Strana 2.
asmmmmtmmttttamiitanammmmmmmmmmmmenmmmmmmmmammmemmmnan
Turska u dovoljnoj mjeri resignirana i za
sklapanje konačnog mira. Uvjeti primirja
pobudili su ovdje u javnosti zadovoljstvo.
Vijesti iz Grčke.
Izjave jednog grčkog diplomata.
ATENA. Jedan grčki diplomat izjavlju-
je da su saveznici morali odbiti turske protu-
predloge i nastaviti zajednički vojničke ope-
racije na cijeloj liniji.
Grčka štampa hoće rat.
ATENA. Sva grčka štampa zahtjeva
da se rat protv Turske nastavi.
Grčka ne potpisuje protokol.
ATENA. Grci zahtjevaju predaju Janine.
Budući da se Turska opire ovom zahtjevu,
Grčka neće da potpiše protokol primirja.
Verzija da je Grčka istupila iz balkanskog
saveza ne potvrđuje se.
ATENA. Grčka vlada zadržala je sebi
rok od 24 sata u kojem da se izjavi o
potpisu protokola o primirju.
Vijesti iz Turske.
Izjava arnautskog vođe.
CARIGRAD. Ismail-Kemail-b-y izvjestio
je Portu, da će Albanci samostalno vojevati
protiv Crnogoraca i Grka radi Skadra i
Janine.
Turska pozivlje novake.
CARIGRAD. Turska je pozvala pod
oružje sve one koji su svršili 19 godinu.
Prijestolonasljednik ostavio Solun.
BEOGRAD, 6. Sinoć je doputovao iz
Soluna u Skoplje prijestolonasljednik Alek-
sandar sa cijelim štabom. Prijestolonašljed-
nik vratio je u Solunu posjet grčkom prijes-
tolonasljedniku. Nije još izvjesno, da li će
prijestolonasljednik doći skorih dana u Be-
ograd.
Srpska je vojska još u Bitolju.
BEOGRAD, 6. Vijest nekih stranih no-
vina, da je srpska vojska ispraznilu Bitolj i
predala ga Bugarima, nije istinita. Srpska
je vojska još u Bitolju, gdje vrše adminis-
traciju privremene srpske vlasti.
Uređenje voznog reda.
BEOGRAD, 6. Ovdje su doputovali
bugarski delegati, da sporazumno urede red
vožnje na željeznicama Beograd:Solun.
Preko 10.000 ranjenika.
BEOGRAD, 6. Po statistici informaci-
jonog biroa imade danas u svim bolnicama
Srbije nešto preko 10.000 ranjenika.
Dementi o ostavci Hartwiga.
BEOGRAD, 6. Vijesti pronesene od
stranih novina, daje ruski poslanik Hartwig
predao ostavku, posve su neistinite, te se
dementuju, Hatwig uživa posvemašnje pov-
jerenje svoje vlade, jer ne radi ništa mimo
nje, niti ima razloga nezadovoljstvu.
Balkanski savez čvrst | iskren.
BEOGRAD, 6. U povodu glasova koji
se sa izvjesne strane namjeriće puštaju, da
će podjelom sfera između saveznika biti pri-
kraćena ova ili ona država naročito Srbija,
nekoje novine kažu, da nema nikakvog vraz-
loga strahovanju, jer je savez čvrst i
iskren, a podjela će biti pravedna.
Ministarsko Vijeće riješava uvjete mira.
BEOGRAD, 6. Danas je bilo ministar-
skko vijeće na kome su se riješavali uslovi
,CRVBENA HRVATSKA“
mira sa Turskom i raspravljalo se je o ime-
novanju srpskih punomoćnika.
Uslovi mira. Konferenca u Londonu.
BEOGRAD, 6. Saveznici će sporazumno
utvrditi tačno uslove od kojih ne mogu ustu-
piti. Srpski delegati sačekat će bugarske u
Beogradu, pa će onda zajedno krenuti u
London.
Albanija."
(Sa etnografskog i geografskog gledišta).
Albanija se proteže od Crne Gore do
Argirokastra i brda Samarina s jedne stra-
ne a od jadranskog i egejskog mora do Šar-
daga i Pinda sdruge. Mnogi bi htjeli, da gra-
nicu Albanije potegnu na jug sve do Pre-
veze, ali to ne stoji, jer izim nekoliko slu-
čajeva po Epira se ne čuje drugo nego gr-
čki jezik te svi osjećaju grčki. Po Epiru ima
mnogo grčkih škola, u Prevezi i Janjini gr-
čka gimnazija, dakle ostavimo Grcima Epir.
Albanija se dijeli u sjevernu, srednju i ju-
žnu Albaniju. Sjeverna se proteže do rijeke
Mati, srednja do Skumbi, južna do Argiro
kastra a i žiteljstvo se dijeli u dvije grupe:
Gegi i Toski. Gegi, među kojima se odli-
kuju Miriditi, stanuju u sjevernoj i srednjoj
Albaniji i dosta su divlji, jer nijesu batalili
stare barbarske običaje. Drugi Toski stanuju
u južnoj Albaniji, te ih. ima nekoliko i u
janjinskom vilajetu ; kulturniji su od Gega. I
po vjeri se dijele: ispovijedaju i musliman-
sku i grčkoistočnu i katoličku vjeru. Naj-
više ih je muslimana a svi su Miriditi kato-
lici. Broj Arbanasa iznosi po prilici 1,000.000
dok ima dosta njibovih naseobina po Italiji,
Grčkoj, Austriji i drugim državama. Litera-
tura im je slaba: važnije su priče, poslovice
i narodne pjesma. Pojedina su plemena u
vječnoj svađi između sebe. Ima sela. u koja
ne smije, da pristnpi pripadnik drugog sela,
jer će ga inače ustrijelit ko psa. 'To su ple-
mena divlja, bez čustva milosrđa, samo da
kolju i pale. Što su samo učinili od jadnih
Srba oko Kosova polja, užasno je i sjetit
se na to — gotovo su sve Srbe tuda istri-
jebili. Često služe kao oruđe krvoločnih Tu-
raka, sad se klanjaju jednoj državi i mole
od nje potpore, sad idu k drugoj, jer im
ona ne da, koliko oni hoće. 'Toliko su se
godina borili protiv Turaka a u današnjem
ratu stupaju uz njih i najednom osnivaju
svoju državu, koja nema ni granica. Sami
ne znaju, što hoće .... Zemlja rađa žitom,
duhanom i maslinom. Šume su isprva da-
vale mnoštvo drvlja ali su sada mnoge po-
sve isječene. Osobito je razvijeno stočarstvo.
U zemlji ima asfalta, sumpora i sadre.
Osim gradova Peć, Đakova, Prizren,
Dibra, Ohrida, Skadar, Berat, Argirokarstvo,
gdje su Arbanasi pomješani s drugim naro-
dnustima važna su mjesta na moru. Odmah
blizu crnogorske granice leži Sv. Ivan Me-
duanski (turski Sinđin). To je vrlo nezgodna,
otvorena luka sa malo kuća odmah pod go-
rom. Pristanište je za Skadar, Malo dalje
oko 5 km je grad Lješ, gdje je arbanaški
junak Skenderbeg ispustio dušu. Zatim do-
lazi Drač, starinski, prijatni gradić sa 3000
stanovnika na mjestu starog Epidamnoss, a
kasnije Dyrrhachiuma. Člesto je dolazio u
povijesti i mijenjao gospodare. Okružen je ,
#) Donosimo ovaj interesantni članak, koga smo
dobili od jednog dobrog poznavaoca arbanaških
prilika. .
AP9BA_ OŠ
Broj 98.
zidinama te obiluje rimskim natpisima i bi-
zantinskim skulpturama. Luka je velika i
nezaštićena ali bi se lako dala pretvorit u
prikladnu. Važna je tačka trgovine između
Albanije i Austrije te Italije. Napredovala
bi u brzo, kad bi se oko nje živo poradilo
i spojilo je željeznicom s Carigradom i Beo-
gradom. Odatle se pruža pusta i močvarna
ravnica do naravno utvrđene luke Avlone
(Valona). Brani je otok Saseno i poluotočić
s rtom Glossa, a udaljena je od Italije samo
70 km. U srednjem vijeku bijaše zaklonište
normandskog brodovlja. Grad leži 20 časa
daleko od obale, te ima izgled čisto turski.
Kuće niske, ulice uske i teško prohodne.
Ukrašen je sa nekoliko lijepih džamija. Pre-
vozno je mjesto za Berat i Argirokastro.
Otok Saseno pripada Grčkoj. Ovdje je bila
proglašena autonomija Albanije i izabrana
privremena vlada. Od Avlone put juga pru-
žaju se keramijske gore sa nekoliko ovećih
sela kao Himera s grčkim žiteljstvom, koju
su nedavno Grci zaposjeli, pa Porto Palermo
a na kraju Sveta 40 (Santi Quaranta, Aji
Saranda), gdje se stječe trgovina za Janjinu
i Delvin. Kraj je grozničav i slabo napučen.
Iz daleka se vidi otok Krf i epirsko gorje.
Vidjet ćemo, koje će granice biti te
nove Albanije.
oličen
Bosna i Hercegovina.
Burna sjednica sabora.
U utorak u bosanskom saboru bila
vrlo burna sjednica, kakve do sada nije
običavalo da bude. Izvješćujemo po ,Srp.
Riječi“.
Radilo se o zakonskoj osnovi za želje-
znice. Većina Srba poslanika nije u načelu
protiv željeznica ali je tražila u glavnom
od vlade ovo: s
1. Da se zagarantuje potpuna tarifalna
autonomija na svim bos.-hecc. željeznicama;
2, da se investicijama za željeznice ne
prejudicira našem zahtjevu za naknadu ca:
rinskog aversima.
3. da monarhija ne doprinosi godišnje
samo 10*/, miliona nego onoliko koliko se
odnosi na dvije trećine novca za izgradnju
željeznica.
4. da se stvori garantija da će se samo
domaći namještati u želj. struku i kao či-
novnici, podčinovnici i radničko osoblje: da
se stvori škola za vaspitanje domaćeg želj.
podmladka i s
5. da se sve ovo zakonom zagarantuje,
t. j. da se uzakoni.
Na ovo g. Bilinski nije htio da prista
ne, i 'ako je obećavao. On je htio da se Sa-
bor ropski pokori njegovoj zapovijesti. I
zbilja našao je jednu žalosuu grupu koja
mu je izdala interese zemlje i prodala zemlju
na milost i nemilost. U ovoj grupi bili su
svi muslimani a od hrvata protivni bijahu
zastupnici Jolavić, Dr. Čabrajica i Džamo-
nja. Nijedan Srbin, pa ni viriliste, nije
glasovao za vladinu zakonsku osnovu.
Vlada nije htjela ni da dođe jezična
osnova na dnevni red, a još manje da s
ova spoji sa željezn. osnovom.
Jedan broj Srba poslanika prešao je 'ns
— skrajnu opstrukciju, hoteći bar ovim ns
činom spriječiti siledžiluk predsjednika Dr
Mandića, vladinog organa. I zbilja opstruk
cija je bila užasna i žestoka, Nije se
ni šta se govori, niti ko govori, da li