Broj 98. CRVENA HRVATSKA“. “ 0 Strana 3. SENNENNEENEnmžN=Emmnsst—mssmmmsssmsncimmssnmmdmmmmmmm-kcMimarmmmmmmnmmmsmmmmmmmmmmmmmmmmmmmMmmmmmmmmmmmmmmmmmmnmmmmmmmsmnmmmmmsmsmmmmmmmmm glasa, šta predsjednik objavljuje, gdje je većina. Ništa se nije znalo i sjednica kao da je nije ni bilo. Vidjelo se nekoliko mameluku gdje na komandu podižu ruke — ali zašto, to nije niko znao, jer se ništa nije ni čulo ni razumjelo. Bašagić silazi s presdsjedni- štva i daje znak vladinovcima da us- tanu i podignu ruke .... Ovi ustaju po komandi Kažu, da im je rekao da glasuju .... Nijedan Srbin nije ustao. Apsolutno se ne može konstatovati većina. Dr. Mandić s predsjedništvom i vladom odlazi, Srbi in- toniraju , Bože Bratimstva“, Pjesma se ori. Prihvaćaju galerije. Publika odobrava, dame plješću. Vladinovci pobjegoše. Ispjevavši »Bože Bratinstva“. Matija Popović započe Oj Sloveni, koju do kraja ispjevaše. Sabor- nica se polagano praznila, a da niko nije znao ni šta je zaključeno“ ni šta je izgla- sano, jer je sve bilo nezakonito. Domaće vijesti. Glas hrvatsko-srpske koalicije. U Budim- pešti se je našlo na 28 pr. m. oko 50 članova hrvatsko-srpske koalicije, te održaše konfe- renciju u , Hotel Continentalu“. Konferenciji su prisustvovali i delegati na zajedničkom saboru, pristaše koalicije. Za vrijeme kon- ferencije provalila je policija motivacijom, da su na sjednicu pozvani zastupnici Dr. Šusteršić, Dr. Masaryk Dr. Kramarž. Kad se je policija uvjerila, da ovi nijesu prisutni, odalečila se je. Na konferenciji je prihva- ćena rezolucija: u kojoj se saveznima bal- kanskim državama, osobito junačkoj srpskoj braći, izrazaju najvruće simpatije i daje iz- ražaja očekivanju, da će se mjerodavni fak- tori založiti za mir, te žale, da državnici Austro-Ugarske imaju više osjećaja za auto- nomiju poludivljih Arnauta nego li za državo- pravnu autonomiju Hrvatske. U komesari- jatu vidi hrvatsko-srpska koalicija tešku po- vredu ugarsko-hrvatskog državnog prava. Prama svim bezakonjima narod ipak je mi- ran, jer svijestan svoga prava i svoje snage. Na koncu prosvjeduje se proti obustavi srpske narodno-cerkvene autonomije. Sa konferencije je poslan na Dra Pera Čingriju, presjednika Zadarskog Zbora, slije- deći telegram :*) Dr. Pero Čingrija, Dubrovnik. ,, Preds- tavnicima Dalmacije koji ste prvi dali im- puls koncentracije narodne snage, a koji i sada složno razvijate barjak jedinstvene na- rodne misli, šalje hrvatsko-srpska koalicija sa svoje skupštine bratski pozdrav. Tuškan“. Dr. je Čingrija odgovorio: Grga Tuškan, presjednik Hrvatsko-Srpske koalicije Budapest. Dalmacija, koja je svoju jednodušnost pokazala na Zadarskom Zboru, odazivlje se, po meni, bratskome pozdravu, go- jeć stalnu nadu, da i izmučenoj Hrvatskoj iz sloge svih svojih sinova svanut će u nedaleko doba bolji dani. Odgovor ovaj nije bio uručen, jer. g. presjednik koalicije već je bio otputovao iz Pešte. *) Ova dva brzojava nehote su nam izostala iz zadnjeg broja. Za obranu uhapšenih omladinaca u Beču. — Primamo i rado uvršćujemo: Pri- rodni ushit jugoslavena u Monarhiji pri- godom uspjeha našega naroda na bal- kanskim ratištima našlo je odraza i u Beču u diačkim manifestacijama. Žrtve nijesu izo- stale; više naših akademičara sjedi u beč- kim tamnicama. Dužnost je naša rodoljubna, a i humanitarna, da nevinosti obtuženih dovoljnom obranom pomognemo do pobjede. Za to molimo rodoljube, da što više dopri- nose za podmirenje troškova obrane. K to- mu rodoljubna naša dužnost prama uhapše- nim, osobito prama siromašnim djacima ne prestaje samom obranom, jer će do mas biti da im prama snazi olakotimo njihove žrtve isplaćivanjem eventualnih globa i ostalom možnom pomoću. . Odbor. Op. Ur, Novci se mogu slati i na ured- ništvo ,,Kroatischer Korrespondenz“ Beč, Bijrseptatz 1. Fuzija Hrvatske Vjer. Banke | Jadranske. Pošto je bila odobrena fuzija Hrvatske Vje- resijske banke i Jadranske od glavnih sku- pština ovih zavoda i nadležne vlasti, pozi- vlju se dioničari Hrvatske Vjeresijske banke, da svoje dosadašnje akcije izmjene sa akci- jama Jadranske banke u smislu utanačenja fuzije. Rok za izmjenu ustanovljuje se od danas do 30 lipnja 1913. Izmjena može se obaviti za vrijeme uredovnih sati kod Jad- ranske Banke u Trstu, te njezinih podružnica u Dubrovniku, Kotoru, Ljubljani, Metkoviću, Opatiji, Spljetu, Šibeniku i Zadru i Prve Hrvatske Štedionice u Zagrebu, te njezinih podružnica. Dionice za izmjenu imaju se uručiti ispunivši formulare koji se dobijaju kod gornjih zavoda. Solidarnost Općine Mljet. Na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici, vijeće je jednoglasno prihvatilo ovaj zaključak: Općinsko vijeće ne može da vjeruje glasu, da bi općinska zastuppstva Spljeta i Šibenika bila raspušte- na radi simpatija iskazanih našoj braći na Balkanu, jer ti iskazi nijesu nego odraz jedinstvenog čustva cijelog našeg naroda. Ipak na taj glas drži se primorano, da sve- čano izjavi, da i ono simpatiše sa braćom svojom i najiskrenije se raduje njihovim sjajnim uspjesima. Načelnik Haidić. Govor zast. Klofača. U sjednici parla- menta od 3. o. mj. izrekao je govor zastu- pnik Klofač, u kojem je izjavio, da je nje- govoj stranci svejedno, ma koje joj titule davali za njezino mišljenje i djelovanje. Da- našnju situaciju da najbolje ilustrira činje- nica, da se u ovo teško, možda historičko doba, traži spas u savezu madžarsko-njema- čkom proti Slavenima. Daljnja politika proti Slavenima u ovoj državi mora dovesti do njezine propasti, isto kao što bi dovelo do propasti države, kada bi se vodila politika za Slavene, a proti Nijemcima. Govornik se dalje bavi aferom konzula Prohaske, te izjavljuje, da je on još u Kumanovu imao u ruci dokumente, koji su utvrđivali, da se konzul Prohaska ogriješio o vrlo tešku qne- korektnost. Uopće — nastavio je Klofač — vrlo je teško ustanoviti gdje je u ovim kra- jevima austro-ugarski konzul bio konzul, a gdje misijoner. Austrija je izgubila i povje- renje katoličkih Arnauta. Govornik se onda žestoko obara na nove vojne zi kone, kojima je vlada iznenadila parlamenat, i radi kojih prijeti, ako ih se ne prihvati, da će ovaj pučki parlamenat poslati kući. Govornik na- glasuje, da je nemoguće i neizdrživo nepre- stano samo komandirati ovom pučkom par- lamentu zakonske osnove, koje su pučan- stvu štetne, te završuje svoj govor ovim riječima : Zahvaljujem svima onima, koji su do sada uložili sve svoje sile za očuvanje mira. A ako je istina da je tomu mnogo doprinio i car, ja kao demokrat i njemu veoma rado zahvaljujem i veselio bi se, čuti, da je to isto učinio i prijestolonasljednik- Provokacije u Zadru. U nedjelju veče, uoči 64-godišnjice vladanja Nj. Veličanstva, vojništvo je u Zadru napravilo bakljadu, koju predvodiše vojna i općinska talijanska muzika. Bakljadi se je pridružilo i ,svijeta“, te počeše vikati Dolje Srbija, Dolje Hrvati, Dolje Srbi i slično. To je bila čista provo- kacija onim vojnicima, djeci ove zemlje i sinovima našega naroda — vojnicima koji su za muzikom stupali. Te provokacije ,,0- suđuje“ i ,Smotra Dalmatinska“, te kaže, da su to vikala ,dječurlija“. Smotra“ žali, što je tim bilo uvrijeđeno 'narodnosno osje- ćanje Srba i ,najljubaznijim“ riječima hoće da se ,izvine“. I ako ,,Smotra“ naglasuje, _ da će se voditi stroga istraga zbog toga, čudi nas, kako je zadarsko redarstvo bilo tako mirno, a koje se inače zna pokazati u drugim prilikama vrlo ,revno“. Grehota, da nijesmo Arbanasi! Zadnja Smotra“ donosi uvodni članak , Arbanaška nezavisnost“. Na stranu njegov nehistorizam, nelogičnost. neistine i potpunu ignorantnost istorije, toliko je smiješan, da će svi Hrvati i Srbi u Dalmaciji, kad ga pročitaju, sa opravdanim posmijehom uskliknuti: ,,Gre- hota, da nijesmo Arbanasi“ ! Esctrait de la liste des crimes et d6lits commis en Vieille-Serbie de 1899 & 1912. Izašla je na francaskom jeziku marljivo sa- stavljena statistika turskih razbojstva u Sta- roj Srbiji od god. 1899. do 1912. U ovom izvadku registrirani su kronološkim redom, sa oznakom žrtava. počinitelja, mjesta i kra- tkim opisom zločini, za koje se moglo do- znati, počinjeni od Turaka u Staroj Srbiji od g. 1900 do 1912. Zabilježeno je 349 sla- čajeva umorstva sa 423 žrtve, 224 pokuša- nih umorstva. 299 razbojstva, 6 svetogrđa, ' 150 nasilja, 63 paleža, 35 silovanja, 71 slu- čaj zarobljenja, 48 iskupljivanja u samoj go-, dini 1912. Svi ovi turski i arnautski zločini pojedinaca, turskih žandara, vojnika i ra- zbojničkih četa ostali su dakako nekažnjeni od turskih oblasti. Hrvatski sveučilištarci svojim kolegama. » Hrvatsko akademsko potporno društvo u Zagrebu“ poslalo je sa svoje glavne skup- štine 21. pr. mj. sveučilišnim đacima u Beo- gradu, Sofiji i Ateni brzojave, u kojima im šalju kolegijalne pozdrave i čestitaju na sjajnim pobjedama njihovih vojska. Govor D.ra Lava Mazzure. U sjednici za- jedničkog ugarsko-hrvatskog sabora od 29. pr. mj., izrekao je Dr. L. Mazzura lijep go- vor, u kojem je istakao historijat svih oprav- danih zahtjeva, što su ih Hrvati postavljali na ugarsku vladu kao conditio sine qua non, a ugarska vlada, ne samo što nije ispunila nijedan od tih zahtjeva, koje je priznala opravdanim, već je ukinula ustav na štetu ugleda ugarske države, a na sramotu Hr- vatske. Govori o Cuvajevim ekscesima, de- putacijama itd. Prošla su vremena — kaže — kada je naš narod pod prijetnjom baju- neta birao pouzdanike Khuenove. Ta se vre- mena više neće povratiti, pa poslalo se još hiljade žandara i stvorio se kakav mu drago izborni red, Naivan je dakle ili bar potpuno nein- formiran onaj madžarski političar, koji misli srestvom komesarijata i njegovim nasiljima