GOD. XXI. U DUBROVNIKU, 15. februara 1911. pres Slant SaN O OSE CIJRNA JE MSTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK ! ZA | AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K #0. ZA INOZEMSTVO | K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST. KAD. | MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA | ZR. DOŠASTO POLUGODIŠTE. — === s m \ SMEDE BROJ 10 PARA. IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. mam ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE. PRETPLATA I OGLASI aaw sE | UPRAVI, . a popisi | I || URBDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA. ZAHVALE | PGAĆA SE 80 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 26 PARA. || OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- || RAN POPUST. NEPRANCIRANA PISMA SE PRIMAJU se. | « === == zu S=maEmunn ma vw IZDAJE ŠSTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Slavenska Jednoto. Tako se zove jako parlamentarno slavensko udruženje na bečkom par- lamentu. To se udruženje sastoji od 125 članova, a u njemu se nalaze Česi, južni Slaveni i Rusini. Ovo je parlamentarno udruženje pokazalo za vladavine baruna Bienertha, . proti kojemu se i ustrojilo, mnogo žilavo- sti i energije. Bilo je odlučnim fak- torom u carevinskom vijeću. Nije onda čudo, ako ga je vlada gledala prijekim okom i ako mu je nastojala podmetnuti stupicu, da ga oslabi, rastruje i tako uništi, da onda tim lakše pojedine grupe privuče k sebi kao lakaje. U zadnje doba baš je izgledalo, da je vladi uspjelo postići svrhu za kojom je išla; izgledalo je, da je za- vladao antagonizam između pojedi- nih grupa-.Slavenske Jedilote“ iz" gledalo je da su strasti nadmašile razbor te da će se !,Slavenska Jed- nota“ raspasti, a pojedine grupe osla- bljene, da će se privući k vladi, a druge, da će preći u bezizglednu opo- ziciju. Njemačka je štampa već klik- tala od veselja. Već su se pisali uvo- dni članci po njemačkim i drugim novinama kao nekrolozi ,Slavenskoj Jednoti“, Slavilo se njezino rasulo. I dok je tako kliktala protusla- venska štampa, odjedanput dolazi iz Beča radosna vijest, da “se ,Slaven- ska Jednota“ reorganizirala; da. u njoj ostaju sve dosadanje stranačke grupe i klubovi. Primljen je novi statut i poslije toga se je tako po- mlađena, kako smo u zadnjem broju bili brzojavno obaviješteni, konsti- tuirala. + Ova vijest je sigurno obradovala svakog Slavena. Kako nas je peklo i bolilo veselje protuslavenske štampe, koja je već bila udarila u talambase radi propasti i rasula tog slavenskog parlamentarnog udruženja, tako so sada mi tim više radujemo, da se nijesu obistinila crna nagoviještanja' e protuslavenske štampe. ,Slavenska =, Jednota“ je sada potrebitija više nego ikada. Treba da bude na straži, da protuslavenski režim baruna Bie- A t 'na štetu slavenstva. nertha ne zaplovi još i gore protu- slavenskom politikom. U «tome je raison d'etre toga parlamentarnog udruženja. S jedne strane treba da nastoji zapriječiti zlo, a s druge iz- hoditi koje dobr«. Mi smo zaista. posljednji, koji vjerujemo, .da se u ovim i ovakovim prilikama dade sa ovim sistemom postići većih uspjeha za slavensku stvar. Ali smo i osvjedočenja da se sa jednim jakim parlamentarnim udruženjem dade mnogo zlo spriječiti, a što je glavne dade se vrlo uspješno držati vlastodržce u šahu te stajati uvjek“za vratom; dade se ometati svaki parlamentarni rad, koji bi bio Jedna takova grupa može uvijek zaustaviti državnu mašinu, da ide naprijed. Jedan put će doći dan, kada će ta međica ići \onakoy kašo rado zanujev i interesi svih naroda richie Do naših je pak zastupnika u Beču, da »Slavenska Jednota“ bude uvjek is- tupala, kada se bude ticalo i hrvat- skih stvari, Ništa nam samo po.sebi neće doći, valja da i mi zasučemo rukave i da se damo na posao. Obzirom na sadanje prilike i na sistem, koji vlada u monarkiji znamo i to da neće uvjek rad ',,Slavenske Jednote“ odgovarati našim željama i našim principima, Znamo, da i u njoj ima elemenata, s kojima se mi ne možemo složiti u pogledu naše narodne politike. Ali usprkos svega toga, mi ipak vidimo u reorganiza- ciji ,Slavenske Jednote“ jedan važan faktor u slavenskoj politici i kao takav mi ga pozdravljamo. Složno ćemo učiniti ipak nešto, a nesložni ništa. Raspoloženje njemačke i u opće. protuslavenske štampe : neka nam bude mjerilom. Da ,,Slavenska Jednota“ ne ometa račune vlasto- dršcima, ne bi im toliko smetala i neki im bila trn u oku. Čim bude više ometala te račune, tim će bolje odgovoriti svojoj zadaći, a mi joj u tom želimo najbolji uspjeh, tri do i i i at: vornici svih stranaka su se izj Domaće vijesti, istupi iz koalicije. Vijesti o istupu ne- kolicine zastupnika iz hrvatsko-srpske koa- licije za sada su prama pisanju zagrebačkih novina 'preuranjene. Po da će biti prisiljeni istuplti iz koalicije oni, koji sa proti banu Tomašiću. Svakako u Hrvatskoj vlada takvi kaos, da se čovjeku nije moguće snaći kod svega toga. Hrvatski sabor. U četvrtak nije bilo sa- borske sjednice radi toga, jer je imao svoju sjednicu proračunski odbor. U sjednici od petka poslije nego je predsjednik pročitao nadošle podneske prešlo se na raspravu pre- dloga D.ra Prebega. Taj predlog ide za tim, da vlada pozove imovne općine, da u biv- šoj vojnoj krajini obustave utjerivanje i ovrhe radi šumskih šteta. K ovomu pred- logu stavio je zastupnik Dr. Šuperina pro- tupredlog, koji obuhvaća cijeli predlog D.ra Prebega, samo ga proširuje. Oba su pred- loga prešna, a raspravljaju se zajedno. Go- vrak. Odmah su se predlozi raspravili u 24 meritornoj raspravi te su i primljeni. Poslije ' toga se prešlo na interpelacije. Iza kako su se raspravile interpelacije, sjednica je zavr- šena. — U sjednici od subote se je najprije raspravio predlog D.ra Radića, da se ispi- taju računi zemaljskoga dobra Božjakovine i križevake ratarnice. Pošto se je vlada iz- javila, da nema ništa protiv. toga, to je pre- dlog odmah prihvaćen. Zatim se prešlo na raspravu drugog predloga D.ra Radića, koji se bavi izricanjem globa 1 osuda sa strane općinskih činovnika. Pošto je vlada pristala i na ovaj predlog, to će se uputiti jednom odboru. Iza ovoga predloga se je prešlo na raspravu predloga Stjepana Radića, koji ide za tim, da imovne općine ulažu novac u hrvatske seljačke zadruge i srpske zemljo- radničke zadruge. Kada |je zastupnik Stje- pan Radić obrazložio svoj predlog prešlo se na interpelacije, a zatim je sjednica dovr- šena. Dojduća je sjednica urečena za po- nedjeljak. Bosanska deputacija u dolegacijama. Bo- sanski je sabor zaključio, da se odašalje de- putacija sabora od tri člana u Budimpeštu, gdje sada zasijedaju delegacije. Ova će | de- sr zr Ep »Obzoru“ izgleda,