.
I] |
\ / j
re.
I

CRVENA HRVATSKA

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO:

DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &egegsPOJEDINI BROJ 10 PARA g088

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

 

God. XXII.

 

Khuenovi kalmanti.

Izgleda da vlastodršci, valjda ipak
nešto zabrinuti radi nezadovoljstva
u narodu, odlučiše da u nečemu po-
puste.

Kao uvijek od otrag gotovo tri-
deset godina, kada se ima što da
kod nas preduzme, bio je u tu svrhu
galvanizovan dobar genij našega na-
roda, sretne uspomene grof Khuen
Hedervarski. — On naš tutor, naš do-
bročinac, naš rođeni otac. Ta za
Boga, on je za svoje hrvatske zasluge
postigao i zlatno runo!

Izdana je, dakle, parola: treba
da se ukloni željezničarska pragma-
tika.

Po sebi se razumije, da protiv
toga niko od nas nema što da pri-
govori, jer onaj zlosretni zakon je
zbilja u nebo vapijuća nepravda. Na-
rod će to da primi kao jedno malo
parče dužnog mu prava.

Nego, ako se samo uklonjenjem
toga jednoga zakona misli da će se
naš narod u Hrvatskoj smatrati pot-
puno zadovoljnim, cijenimo, da će
se gospoda u vladajućim krugovima
teško prevariti.

Željezničarska je pragmatika bila
tek ona žaplja u čaši žuči, s koje se
sva žuč iz čaše prelila, Nu, kaplja
ostaje kaplja, a žuč ostaje žuč.

Zahtjevi, opravdani zahtjevi na-
šeg naroda, pa u samoj Banovini, jesu
kud i kamo opsežniji.

Već je onomadne zadarska ,Hr-
vatska Kruna“ istaknula, da ni samo
potpuno uspostavljenje čitavog ne-
pravedno obustavljenog ustavnog ži-
vota, ne bi ni iz daleka bilo ono što
pravaška stranka zahtjeva. Mislimo,
da onakovo pisanje zadarskog orga-
na odgovara potpuno današnjem du-
ševnom stanju cijelog nam naroda
bez razlike stranaka.

Da će se željezničarska pragma-
tika ukinuti (a Bog zna opet kako-
im će je novim zakonom zamije-
iti!) mislimo sigurno, jer je čak i

f Pejacsevics, uza sve svoje poznato

    

 

 

ka.

 

posljedice“ ako se to ne dogodi. A
kad je grof Pejacsevics, ovčjeg ustr-
pljenja, to izjavio, nema dvojbe da
mu je ona muška izjava bila ab alto
sugerirana.

Nu, apsurdno je i pomisliti da, će
se tim u Hrvatskoj stvari povratiti
u statu quo ante, kako to "cijeni vrli

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

=== m omomuouuuuuuuuouououououoououououou ou uu x
DUBROVNIK, 7. DEĆEMBRA 1912.

 

Broj 98.

 

 

povrate ranije izgubljene pozicije. Velika
mitralješka i pušćana paljba trajalo je do 11
sati noći, a turski topovi sipali su vatru sa
sviju pozicija. I s naše je strane odgovarano
sa dugačkog frota. Oko 1, sat po ponoći
Turci su ponovo otvorili vatru na naše desno
krilo ispod Taraboša, te je pucanje nastav-
ljeno ali manjom žestinom do jučer u jutro.
Naši su energično dočekali i suzbili mepri-

»poznavalac“ slavenskog juga g. grof jatelja, koji se povukao u neredu iza pređaš-

Hedervarski.

Da je nekoj gospodi sada vruće,
neugodno vruće, nesnosno vruće pod
nogama, to mi vjerujemo, a znamo i
zašto im je onako vruće — nu, ako
misle da će usljed popravka one mr-
vice nepravde sva zvona u Hrvatskoj
u znak veselja zaslaviti i onamošnji
narod pasti im odmah na koljena
od velike ,zahvalnosti“, to se ona
gorispomenuta gospoda, po našem
najdubljem uvjerenju, krupno varaju.
— »Graničarsko“ je shvaćanje i u
granici već davno minulo: od ka-
prala postao je čovjek i graničar.

Nije dosta štogod dati, dotično
povratiti, već treba to i u pravo doba
učiniti.

Bilo je doba, kada je ukinuće
pragmatike moglo da znači gotovo
uskrsnuće Banovine na nov život —
ili barem uspostavu dobrih, sređenih
odnosa itd. — Nu upornost, kojom
su odlučujući krugovi poricali uvri-
jedenom narodu pravo na onaj mi-
nimum zahtjeva, učinila je, da danas
ukinuće pragmatike može da ima
tek epizodnu važnost.

no

Sudbina je svih reforama, da što
se dulje na njih čeka, to im vrijed-

g naroda sve
to vezmnrnja iva — doceat Mace-
donija — kao što je sudbina austro-
ugarskih vlada, da sa svojim refor-

mama redovno dolaze .. . prekasno.
A ko im je kriv?

Rat na Balkanu 1 primirje,

Vijesti iz Crne Gore.

Okršaji.
CETINJE, 5. Na dvadeset ovog mjeseca
(po starom) u veče, Turci iz svojih op
napali su na naše predstraže oko visova Ši-
ročke Gore u namjeri, da naše potisnu i

 

njih svojih pozicija. Koliko se zna s naše
strane poginuo je jedan oficir, a ranjeno je
18 vojnika. Turski gubitci su imnogo veći.

Prijestolonasljednik Danilo nije ranjen.

CESINJE, 5. Vijesti pronešene na strani
da je njegovo Kr. Visočanstvo prijestolonas-
ljednik Danilo ranjen, neistinite su. On lako
boluje od antherite. (op. ur. Ovu vijest da
je kraljević Danilo ranjen, donio je pariški
»Matin“ u jednom brzojavu s Rieke, a po
njemu i mnoge druge novine).

Uvjeti primirja.

BEOGRAD, 5. Zbog iskvarone tele-
grafske veze sa Sofijom, tek su danas pos-
lije podae stigli ovamo tačni uvjeti primirja,
koji su zaključeni sinoć u Čataldži između
Bugarskih i Turskih punomoćnika. Značajno
je, da je primirje, kako se u saopštenju kaže
zaključeno na osnovu predloga Daneva, da-
kle imade izvijesta u značaj kapitulacije. Voj-
ska ostaje na zauzetim pozicijama. Opsjed-
nute varoši se neće snabdjevati hranom, je--
dino će se Jedrena početi snabdjevati hranom
deseti dan poslije zaključenja primirja. Čini
se, da Turska nije htjela sa svoje strane
pristati na predaju Jedrene, pa je ostavila
kapitulacija Jedrene razvoju dogođaja i vre-
mena. Dok Bugari se nadaju, da će se kroz
tih 10 dana Jedrena, koja je bez hrane mo-
rati sama da preda Bugarskoj vojsci. Kod
Čataldže nasuprot je dozvoljeno smabdjeva-
nje sa strane Crnoga mora, što bi značilo,
da Turska povlači blokadu obala Crnoga

mora.
Pregovori za mir.

BEOGRAD, 5. Pregovori za mir zapo-
četi će dne 13 o, m., dakle 10 dana poslije
sklopljenja primirja i na dan u koji bi jed-
rena imala da se počne snabdjevati hranom,
ako dotle ne kapitulira. I tako je važno pi-
tanje Jedrena sad dignuto sa dnevnoga reda.

Blokada Dardanela se nastavlja.

BEOGRAD, 5. Od važnosti je, da se
kod mirovnih pregovora ne spominje blokada
Dardanela koju vrši grčka flota i da Grčka
nije potpisala protokole, što znači, da se
blokada nastavlja. .

Raspoloženje u Beogradu.

BEOGRAD, 5. Ovi uslovi primirja, koji

su za Tursku težki, daju naslučivati, da je

.