CRVENA HRVATSK

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12,— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

PRESRASNREREEI

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. gsaooasPOJEDINI BROJ 10 PARA 8388 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

_God. XXII.

 

Dubrovnik, 6, novembra.

I Hrvatska se pomalo čuje.

Od Jukićeva atentata do ovih dana,
može se mirne savjesti kazati, za Hrvatsku
se nije čulo. Po banovinskim novinama ne
možemo ništa saznati, jer po preventivnoj
cenzuri, ne mogu ništa ni pisati ni donositi.
Cuvajev apsolutizam još uvijek kruto vlada.
U ovoj poli monarhije, na mjerodavnim mje-
stima, dizan je više puta glas prosvjeda
protiv tiranije u Hrvatskoj, ali uzalud.

Pred nekoliko dana bijaše se počelo
ventilirati pitanje o ukidanju komesarijata i
o postavljanju vojničkog generala na upravu
zemlje. Dignuti komesara, postaviti generala!
Krasni darovi hrvatskome narodu!....,.
Ali, te namjere se izjaloviše. Moćni vlada-
dajući faktori odustaše od vojničke uprave,
i, što nije čuditi se, ostaviše komesara Ca-
vaja, da i dalje svojevoljno odlučuje sudbi-
nom našega naroda u Banovini.

*
* o %

.;.. Samo par dana poslije nego što je iz-
dat u Beču imprimatur_ Cuvajevoj upravi,
mladi studenat Planinšćak puca na komesara
Cuvaja.

To je drugi atentat. _

Planinšćak je ispalio četiri revolverska
hica, a komesar Cuvaj ostao nepogođen. Peti
hitac je ispalio atentator u sebe, te je po-
slije par sati ispustio svoju dušu.

Mladi atentator je Hrvat, Zagorac, stu-
denat prava.

*
s o x

__ Samouboistvo!! To je riječ, kojom ko-
mesar Cuvaj hoće da svijetu prikaže ovaj
drugi atentat. Zagrebačke novine ne smiju
drukčije da pišu, nego da je studenat Pla-
ninšćak počinio samoubojstvo.

Zagrebački paša dao je u sve strane
novine izvjestiti, da je Planinšćak počinio
samoubojstvo ; f šta više, dao se je u tome

tim tješiti, ostaje ipak jaano, da na njego-
voj savjesti leže četiri jaka tereta, a to su
Jukić, Planinšćak, Hrvojić i Neto — osim
avega ostaloga.

*
» *

u » Dok čitav naš narod, ma gdje se na-
legio, najoduševljenije sabira priloge za našu
vitešku braću, koja se bori za slobodu, —
dok to isto radi, ne samo. cijelo, slavenstvo,
nego cio civilizovani svijet, — u Hrvatskoj
»Plemenito“ srce Cuvajevo zabranilo je sa-
biranje. ,

, . Strašna istina! I baš je sudbina htjela,
da taj čovjek upravlja: zemljom, koja , nosi
lijepo ime — Hrvatska! Ali ne žalimu se

DUBROVNIK, 6. NOVEMBRA 1912.

_—  -
== =

ni na sudbinu, jer je ona obično on ,, čijem

je vrlo mudro okarakterisala grčka poslovica.

Možda na tu poslovicu, i preko svoje volje,
često pomisli i komesar Cuvaj.
Tako je prošlo skoro mjesec dana ra-

tovanja, a u Hrvatskoj se nije !o sabi-
rati za ranjenike. —

Po najzadnjim vijestima i:, la će
se i u Banovini dopustiti sabi': i smo
uvjereni, da će naš narod u tc, «retnoj
posestrimi zemlji najljepše se c/' < iti svo-

joj nacijonalnoj dužnosti.

*
* *

Namjesnik dalmatinski, grof  Attems,
pošto kroz godinu dana svoga ujiiavljanja
našom pokrajinom nije za nju a n
šta učinio, pobrinuo se je, da u svojstvu

iš ni-

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 89.

 

predsjednika dalmatinske filialke austrijskog
Crvenog Krsta, po pokrajini sabira priloge.
Kao obično naše vlasti, tako i u ovom ple-
menitom pothvatu, — prekasno.

Cijela Dalmacija već davno sabira, na-
rod najboljom voljom dava priloge za svoju
braću, sakupile su se prilično velike svote
i već se i poslale ranjenicima; šalje se robe,
idu liječgici, tolika je mladost davno otišla
da pomogne junačkoj braći na kojigod bilo
način, — a dalmatinski namjesnik tek se
sjetio i razaslao pozive!..,...

O ovome ćemo progovoriti opširnije
drugom prilikom u posebnom članku, a da-
nas smo htjeli samo da napomenemo, kako
je kod naših vlasti uvijek: ili prerano, ili
prekasno.

 

RAT NA BALKANU.

Svečani ulazak kralja Petra u iS časte

prijestonica. e

U nedjelju po podne bic je šv:čani ula >

zak kralja Petra u Skoplje. Doček je bio
veličanstven. Na stanicu su izašli prijestolo-
nasljednik princ Đorđe, general Putnik, vr-
hovna komanda, predstavništvo općine, upra-
va grada, svi strani konsuli u svečanoj uni-
formi, po tri najstarija srpska svećenika, ve-
liki rabin, masa stanovništva svih vjera i
narodnosti, Cijela je varoš bila okićena srp-
skim zastavama. Kralj je ušao u 3 sata po
podne. Netom je voz stigao muzika zasvira
himnu, kralj izađe lagano iz voza, za njime
princesa Jelena skromno odjevena kao bol-
ničarka, princ Pavle, ministar predsjednik
Pašić, predsjednik skupštine Andra Nikolić,
Ljuba Jovanović, cijelo dvorsko časništvo,
Kralj je poljubio, prijestolonasljednika pa
Đorđa. Upravnik varoši Gavrilović predstavi
kralju prestavnika općine Ristića, koji oda-
ševljeno u ime oslobođenog Skoplja saželi
dobrodošlicu. Donio je kralju hljeba i soli i
izjavi svoju radost, što je dočekao ovaj čas,
te pozove stanovništvo, da se vrati redov-
nim poslovima, — U ime turskog stanovni-
štva pozdravio je kralja Rešad bivši pred-
sjednik opštine. Završio je govor riječima:
»Turci na sablji dobiše Skoplje, a na sablji
ga i izgubiše“. Kralj mu se zahvali i reče,
da će tursko stanovništvo slobodno živjeti
i razvijati se pod njegovom upravom kao i
srpsko. Zatim bjehu kralju predstavljeni
strani kon uli i odličnici. Uz burno klicanje :
živio kralj osloboditelj, odvezao se je kralj
sa princevima i pratnjom do crkve Svetoga
Spasa. Tu pozdravi kralja srpski metropolit
Vikentije. Egzarhistički mitropolit Neofit sa-
želi kralja, da savezničke vojske produže
oslobođenje' kršćana.

Pozdravni govor mitropolita Vicentija
kralju Petru.

x Mitropolit pozdravi kralja ovim riječi-
m

daoly mu je dobre vođe. Izrailu je poslao
Mojsiju, Srbima Nemanju, Svetog Savu, prije
sto godina. Karađorđa, sada tebe Petra. Bog,
koji daje pobjede po pravdi učinio te po-
bjednikom. Bog, koji upravlja stobom i s na,
rodima, doveo te u Carsko Skoplje. Neka je
hvaljen Gospod od sada do vijeka. Kršćani
slavnog Dušanovog grada željni su slodode,
pravde i kulturnog napretka. Svih pet sto.
ljeća gledaju te danas zahvalnošću, a sva
buduća pokoljenja pominjat će tvoje i sa-
vezničko djelo. Tvoj djed je prvi počeo iz-
voditi na Balkanu veliko djelo oslobođenja,
a prije tri nedjelje ti si osvetio veličanstveni
hram Topoli. Taj memerni hram će obrado-
vati duh velikoga vođe, ali će još više obra-
dovati veliki hram slobode koji podižeš po-

bjedniče Kumanova i Kosova! Tvoja vojska '

neće se zaustaviti u pobjedama sve dok se
srpskom narodu ne osigura jedan slavan
mir. Saveznici mogu biti posve zadovoljni
srpskim kraljem i srpskom vojskom, i ti,
koji si božji ugodnik u stanju si sada pru-
žiti pomoć saveznicima na jugu i istoku.
Blagosivljam tvoje veliko oslobodilačko djelo,
viteški i pobožni kralju“.
Bitka pred Prizrenom | ulazak u Prizren.
Iz Skoplja javljaju, da je srpska vojska
izašla pred Prizrenom na otpor Turaka or-
ganizovan zajčdno s Arnautima. Bitka je
trajala do večeri, Kada su stigle vojsci po-
jačanja, čete uđoše u Prizren oduševljeno

dočekane od naroda...
Arnautima uskrsnuo Ožavid paša.
“ Među Arnautima oko Dibera kruži glas,
da se je u Dibru sklonio Džavid paša. (Op.

 

PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ:+
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA