
bude pokopana kretska sreća pod međuna-
1odnu mitralju. Uza sve to priključujem ti
posjetnicu za Paparigopula i pismo za N. P.
Debjanuida. Danas se ne radi, dapače ne
bi se moralo raditi o Kandiji. Opet se je
otvorilo istočno pitanje. Treba pitati oslobo-
đenje balkanskog poluostrva od Turčina
obvezajući Europu da uzme konačno riješe-
nje. Kad ograničavate pitanje na Kandiju,
umanjujete ga.

Neka Grci ne budu egojisti, nek se
dignu za oslobođenje i slobodu #voje braće.
'Tako će dobiti. Dobra sreća i stisak ruke:

Ljubežljivi tvoj Krispi.
Krispijev je glas dijelom uslišan. Egoj-
izmi su stavljeni na stranu. Nijesu vise

Grci sami, nego se zajedno u oružju dižu
Grci, Bugari, Srbi i Crnogorci.

Ja mislim da ne mogu bolje istumačiti
zavjete i želje talijanskog naroda, nego že-
leći im pobjedu s riječima Krispija.

m s OMO enim

Najnovije brzojavne vijesti.

(Telegrami stigli juče).

Bugarske pobjede.

SOFIJA, 30. Bugarima je uspjelo raz-
dvojiti tursku južnu armiju.

SOFIJA, 31. Danas stigoše 500
postelja ruskog crvenog krsta.

Bugarsko desno krilo
maršira od Liile-Burgasa prama Čorlu.

Jedno jako odjeljenje ide od Pavlo-Kči
Istočna

i Alaplie uz obalu Ergene rijeke.
trupa ide.od Vize prama Saraju. Jaka
uz obalu morsku prama Midii.

SOFIJA, 31. Bugari su iza dvodnevne
žestoke bitke izvojevali sjajnu pobjedu
nad glavnom turskom vojskom. Turci
bježe glavom bez obzira put Liile-bur-
gasa.

SOFIJA, 31. Bugari su zauzeli Lille
Burgas. Razbiše turske redove, koji raz-

   
 

senje od teškog i nesnosnog stanja. U tom
očekivanju i set za promjenom osvitalo
se i smrkavalo. Nada je srpski narod ovoga
kraja i spasavala od totalne propasti. Ona
ga je hrabrila i čeličila da do kraja izdrži.
I uspjela je Očekivani spas i posljednja po-
moć došla je. Slobodna braća krvlju «otku-
piše svoju jadnu i potištenu braću i sa oru-
žjem u ruci stvoriše od propalih robova slo-
bodne građane i ljude, kojima su ispunjene
vjekovne nade i koji sada u kolu svoje
braće slobodno žive, slobodno dišu i slobo-
dno se razvijaju.

Oslobođenje Sandžaka ima još jedan i
to vrlo važan značaj. Srce prve srpske dr-
žave i kulture oslobođeno je iz ropstva,
preko njega su se spojile slobodne srpske
države i stara prostrana srpska država po-
činje uskrsavati u svom svome obilju i ve-
ličini. Životno pitanje srpskog naroda oli-
čeno u slobodi Sandžaka riješilo se kako
treba i put ujedinjenju Srpstva utrven je.
Njegovo konačno riješenje samo je pitanje
kratkog vremena.

pršeni bez ikakvog reda bježe put
Carigrada.

Grčka.

ATENA, 31. Grčke su čete došle pred
Vodenu.

BERLIN, 31. Amo stiže vijest, da se
bije žestoki boj između Verria i Soluna.

ATENA, 31. Pučanstvo iz cijelog Epira
bježi u Artu, jer turke čete pale i pli-
jene štogod dostignu.

Zauzeće Peći i veselje u Crnoj Gori.

CETINJE, 1. Crnogorska vojska
zauzela Peć. Narod je vojsku doče-
kao oduševljenjem i zanosom. U Crkvi
patriaršijskoj bilo svečano blagoda-
renje. Glas o tome prihvaćen je u
Crnoj Gori velikim veseljem.

Zauzeće Prizrena.

BEOGRAD, 1. Srpske čete treće
armade ušle su u Prizren. Vojska na-

Skoplju gradu.

Razvedri se, klikuj, oj silni Dušane !
Tvoje Skoplje slavno, i opet je tvoje:
Srbi u njem pravdu i zakone kroje,
Ko u one divne i velike dane, = -

Kad zakonik svoj si objavio rodu,
Kad si srpskom orlu razmahao krila;
Kad je tankogrla pozdravljala vila
Srbinove zemlje, cvat im i slobodu !

Vraćaju se svijetli iz prošlosti dani,
Presušiše suze i kletve i jadi,
Na njima se čvrsta, krasna zgrada gradi :

Vama u čast, borci snagom opasani,
Što od Stare Novu Srbiju činite,
Za nju u smrt smjelo u krvi plovite!