Broj 95. »CRVENA HRVATSKA“. Strana 5. konsula bila kadra ugaziti u rat. Svakoga smo dana sve više i više pritiskivani i pro- gonjeni; ali to nas ne smije zastrašiti ni smalaksati, jer se sloboda dobija preko tam- mica i proganjanja. Svi su govornici bili nagrađeni velikim aplauzom i često prekidani oduševljenim poklicima. * G. Luko marq. Bona pozivlje, da se klikne slava palim junacima i preporučuje da povorka bude dostojanstvena. Slava! Slava! Slava! — gromko zaori pozorištem. Povorka. Dok se izlazilo iz pozorišta, građanstvo je gologlavo otpjevalo ,Oj Slaveni“. Uz svir- ku muzike i klicanje balkanskim državama i njihovim vladarima povorka se uputila. Povorku je predvodila srpska muzika, a za njom stupaše do 200 dubrovačkih gospođa i gospođica. Razviše se narodne trobojke, a za njima nepregledna masa građanstva. Po- vorka je krenula od Bondina pozorišta, pred Dvorom, u ulicu između bačvara. Pred Gun- dnlićevim spomenikom povorka se časom zaustavila i poklonila se ,,Osmanovu“ pje- sniku, javljajući mu, da se njegov san od pred tri stoljeća ispunja i ostvaruje. Kuda- god je povorka prolazila bila je s prozora oduševljeno pozdravljana, a s nekijeh i cvi- jećem posipana. Divan je bio prizor na Placi. Trobojnice lepršaju, junačke se pjesme pje- vaju, slušaš rodoljubne marševe muzike; po- vik se za povikom ori: Živio kralj Petar! Živio kralj Nikola! Živio Ferdinando i Đuro! Živjelo bratsko oružje! Slava palijem [juna- cima za slobodu! Prozori svi puni, svak po- zdravlja, a masa se giba kao talas, sve duša do duše, glava do glave, Veličanstven je bio rastav. Pred crkvom dubrovačkog parca, okolo Orlandova stupa, na kom se ponosno vijaše barjak Sv. Vlaha, tisuće naroda ot- krite glave otpjevalo ,,Lijepa naša“ i ,,Ona- mo 'namo“, Muzika svira, trobojnice se viju, pokliči se razlijegaju. Muzika odlazi, gra- đanstvo se razilazi; svak zadovoljan, da je ispunio svoju dužnost. * * o % U veče je Placa bila osvijetljena i ve- likim električnim sijalicama. Tim je završio ovaj dan narodne radosti u Dubrovniku zbog sjajnih bratskih pobjeda na Balkanu. RAT NA BALKANU. Povratak kralja Petra u Beograd i priček. Javljaju nam iz Beograda, da je kralj Petar stigao onamo u nedjelju. Svečano je bio dočekan. Presjednik beogradske općine g. Ljuba Davidović pozdravio ga je govorom u kome je kazao, da je Beograd gord što je prijestolnica Nj. Veličanstva; spomenuo je sve oslobodjene krajeve i varoši, sve rado prinesene žrtve, zasluge vojske i prestolo- našljednika i nade u srećnu budućnost Sr- bije i srpskog plemena, koje će u ojačanoj Srbiji naći pomoć u riješavanju kulturnih pitanja, pak je nastavio , preletio si mnogo daljim putem, kojim je tvoj djed Karadjordje pošao i za nepuni mjesec dana sa tvojim vjernim saveznicima srušio si jednu carevinu, a sam si oslobodio čitavu državu brže i više, no što je u jedan mah ma koji vladalac srpski učinio“. Kralj je odgovorio slijedećim govorom: ,Hvala vam od sveg srca dragi beogradjani na izjavama ljubavi prama mome domu, koje me jako potreslo. Kad sam se prije kratkog vremena rastao od Vas, pošao sam svojoj dragoj vojsci na bojište sa vjerom u Boga i u naše junaštvo. Bog je bio milo- stiv, a sinovi današnje Srbije pokazali su, da ni u čem ne ustupaju svojim slavnim djedovima; nebrojeni primjeri sjajnih ratnič- kih vrlina, samoprijegora preziranja opas- riosti i smrti u svih bez razlike, od redova do generala, silan su dokaz snage kojom Srbija raspolaže; naša uzdanica, kako smo je s pravom nazivali obraz nam je osvjet- lala i odnijela na juriš u neprekidnom triumfu srčano i veselo zastavu svoju u stare srpske zemlje. Nemanjički bijeli orao raširio je svoja snažna krila danas nad Skopljem i Prizre- nom, nad Sjenicom, Pazarom, Prilipom i Bitoljem nad Prištinom i osvećenim Koso- vom; jadna napačena raja gleda u tom svi- jetlom znamenja začetak novih srećnih dana, koje joj nose braća iz Šumadije. Sva Srbija kao jedna duša prinijela je velike žrtve, ali je ona rado prinijela znajući zašto ih pri- nosi; iz krvi naše djece prolivene po poljima i gorama Stare Srbije, Makedonije, Tracije i Primorja nići će novi bujan život i roblje će se [prosvijetliti. Za sve to neizmjerno blago dužni smo zahvaliti srpskoj vojsci, koja je svoju dužnost balkanskome savezu čestito izvršila. Živio srpski narod i njegova dična vojska“. Poslije bitke kod Bitolja. Cijeli teritorij između Velesa i Bitolja i odatle prama Ohridu i Lerini iščišćen je je posve od Turaka; stanovništvo očekuje i prima srpsku vojsku sa rijetkim oduševlje- njem te zaneseno žrtvama, koje je doprini- jela srpska vojska neprestano kliče Subiji ti srpskoj vojsci. Glas o srpskoj vojsci raznio se po cijeloj evropskoj Turskoj. Razbijene turske čete kod Kumanova i drugih mjesta morali su komandaati opet zaklinjati na vjer- nost, jer su iste izjavljivale da će se boriti protiv ma koga, samo ne protiv srpske voj- ske. Poslije zakletve junački borili su se Turci četiri dana, sve do konačnog poraza. Našoj vojsci prilaze seljaci iz daljnjih sela, a u Prilipu sve žene njeguju ranjenike, da- rivajući im hrane, odijela i obuću. "Trećeg dana bitoljske bitke cio se je Prilip bio slegao u crkvu, moleći za pobjedu srpske vojske. U Bitolju najviše su zanešeni Grci, koji su bili pogrušeni radi neuspjeha jednog dijela grčke vojsks kod Banjice i Lerine, gdje su Grci bili izgubili 12 topova, koje su Turci triumfalno unijeli u Bitolj i koje su kašnje upotrijebili proti Srbima. Sve te topove otela je na juriš srpska pješadija. Feti paša poginuo. Feti je paša poginuo u borbi kod Resne, gdje je njegovo odjeljenje dostigla i razbila srpska vojska. Sahranjen je bio uz počasti koje pripadaju jednom generalu. Njegov je korpus bio poražen kod Kumanova. Proslava barjama u Skoplju. , U Skoplju je bio svečano proslavljen muslimanski barjam. Prestavnici srpskih vla- sti čestitali su Turcima, a njihove mufije pozvaše muslimane, da budu vijerni poda- nici kralja Srbije. Zauzet Ohrid. Na 23 o, m. srpska vojska osvojila je Ohrid. Vijesti iz Crne Gore. S Cetinja nam brzojavljaju na 24 o. m. ovo: Sinoć tursko desno krilo iz opkopa oko Kira napalo topovima i puškama crno- gorske krajnje predstraže. Knjaz Petar odma je došao i preduzeo shodne mjere. Boj je kraće vrijeme trajao dok su predstraže bile zaštićene, a turske su puškaranje produžile. Do ponoća je svršeno bez posljedica. Usljed dostave bugarskog ministra Gešova, da se nije moglo doći do sporazuma za pri- mirje, držan je u nedjelju na Rijeci ratni savjet, te je odlučeno, da se borba produži neodložno sa svom energijom. — Oko Ska- dra ima okolo 35.000 naše vojske. Vijesti iz Sofije. Turci su pokušali zauzeti tvrđavu Kar- tal-Tepe. (Op. Ur. Kartal-Tepe je jedna od 27 tvrđava Čataldže, koju su Bugari ono- madne osvojili). Bugari su ih suzbili, pri čem 'Turci Izgubiše 350 ljudi. Grčka. Iz Atene javljaju, da se je u Katarinas (kraj Soluna) ukrcalo 30.000 Grka, te su otputovali prama zaljevu Xeros, da podupru bugarske trupe na Čataldžinoj lineji. Tako- đer javljaju, da su grci osvojili otok Mitilene. Jugoslavenska omladina. ; Praška omladina poslala je ministru iz- vanjskih posala ovu brzojavku: »Hrvatsko-srbsko slovenska akademska omladina u Pragu, u današnjoj skupštini, smat1a vaše stanovište, da se nekulturna i necivilizovana Arbanija proglasi autonomnom državom, kao ironiju prema našemu narodu, koji u državi, čiji ste premier, ne uživa autonomije ni sloboda, nego je potiskivan i i u slobodama skraćen. Radi ovoga vaše stanovište, koje u našem narodu rađa neza- dovoljstvom, smatra neiskrenim i iluzornim“. Interpelacija talijanskog zastupnika Eugenlja Chiesa. Poslanik u talijanskom parlamentu g. Eugenio Chiesa predao je predsjedniku sav- jeta i ministru spoljnih poslova interpelaciju »da dozna, sašto je inspirirana akcija tali- janske vlade. koja podupire diplomatske pre- tenzije Austrije, na štetu opravdanih aspi- racija srpskih i sa očiglednom povredom ideala i interesa Italije“. Najnovije brzojavne vijesti. (Brzojavi stigli jučer). Konferencija Pašića sa Ugronom. BEOGRAD, 25. — Austrijski poslanik Ugron konferirao je sa min. predsjednikom Pašićem, a cijeli se dan drže ministarska vijeća pod predsjedanjem kraljaj BEOGRAD, 25. Beogradski diplomat- ski a i politički krugovi uvjeravaju, da vla- da ne će u nikojem slučaju popustiti u pi- tanju srpske luke na jadranskom moru. Stari radikali tvrde, da Srbija može potpnno ra- čunati na trojni sporazum (Rusiju, Englešku i Francusku). koji da će u svim pitanjima biti na njenoj strani. Stojanovićeva izjava. BEOGRAD, 25. Srpski ministar Stoja- nović je izjavio: ,Srbija mora doći na Je- dransko more; mi ćemo se zato boriti, dok živi i zadnji Srbin. Nećemo nikad dozvoliti