CRVENA HRVATSKA

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE
SROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-

DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-

 

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

 

God. XXII.

 

Afera s austrijskim konsulom Prolaskom
u Prizrenu trebala je da bude casus belli.
Štampa austrijska htjela je da ovom aferom

stvori neraspoloženje prama S ':ii. Prohaska
je ovih dana bio junak dari i, treba io
toj aferi trijezveno raspravljai, = suditi, pa
stoga i donosimo što o tom pse polusluž-

bena beogradska ,,Samouprav»“.
glasi :

Taj članak

»Neprijatan i neželjeni slučaj sa konsu-
lom Austro-Ugarske u Prizrenu, g. Proha-
skom, dao je povoda nekojim listovima u
austro-ugarskoj štampi da, bez potrebnih
provjeravanja, i ne saslušavši i drugu stranu
dakle bez elementarnih poznavanja stvari,
iz iste izvode političke zaključke. Sažaljeva-
jući takvu prenagljenost u pitanju, u kome
je, već i zbog važnosti i delikatnosti polo-
žaja lica o kome je bila riječ valjalo upotrebiti
svu potrebnu obazrivost, kao i prenagljenost
u osudi, koju su čak i neki ugledni listovi
zapadne Jevrope bili skloni da izreknu dr-
žanju Srbije u ovoj stvari, — progovorićemo
u ovaj mah u granicama, u kojima se ona
za sada, prije naređene istrage, može treti-
rati. Kada se pak objave rezultati te istrage,
biće vremena da se o toj stvari više i iscr-
pnije piše.

Dopuštamo da, s obzirom na duševno
raspoloženje vojske prilikom zauzimanja ne-
prijateljskoga grada, poslije duge i uporne
borbe, može biti slučajeva koji se, u nor-
malnom raspoloženju duha, mogu i moraju
žaliti i osuđivati. Jer nije zabadava rečeno :
A la guerre comme & la guerre — u ratu
kao u ratu. Dopuštamo čak i to, — ma da
je za nas, koji poznajemo obrazovanje na-
ših viših oficira, takva pretpostavka skoro
sa svim isključena — da je naša viša vojna
vlast mogla što i pogriješiti u ocijenjivanju
uzroka, koji su je opredijelili da zauzme
onakvo držanje prema konaulu Austro-Ugar-
ske u Prizrenu. Sve to, naravno, tek ima
da se utvrdi povedenom istragom. Ali, dok
to ne bude, jedino što bi se s razlogom mo-
glo učiniti, to je: sažaljevati naprijatan slu-
čaj, i ništa više. Jer, ako je bilo pogrješke
do naše vojne vlasti u ocjeni držanja g. kon-
sula, uvijek će biti vremena da se ta pogre-
ška u punoj mjeri popravi, kao god što će,
u slučaju da je držanje g. konsula prelazilo
preko granica njegovih akreditiva, biti uvi-
jek dovoljno vremena, da se stvar nadležnim
putem raspravi između vlada dviju država.
Ni u kom slučaju, među tim, ne može se
smatrati kao raspravljanje stvari bona fide,
kad štampa jedne od dviju zemalja u na-
prijed, i bez ikakva poznavanja stvari, po-
kušava da baci odgovornost za neželjeni do.

 

 

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &&888 POJEDINI BROJ 10 PARA ga a iGi

 

DUBROVNIK, 30. NOVEMBRA 1912.

 

Afera konsula Prohaske.

gađaj na drugu stranu. To, ni u kom slu-
čaju, ne može biti lojalan način raspra-
vljanja.

U neodmjerenosti svojoj u raspravlja-
nju ove stvari, nekoji austro-ugarski listovi
otišli su tako daleko, da su sluđaj g. Pro-
haske pokušali objasniti neprijateljskim ras-
položenjima naše Vlade prema Austro-Ugar-

skoj!... Apsurdnost takve teze skoro je
nepotrebno i dokazivati; ona se sama sobom
ističe.

Jer, prije svega, srpska Vlada, bez svake
sumnje, nije mogla u naprijed znati, da će
držanje g. konsula u Prizrenu dovesti ma
do kakvog sukoba između njega i naše vojne
vlasti. Prema tome sukob koji se dogodio,
nije mogao poteći po njenim tendencijama.
To tek mora biti jasno i nesumnjivo.

Osim toga, vojna vlast, u ratu, ima svoja
prava, koja vrši, naravno, noseći i zakonsku

odgovornost za svoj. rad, Ako je, dakle, naša.

vojna vlast, u ovome komčrčtiioM slučaju,
prešla granice koje joj je zakon odredio, ona
će za to odgovarati.

Napokon, srpska Vlada, nikada do sada,
u odnosima svojim, ne prema moćnome su-
sjedu, kakvoga ima u Austro Ugarskoj, nego
ni prema i jednome od svih svojih susjeda,
nije se služila šikanama, koje su, po pravilu
više izraz mržnje, koja apsolutno nije nika-
kvo političko osjećanje, nego izraz snage i
pouzdanja u svojs pravo. U toliko prije, da-
kle, mora pasti proizvoljna, i apsolutno ne-
osnovana pretpostavka onih austro-ugarskih
listova, koji se trude da u ovome sukobu
pronađu neke političke tendencije srpske
vlade, što ova, niti je mogla znati u napri-
jed kakvo će držanje biti kod g. Prohaske,
niti bi mogla naći ma kakvih interesa že-
ljeti, da se njemu dogodi ma kakva pepri-
jatnost. U Beču i Pešti bar to treba da znaju
da se, u Srbiji, sa svim dobro zna, da ši-
kane od strane malih i slabih prema veli-
kima i jakima, ne samo da nijesu dopuštene
po obzirima kurtoazije, obavezne za obrazo-
vane ljude, nego da mogu biti i opasne. I
kada se to zna, onda je prosta i očita ap-
surdnost i pomisliti, da se u Srbiji, u da-
našnjim i suviše ozbiljnim prilikama, moglo
i pomisliti na političke ,zabave*, od kojih
su mali i slabi potpuno isključeni.

Zastajući ovdje u raspravljanju pome-
nutoga slučaja, dok javnost ne bude upo-
znata sa resultatima povedeno istrage, na-
damo se ipak da smo, iznesenim razlozima,
dovoljno utvrdili, da za isti, do srpske Vlade,
ne može biti neposredne odgovornosti. A
ako bude bilo, kakve pogreške do naših voj-
nih vlasti. Vlada će, u dogovoru i spora.

MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 96.

 

zumu sa Vladom susjedne monarhije. ras-
praviti tu stvar, očekujući da će se i njoj
učiniti pravda, i da joj se neće upisivati u
grijeh pogrješka — ako pogrješke već ima,
— u kojoj ona nema apsolutno nikakva
udjela.

 

Rat na Balkanu.

Pregovori o primirju.

Iz Sofije javljaju: Pregovori o primirju
u Bachčeiš-Kči nailaze na velike poteškoće.
U sjednici od ponedjeljka zatražiše bugarski
punomoćnici bezodvlačno predaju Jedrena;
turski punomoćnici odvratiše, da ne mogu
pristati na taj predlog. Pregovaranja traju i
dalje ali usljed nepopustljivosti Turske teško
da će uspjeti. Ovdje se dapače drži stalnim,
da će bugarska vojska pojačana odijeljenji-
ma srpske i grčke vojske do skora na ča-
taldžskoj liniji poduzeti konačni napadaj, da
sruši i taj zadnji očajnički otpor Turske, te
u tom slučaju ući će savezne vojske na čelu
im kralj Ferdinand u Carigrad, -. |

Sastanak Bugarskog ministarskog vijeća.

Ministarsko vijeće, koje se dne 25. o, m.

sastalo, vijeća neprestano; prisustvuju srpski

i grčki poslanik. Dane su vrlo važne na-
redbe bugarskim punomoćnicima u Bach-
čeiš-Koi kao i vojsci na Čataldžinoj liniji,
Tvrdi se dapače da je zapovjedništvu vojske
naređeno ne bude li Turska popustila kroz
24 sata na sve postavljene joj uvjete da na-
stave svom žestinom operaciju na cijeloj
liniji.
Vijesti iz Crne Gore '

Iz Muričana javljaju, da artiljerijska
borba posljednih dana traje rijeđe i s vre-
mena na vrijeme. I kraj nepogodna vremena
knjaz Mirko izvršio je inspekciju vojske.
Pred Skadar je stigao brigadir Martinović
sa četiri bataljona pješadije, a ostale je osta-
vio kao posadu u San Giovanni di Medua
i Lješu. Kod Gorice mu je izašao u susret
knjaz Mirko, srdačno ga pozdravio i česti-
tao mu uspjeh na moru. Crnogorci iz Ame-
rike dolaze u velikim grupama. Kako stignu
na Cetinje, priređuju pred dvorom kralju
velike ovacije.

Brzojavne vijesti.
= (Brzojavi stigli jučer).
Srbi osvojiše do sada 76.000 četvornih kilo-
metara. Obrazovan | Primorski Okrug.

BEOGRAD, 28. Sa bojišta nema nika.
kovih vijesti. Privatne vijesti, koje donose
današnje novine javljaju, da su srpske čete
Drinske divizije zauzele bez otpora Elbasan,
Tiramo i Drač. Obrazovan je novi okrug