CRVENA
«OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI URE a
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. Sema POJEDINI BRO
KK: IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. GD IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI 1 DR.
God. XXII.
DUBROVNIK, 21. DEĆEMBRA 1912.
==============================uS=======—==m
Tragedija — lakrdija.
U prošlom smo broju upozorili na
neistine i laži koje se šire i raspro-
stranjuju o aferi s konsulom Prohas-
kom. Bečka je vlada izdala službeni
buletin, u kojem se oprovrgavaju
sve vijesti, da je kansul Prohaska
bio u čemu povrijeđen. Na sve laži
najbolje odgovara bečka vlada sa
svojom službenom izjavom. Njome
su začepljena usta svim vikačima
i trubačima, da je Prohaska gadno
povrijeđen i ranjen, te da je i lišen
muške snage. Ona ista štampa. koja
je Prohaskinu aferu podizala na naj-
viša zvona, — po svoj prilici namje-
rice, jer u isto vrijeme donašaše i
Prohaskine dopisnice o zdravlju i
čilosti! — ona ista štampa danas viče
da je ova afera bila komična, te se
obara na vladu, zašto je odugovlačila
priopćavanjem službenoga izvješća,
Koliko ovu čeljad ne razumiješ, to-
liko ih isto razumiješ!
Bečka je štampa pomamna radi
oduljivanja službenoga izvješća, a ona
ista nije bila toliko strpljiva da sa-
čeka to izvješće, rego je pisala
svašta i mistificirala javno mnijenje.
Madžarski listovi koji su, ako se
ne varamo, najprvi iznijeli ogavne
neistine o postupanju s Prohaskom,
danas viču u sve glase, da se trage-
dija pretvorila u lakrdiju. Ovu aferu
tako karakteriše sam grof Baćanji.
Na drugom mjestu donosimo polovicu
članka grofa Baćanji o Prohaski, t. j.
polovicu koja nije bila zaplijenjena,
dočim je drugu polovicu dubrovačka
cenzura već u , Dubrovniku“ zbrisala,
Madžarski političar o aferi konzula Prohaske.
Grof Todor Baćanji, poznati prijatelj
Srba, napisao je u zvaničnom organu ma-
đarske nezavisne stranke (Justove) ,Magya-
rorsag“ ovaj članak:
»Tresle se gore rodio se miš“, trage-
dija se pretvorila u lakrdiju, i danas se ci-
jela Evropa smije Prohaski, čija je ,afera“
već nedjelju dana kao olovo pritisnula među.
narodni položaj, evropski mir, Sad se vid.
jelo, da konsul Austro-Ugarske Monarhije u
Prizrenu uema bolova ni koliko jedan pas
i da 'se svega dogodilo samo ovo, da se g.
konsul, koji vrlo ne voli Srbe, kad je srpska
vojska ušla u njegovu ,prestonicu“, uzjo-
žunio i usprotivio priznati stvarnu vlast
srpske vojne komande, (poslije čega je i on
dobio počasnu stražu, toja priliči diplomat-
skim misijama. 'To je ste što se dogodilo u
Prizrenu i preko toga inože svijet da pređe
na dnevni red sa uvjerenjem, da još nikad
manjeg komarca od g. Prohaske nije svijet
učinio većim . ... — slonom.
Mi smo na stanovištu, da strane pred-
stavnike treba poštovati, ali svaka država
treba dobro da izabere one, koje kao svoje
prestvnike šolje u inostranstvo. Ovi imaju
prvu, njvažniju osnovnit dužnost, da svoju
zemlju sa puno d stva reprezentaju.
Sitnim, ličnim prohtjevima ne smije se do-
vesti u opasnost:ugl e sile, koju zastu-
paju. Uvijek treba da ryisla na ono što čine,
eta E aj mo METI IV
nije njihova lična radnja, već njihove države.
Nije naša krivica, što ove važne oso-
bine ,nijesmo mogli pronaći u radu g. Pro-
haske. Trgovački promet Monarhije u Priz-
renu neće biti veliki, jer je, vidi se, Prohaska
dospio da se mnogo udubi u balkansku
politiku. On je tamo uobrazio da je neki
ambasador i vjerovao, da se na njega čeka,
da on da pravac balkanskoj svijetskoj isto-
riji. Takim uobraženjima-on je pao u pravu
maniju (ludilo) za veličinom, stavljajući sebi
u zadaću, da obustavi slavom uvjenčani put
oružja balkanskih saveznika. Da je ovako
preuzeće moralo imati samo groteski svrše-
tak, to je bilo nesumnjivo, ali je i to sigurno
da ovako ponašanje njegovo nije pogodilo
da podigne ugled, prestiž Austro-Ugarske.
Sreća, što je Evropa dobra, te nam to čini.
Samo se mi brinimo hoćemo li mi umjeti
biti blagodarni Evropi na tom dobročinstvu.
Arboiter Zeitung.
Bečka ,, Arbeiter Zeitung“ svaljuje kriv-
nju radi širenja laži o aferi Prohaske na
au. ministarstvo izvanjskih posala, jer da
je samo ono moglo imati interesa, da širi
one tendencijozne vijesti, popraćene je-
zovitim podatcima o okrutnosti Srba proti
Arnautima. Svi gpoluslužbeni listovi, kojih
urednici danomice idu na ministarstvo izvanj.
skih posala, natjecahu se, da stvore aluzije
najvećeg dojma i da prošire najapsurdnije
glasine. U tom da su se osobito istaknuli
listovi ,Vossische Zeitung“ iz Berlina, koji
je favoriziran organ bečkog kabineta, i ,,Rei-
chspost“, Ovaj list je. istoga dana, kad su
se Prohaska i Edl susreli u Skoplju, donio
vijest, da je Prohaska ubijen; istog dana je
===
Broj 102.
ta laž bila štampana u onim provincijalnim
listovima, koji, kao ,Tagespost“ iz Graca,
podržavaju svezu s izvanjskim ministarstvom.
»Arbeiter Zeitung“ zaključuje, da je slučaj
Prohaske prouzročio monarhiji u inozemstvu
toliki gubitak kredita, koji je jednak Jednoj
izgubljenoj bitci.
Neue Freie Presse.
»Neue Freie Presse“ oštro osuđuje dugu
šutnu ministarstva izvanjskih posala u stvari
afere Prohaska, veleći da ne vrijede ništa
isprike"glede poteškoća sa komunikacijama.
Najkasnije, kad se je El 'sastao s Prohas-
kom u Skoplju, ministarstvo izvanjskih po-
sala znalo je za ono, što je sada objelodanilo.
Ne vrijedi niti isprika, da se je majprije
htjelo provesti strogu istragu. Dosta je bila
izjava konsula Prohaske, da ma mjem nije
počinjeno nikakovo nasilje, da se poštedi pu-
čanstvo od najraznovrsnijih brbljanja. ,Neue
Freie Presse“ osuđuje, što se je raz-
draživalo javno mnijenje, da se gu
njih fantastičkih nasilja, pa drži, da bi
opravdanije bilo, da se takvo ogorčenje pri-
“štedi za slučaje, koji to više zaslužaju. Ne
će se prestati pitati, s kojeg razloga nije a.-u.
monarhija bila na vrijeme umirena jednom
riječi razjašnjenja, koja bi poslužila, da se
izbjegne neprocijenjenim štetama i strahovi-
tom pustošenju ekonomskih interesa.
Die Zeit.
Kao , Presse“ i ,,Arbeiter Zeitung“ tako
i ,Zeit“ napada žestoko na vladu radi hbe-
dastih tatarskih vijesti, što su se širile o
Prohaski. Veseli se što je već odalečen jaki
argumenat konflikta, a optužuje ministarstvo
vanjskih poslova stoga što je mučalo i podr-
žavalo alarmantne glasine prošlih dana. Sada,
piše Zeit, kad se je inozemstvo smirilo saz-
najuć pravu istinu o junaku priča i basno-
vitom mučeniku Prohaski, sada, tek sada
počinje radoznalost ovozemstva, koja se po-
najprije sva koncetrira u pitanju: izašto se
je tako dugo podržavalo svijet u neizvjesno-
sti Prohaske? Naš je list, nastavlja Zeit,
svoje učinio da umiri pučanstvo, a jesu li
kompetentne vlasti učinile što su imale uči-
niti? U službenom se komunikeju kaže, da
se je istraga ,zategla uslijed velike udalje-
nosti i ratnih prilika“, ali to se je muglo
odnositi na sporedne ,nekorektnosti“ srpskih
vojnih vlasti, ali ne nikako na glavnu stvar
na osobnu sudbinu Prohaskinu. Ono što je
glavno; bilo je već zajamčeno i utvrđeno ne- .'
tom se je konsul Edl sastao sa Prohaskom
u Skoplju. Od toga momenta nije. se
se je ustanovilo da nije
Srba niti ubijen, niti zlostavljen
ogorčenje; radi tobože“ - i.
#
i