Strana 4. istrage nijesu još objelodanjeni, a kako smo već onomadne javili, srp- ska je vlada i u tom pitanju voljaa i prepravna, da pozove na odgovor- nost, ako je krivice od strane njenih vojnih vlasti. I tako izgleda, da je riješenje evropske krize premetnuto do evropske konferencije, koju je predložio Sir Edv. Grey, a na koju su pristale sve velevlasti. Prijedlog konference prhvatila je i naša Mo- narhija. + , * Trojni Savez je obnovljen bez ikakve preinake. I ovoj obnovi Troj- nog Saveza pripisuje se izvjesna po- litička važnost, ma da je bilo pred- viđeti, da će Savez ostati, kako je i do sada bio. Balkanski Revanche. »La Revue de Paris“ donosi lijep čla- nak od poznatog francuskog publiciste Cha- rles Loiseau izvrsnog poznavaoca balkanskih prilika. Naslov mu je ,La revanche des Balkans“. U njemu se bavi ratom na Bal- kanu, austro-srpskim sporom i odnošajima u a.-u. monarhuji. U ,,Nar. L.“ izašao je u glavnom preveden taj zanimivi članak, oda- kle donosimo neke stavke : Nijesu samo naši topovi— piše Loiseau— pripomogli balkanskim pobjedama, već su tu triumfirale i naše ideje. Legitimnost otpora nasilju zapisana je u ,Dčelaration des Droits de 1' homme“. Nauku solidarnosti, koju tako plodno i sretno apliciraše četiri države, opet su naučile u našim školama i našim knji- gama. Osvrčući se na opći položaj, Loisean se čudi držanju Italije u pitanju Albanije, u koliko je protivno, njezinim interesima, a glede Njemačke i Austro-Ugarske ističe, kako je to čudno, da se spomenute .dvije države toliko zalažu za ,autonomiju“ jedi- nog europejskog naroda, koji još živi u divljaštva. očim je ukraćuju Poljskoj, Hr- vatskoj, -Ješkoj i Talijanima u "Trentinu. čuropa bi se naprotiv imala požuriti, da nedisciplovani arbanaški narod podijeli iz- među Grčke, Srbije i Cine Gore jer ako evropski kongres bude ih smatrao dostojnim da imaju posebnu državu, sa ili bez nomi- nalnog suverenstva sultanovog, to će biti prava zavjera proti međunarodnom miru. 'Time bi Kuropa samo stvorila jedno pod istočno pitanje (sous question d'Orient), a to sutradan po nađe nekakav razlog, kojim bi se opravdalo zapriječenje srpskom pristupu na more, ili da ga se svede na smiješne proporcije, hoće da stvore zonu otvorenu svim političkim kontrobandima i uplitanjima sad jedne sad druge velevlasti. Cilj je te politike jasan: držati Srbiju i dalje pod ekonomskim tutor- stvom, od čega bi je mogao osloboditi je- dino neodvisan izlaz na more. Razumljivo je, da su događaji na Bal- kanu morali jako odjeknuti na Zapadu, Ono što se je još jučer nazivalo politikom ,,Dran- nach Osten“ izčezava pred preustrojem Balkana. Sutra se stvori jedna jaka politička federacija. bit će ona i sama po sebi kadra da se brani. jer će za balkanskim pravom stajati spremne baju- nete. Austriji ne prijeti odnikuda pogibelj. Zar se nije Austrija i kroz prošlih gone razborito čuvala itike prkosa? owa ju nije spriječila, da postane savez- nicom Hohenzollerna, ni Solferino da položi svoju ruku — ili barem dva prsta — u ruku Italije, Ona se je znala jednako ču- vati osjećaja pizme u svojim unatrnjim po- balkanskoj likvidaciji. Da se CRVENA HRVATSKA“ slovima kao vani. Ona je udjelila dualizam Mađarima, koji se pobuniše g. 1849 i koji su god. 1866 bili u sporazumu s Prusijom. Ona je napravila kancelarima carstva gg. Kalnockya i Andrassya, drugove Iajoša Košuta i generala Klapke. Uvažite sve to,pa onda još uzmite u obzir, da pobjeda srpskog i bugarskog oru- žja — različno od dogođaja, koji pripraviše ujedinjenje njemačko, ujedinjenje talijansko i dualizam— nije joj donijela ni poraz ni revoluciju, već je napunila ponosom dvade- set i pet milijuna Poljaka, Ceha, Srbo-Hr- vata i Slovenaca; dovoljno je da Austrija spiritualizuje malo svoju politiku, pa da sebi u prilog svrne taj ponos, jer je ona bila i ostaje slavenska velevlast. Kolika je snaga tog plemenskog saveza između austrijskih Slavena, pokazaše nam prošlog proljeća neke sjednice Reichsratha. Prigodom obustave hrvatskog Ustava — stvari koja juridično spada na Translajtaniju — svi poglavice klubova: českog, poljačkog, slovenskog, dalmatinskog energično protes- tiraše sa tribune cislajtanskog parlamenta. Izredanje je bilo tako impozantno, ma- nifestacija tako složna, da je, prvi put od- kad postoji dualistički sustav, poglavica aus- trijskog kabineta morao pokuditi postupanje ugarske vlade. Tko danas može da sumnja o tome, da se Slaveni Austrije i Ugarske osjećaju u ovaj čas svijestniji svoje snage, mirniji za svoju budućnost? Sigurno je, da Austrija danas ide u susret jednoj evoluciji koja će se razviti brže ili laganije na korist njezinih Slavena. Koji će oblik ta evolucija poprimiti? Hoće li to biti ,trializam“? Jedno je sigurno: jugosla- venski narodi, koji se eto uređuju, dadoše cijelom slavenstvu, kao i pojedinim etničkim grupama i individuima, njihovim rivendika- cijama i njihovim nadama, takovu snagu, da prije ili poslje mora dati političkih re- zultata. Mi Francuzi moramo pratiti simpa- tijom i interesom ovaj svijet što dolazi“. Ovaj čas razlikost mišljenja između vele vlasti lokalizovana je na dvije tačke: srpska luka i arbanaška autonomija. Srpska je luka jedna nužda, arbanaška je autonomija ,,non- sens“ i pogibelj. S ovom autonomijom daje se kvasac novim problemima na europejs- kom Iztoku. Bez luke na Jadranu Srbija ne će moći imati onu nedvisnost, koja je nužna za njezin razvitak i koja može mnogo doprinijeti ravnotežju i harmoniji preporo- đenoga Balkana. Brzojavne vijesti. (Brzojavi stigli jutros), Jutros smo primili s Cetinja ovaj brzojav: Komandant Skadra neće da zna za primirje i pored toga, što mu je ono saopšteno po naročitom parlamenteru i turske posade nepre- kidno vrše napad na crnogorske po- zicije, naročito navaljuju na desno- krilne i ljevokrilne kolone pomorskog odreda i obasipaju ih jako pušća- nom topovskom vatrom. Sa crno- gorske im se strane ne odgovara, ali kad nastane opasnost da će ih potisnuti, crnogorska je vojska pri- nuđena da se brani zadajući Turci- ma osjetnih gubitaka. Tako juče kad je knjaz Mirko s novićem obilazio položaje ispod Ta- raboša i Siročke Gore, Turci osuše pušćanom vatrom, šrapnelom i gra- natom. Crnogorska vojska bila je prinuđena da ih jakom artiljerijskom i pušćanom paljbom ušutka i natjera da se povuku, Pred mirom. BEOGRAD, 11. Danas prispješe ovamo i grčki mirovni delegati da generalom Marti-. Broj 99. putuju noćašnjim orient-vozom u Pa- riz, Mnogo novina jutros pozdravlja dolazak Venizelosa toplim riječima. Kod grčkih a naročito kod bu- garskih delegata kao i kod srpskih prevladava mnijenje, da će se mirili brzo ili nikako sklopiti, jer saveznici sporazumni da ne dozvole odugo- vlačenje. Granice balkanskih država. BEOGRAD, Il, Sve konbinacije nekih stranih novina o granicama između balkan. država proglasuju se preuranjene i u mnogočemu ne- tačne. Isto tako nije tačna vijest jednog bugarskog lista, da su bu- garske vlasti preuzele Bitolj, kog kao da bi bile predale srpske vlasti. Ni Bitolj ni koje drugo mjesto nije napušteno, i do konačnog utvrđe- nja granice među saveznicima neće napuštati ni jedna vojska, koja je, to zauzela, niti će se prije toga mi- jenjati provizorne vlasti. U tome vlada naročit sporazum među save- znicima. Isto tako nijesu tačne vi- jesti bečkih novina, da će svi pre mieri balkanski doći u Iondon. Pašić. BEOGRAD, 11. O kakvom putu Pašićevom ovdje nije ništa poznato. Nasuprot, Pašić polazi na par dana u Skoplje. Jučer je bio u duljoj au- dijenci kod kralja. Protiv bečke štampe. BEOGRAD, Il. Novinstvo žešće nego dosad reagira na pojačanu kam- panju bečke štampe, i bavi se eveti- tualnošću komplikacije, prosuđujući gledište, kako ga prikazuje bečka štampa, sa gledištem Srbije neizmir- ljivim. Uzapćeno oružje. BEOGRAD, 11, Neke novine bilje- že glasine, da je srpska vojska uzaptila u okolici Drača veliku količinu od 70 hiljada pušaka Mamliherovog sistema, od- ređenih vjerojatno za Arnaute. Gradske vijesti. . Y Natalija Vuksan rođ. pi. Reše- tar. Prekojuče nam stiže iz /I'rsta tužna vi“ jest da je onamo na 5, o. m. umrla ova če- stita i uzor supruga, sestra D.ra Pera, Jo- sipa i D.ra Milana Rešetara. Mrtvi ostanci su bili jučer donešeni u gradsku luku, oda- kle je krenuo sprovod do porodične grob- nice na Boninovu. Pokoj joj vječni, a kraći i svojti naše iskreno saučešće. Na prolasku. U petak je bio na pro- lasku iz Crne Gore za London g. Dr. Lujo knez Vojnović, Sudjelovaće kao izaslanik Crne Gore na mirovnim pregovorima u Londonu. Izložba slika u Općini. Stigao je u naš grad g. Wožniak iz Varšave, ravna- telj umjetničke izložbe slika ruskih i polj- skih umjetnika. Izložba će biti u Općinskoj vijećnici od 10 sati u jutro do 7 sati na večer. Po svoj prilici, da će se ova izložba još sutra otvoriti.