CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : po O ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST'KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-. BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. Geaa POJEDINI BROJ 10 PARA 8880 IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXII. Autonomija Albanije i izlaz Srbije na Jadran Milanski Corriere della sera donio je vrlo lijep člamak pod gornjim naslovom, a mi ga u prijevodu donosimo, Naglasujemo, da je isti rlanak izišao i u sarajevskom ,,Narodu“. Konferencija poklisara u Londonu mo- raće pripraviti sporazum između velikih sila o svima pitanjima koja su potaknuta bal- kanskim ratom. Četiri su velika pitanja: ne- zavisnost Albanije i granice njezina teritorija, teritorijalni ili samo trgovački izlaz Srbije na Jadransko More, sloboda moreuza, sudbina egejskih otoka. Zaustavimo se najprije kod prva dva pitanja. Evropa izgleda da je sporazumna o ne- zavisnosti Albanije. Poklisari moraće se spo- razumiti u Londonu o granicama te nove Albanije. Ako bi se Albanija protezala dokle je dopro 'albanski elemenat, bilo bi vrlo teško izmiriti zahtjeve velike Albanije sa zahtjevima Srba, Grka i Crnogoraca. Administrativna Albanija zauzimala je pri početku rata samo dva vilajeta: skadar- ski i janjinski. Albanci, na skupštinama odr- žanim za posljednje dvije godine tražili su za sebe i vilajete kosovski i bitoljski. Velika Albanija povrijedila bi ciljeve i interese bal- kanskih saveznih država. Ne vjerujemo da je Evropa raspoložena da bude promicateljka takog riješenja. Vrlo vjerojatno, međutim, da će Albanija biti svedena u granice još uže nego što je imala za vrijeme turske administracije. Jedan dio skadarskag vilajeta prijećiće Crnoj Gori, a jedan dio janjinskog Grčkoj. Važno je da Valona i Drač koje smo nazvali plućima Albanije, tvore sa svo- jim promjerima novu državu. Od Drača do Valone moraće ići dvije željeznice koje će vezati srce Maćedonije, Arhipelag i Carigrad najkraćim pom sa Jadranskim Morem. Albanija tako će biti nužno mjesto novih tranzita između Balkana i evropskog zapada, biće sredstvo za novu trgovinu i novu civi- lizaciju. Porast slavenskih naroda učinila je nemogućim svaranje Vellke Albanije kako gu mislili Albanci: ali i mala Albanija moćiće biti važna; prepreka i granica prema Slo- venima i Grcima i u isto vrijeme put i sredstvo za brže komunikacije sa zapadnom Evropom.. Najteže pitanje koje će morati poklisari proučavati biće austro-srpski problem. Go- vorimo o austro-srpskom problemu, a ne o talijansko-srpskom, jer smo duboko uvjereni dA kontrast interesa tiče se Austrije a ne Italije. Kontrast ticao bi se Italije jedino u slučaju ako Srbija uporno [htjedne zadržati . Drač, ili ako bi pretendovala da pređe liniju Bijelog Drina. Ali ovo bi bila prava ludost DUBROVNIK, 18. DEĆEMBRA 1912. i mi ne vjerujemo da će to učiniti pred ivropom. Isključena ova hipoteza, problem zadobiva druge proporcije i drugu ograni- čeniju važnost. Austrija, od početka rata do danas uma- njivala je iz dana u dan svoju opoziciju. U početku dala je veto svakom teritorijalnom zauzimanju Crnogoraca i Srba u Novopa- zarskom Sandžaku. Novopazarski Sandžak morao je ostati nedirnut. Zatim napusti ovo odnplranje. Crnogorci i Srbi zaposjedoše te- ritorij. U drugom momentu ona je mislila da nametne Srbima neprecizirane uslove, ali koji su se htjeli pretvoriti u take povlastice ekonomskog značaja da joj osiguraju pred- nost ili neku vrstu monopola austrijskih in- teresa u kraljevini Srbiji. Zatim i u toj tačci dosta su razjašnjenja kojim se obznanilo da Austrija ne želi monopolisanja, niti iznimnih povlastica i da međutim: ide samo za tim da se ne povrijede i ne kompromituju nje- zini legitimni interesi. Formula je ostala . stalno neodređena; ali ipak 1 učinjen je drugi korak da pokaže da preterisije atistrijske ni- jesu tiranijske i da njezine namjere nijesu agresivne. Ostalo je treće pitanje: Mora li Srbija zadoliti način, kako bi se otrgla od eko- nomske zavisnosti od Auttrije? Srbija, ze- mlja potpuno poljoprivredna, opkoljena je sa istoka i juga poljoprivrednim zemljama, koje davaju proizvode skoro iste kao i ona sama. Na zapadu, prema Jadranskom Moru nema otvorenih puteva; ona se dakle može obratiti samo na sjever, prema Austriji i do sada njezina trgovina mogla je ići samo na tu stranu. Austrija je tako bila u stanju da je drži u svojim rukama i da joj u kritič- nim momentima naturi svoju volju. Želja, potreba Srbije da se trsi toga stanja podlo- žnosti i poslušnosti, za nju su više nego le- gitimne, odgovaraju nužnosti a raison d' ćtre kao nezavisne države. Ali njezin put oslobođenja nalazi se samo prema zapadu, prema Jadranskom Moru. Naravno, to ne može goditi Austriji. Qdatle njezino neraspoloženje, ili bolje reći, jedan od uzroka njezinog neraspoloženja. Da je' Srbija pristala da ima trgovački izlaz u Dalmaciju, Austrija bi bila zadovoljna; ali Srbija se ne može zadovoljiti ovom ili dru- gom solucijom, koja je ostavlja na milost i nemilost jedne strane države; zato ona traži izlaz sa svojim teritorijem, Tome se je odlu- čno oduprla Austrija. I danas je to najteže pitanje. Vlada u Beču je raspoložena da dopu- ati, u najnovijoj fazi spora, da Srbija imadne, kako se kaže, trgovački izlaz na Jadransko More, ali nikako teritorijalni izlaz ; "dopušta da taj izlaz bude u San Giovanni di Medus DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuz . MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PIS NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. === Broj 101. ili u Draču; ali ne dopušta da San Gio. vanni, a još manje Drač postanu srpski, U suštini napuštaju svoj prvi program, koji je išao za tim, da uputi srpske proizvode pre- ma jednoj dalmatinskoj luci; napušta želju da srpski izlaz bude koja crnogorska luka, i ne odupire se da taj izlaz bude na alban- skom zemljištu. Njezina veta su na taj na- čin mnogo snižena, jer ostaje samo ovo: Srbija ne smije graničiti sa Jadranskim Mo- rem. I ovdje se nameće pitanje: da li je doista Srbija na Jadranu opasnost i prijet- nja za Austriju? Mi smo odgovorili više puta da sama za se Srbija ne može stvarati brige u pogledu pomorsko-vojničkom; da se može lako ugovoriti da eventualna, srpska luka na Jadranskom Moru ne može se utvr- đivati niti primati ratne brodove. 'Tako bi se eliminirala svaka nezgoda. Austrija se ne bi imala ničeg bojati. Naprotiv, ako Srbija ostane zatvorena i to zatvorena radi Austrije, njezina politika mora se okretati protiv ugnjetačke države. Srbija će biti prisiljena od same Austrije, da tjera antiaustrijsku po- . litiku, da svojim. uticajem _ na Srbe u Au- striji stvara neprilike samoj Monarhiji. Da- kle ova zabrana Austrije bila bi za nju naj- štetnija. Drugi je uslov Italije. Srpska luka na Jadranu, koja nije i ne može biti vojnička luka, niti može služiti vojničkom cilju, ne vrijeđa ni jedan naš interes, šta više, u skladu je sa našom koristi. Jedna Srbija, trgovački slobodna na Jadranu, dobro je do- šla našoj trgovini. Mi dakle nemamo nika- kvog razloga, da smo joj protivni, naprotiv, morali bi je potpomagati. Morali bi je pot- pomagati i radi druge stvari; jer ako mi idemo za onim linijama koje izgledaju le- gičke linije naše politike, osnaženje balkan- ske države, i Srbije sa njima, predstavljaju se kao važni elementi naše međunarodne akcije. Bila bi velika pogreška ne viditi onaj novi dokumenat evropske politike. _ Sveden u ove granice, izlaz Srba na Jadransko More ne bi smio naići na opozi- ciju talijanske vlade; šta više morala bi ga Italija potpomagati. Ali ako Austrija vidi drukčije stvari, radi drugih svojih ciljeva, zato Italija ne br se smjela odreći svoga djela oko sporaza- mjevanja i izmirivanja. mje- ipak izpleda da može doći do vrlo ozbiljnih đa samo boljš, ie i .. . še- čezla, ali je ipak nešto manja. Po nekim is-