--naeRRnRaa a RR Ra In) >> SSL ===

CRNA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK iza
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO
X 20. i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.

Ra ——>———— nn ===

 

 

I

 

POJEDINI ROJ 10 PARA.

U DUBROVNIKU, 22. februara 1911.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ste

ODGOVORNI UREDNIK :

IVO ARSETE.

   

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 86 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA KE PRIMAJU SE

AE

 

= aR =a m=m=—

 

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIVLEE 1 DR.

 

Poslovni broj Pr. 3/11

9
U Ime Njegova Veličanstva Cara!

C. k. okružni sud, kao tiskovni u Dubrovniku

na prijedlog c. k. državnoga odvjetništva, odlučio je:
I. da sadržaj ulomaka uvodnika , Biskupska kon-
ferencija“, tiskana na 1-om, 2-om i 3-em stupeu I,
stranice i baš: a) od riječi ,,Proti golorukom n4-
rodu“ do riječi ,poglavice i jedne i druge“ ; b) od
riječi ,,Naš je kler zarobljen“ do riječi ,nadbiskupu
Dvorniku“; e) od riječi , Visoki kler zarobljen“ do
riječi ,i novih nedaća“ tiskana u br. 14 političkog
ćasopisa ,Crvena Hrvatska“, koji je izašao u Du-

* brovniku na 18 februara 1911. pod odgovornim ure-

đivanjem Iva Arsete, sačinjavaju zločin smetanja
javnoga mira po S 65 a) k. z.;

LI. Potvrđuje se izvršena zaplijena te zabranjuje
se dalnje širenje lista u pogledu zaplijenjenih ulo-
maka i određuje se uništenje zaplijenjenih igtisaka
kao i onijeh koji bi se slučajno još zaplijenili, su-
više rastava dotičnog štamparskog sloga, to sve po
S 493 k. p.

Razlozi:
Zaplijenjeni ulomci sačinjavaju objektivno zlo-
čin smetanja javnog mira predviđen u $ 56 a) k. z.,
jer se istim nastoji poticati na prezir i mržnju
proti Državne uprave, te se s toga izdala gornja
osuda,

C. k. okružni kao tiskovni sud, odio IV,
die 20. februara 1911.
Droba«e.

 

Kaos.

Kako god mi tražili zgodniju ri-

ječ, da okrstimo prilike u Hrvatskoj

i u hrvatskom saboru, drugčije ih
okrstiti ne možemo. Kaos, potpuni
kaos tamo vlada. Iznešeno je u sa-
boru ništa manje nego pet adresa.
Po svoj prilici neće niti jedna od
tih postiči cilj, naime da dopre do
kralja. Za vrijeme rasprava hrvat-
skoga sabora čuju se takove psovke,
grdnje, takovi tumulti, na kakove
nijesmo bili naučeni čuti niti u hr-
vatskom saboru. Onda, kakav je to
'samo saborski rad, Govori se o svemu
i svačemu. Iznaša se sve, samo ne
ono, što bi trebalo, da se iznese.
Stranačko su se strasti raspirile do
ludila. Tamo sve vrvi od lopova,
izdajica i slično. Pa tko će te ljude
složiti i nagnati na jedan pravi rad!?
Nitko.

: U ovom kadu, što tamo vlada,
odsjeva se sva mizerija dezolatnih

prilika u banovini. U toj razrožnosti

odskače jedini Tomašić, koji svojom

željeznom energijom i velikim pogle-

dom znade udesiti, da prilike ipak
idu onako, kako on želi da idu,

Tko bi bio rekao pred gli
dana, da će nas ova kriza tako iz-
nenaditi i da će sve stvari u bano-
vini otići tako naopako, kako su
otišle. Stvari su se sunovratile niz-
brdice i više nije ih moguće zaustaviti,

U Hrvatskvj nema stranke ni
čovjeka, koji bi sada znao shvatiti
položaj te bio va visini zadaće, da
se odupre demoralizatornom radu
Dra. Tomašića. Ono što je Tomašić
poduzeo dattizvede, po našem je
shvaćanju današnjeg položaja mnogo
gore od onoga, što smo nazivali
Khuenovštinom. Patriotični pak ele-
menti, kojih još ima, mješte da se
zajedničkim silama obore na ovu
misiju Tomašića i da je nastoje bilo
ma na koji način osujetiti, oni se
međusobno glože, iznašaju kojekakve
sitnice pred sabor, natječu se patriot-
skim frazama, a' sve to, da kaos
bude veći, a Tomašiću posao lakši.

Mi ovdje hotimice ne ćemo da
upremo prstom na nikoga, i ako bi
se svakomu dalo po štogod prigovo-

riti.* Kod nas je već tako udešeno,

da mora sve da ide naopako. Mješte
razbora prevlađuje strast, mješte sa-
mozataje i požrtvovnosti diže se uvri-
jeđena taština pojedinaca. Kod tako-
vih prilika je li moguće ići naprijed,
je li moguće graditi temelj boljoj
budućnosti? Koje onda čudo, ako
tuđinske misije uspjevaju, da ne mogu
bolje. Kraj ovako sitnih ljudi ne mo-
žemo se čuditi, da je Khuen vladao
punih 20 godina, da je stari Frank
igrao sve do pod svoju starost ulogu
patriotičnog čovjeka i ulogu pravog
rodoljuba. = -

Ovakova politika djeluje naopako

i na nas ovamo, koji se nalazimo

izvan opsega banovinskih prilika.
Tamo smo bili naučni gledati atrak-
cionu tačku za sve Hrvate, Naši su
prvaci osijedili u borbi proti svako-
jakim faktorima za pohrvaćenje Dal-
macije i za ucijepljenje aneksionisti-
čke misli. I sada čitava Dalmacija

gori od želje za sjedinjenjem s Hrvat-

skom kao s materom zemljom. A tamo
se narodni ljudi i narodni prvaci
odriču svako veće političke uloge i

počinju voditi politiku bezbojnu bez
pogleda na narodne ciljeve i težnje.
I nema čovjeka, koji bi autora-
tativno upozorio na nizbrdicu, kojom
se valjamo, i postavio jaku polugu,
da se pridignemo iz ovih mizernih
prilika, Razrovanost među pojedinim
strankama, osobna zagriženost poje-
dinih vođa, pravo puzanje i gramzenje
za vlašću, izdaja načela i programa
kada je za naškoditi političkom pro-
tivniku to je - današnja situacija u
Hrvatskoj. U jednu riječ: kaos.

 

Dubrovački večer u Praga.

Primamo iz Praga: Pobudom Ćeha pri-
jatelja Dubrovnika, prirediše dne 12 o. mj.
ovdješnji dubrovački akademičari sa člano-
vima česke kupališne kolonije u Dub:ovniku
i uz sudjelovanje akad. društva , Hrvat“
»Dubrcvački večer“. Ina već nekoliko go-

dina, da se u Pragu priređuju ovakove-

zabave, ali iz skromnih početaka, kod kojih

je prisustvovala nekolicina prijatelja razvila

se ove godine impozantna zabava koja je
okupila cvijet česke inteligencije a u pros-
tranoj dvorani mnogi nijesu našli mjesta, te
se moradoše povratiti kući. Moralni uspjeh
ove zabave je ogroman te će se zrcalit u
brojnim posjetima českih turista, koji će
iza nje skrenuti na naš Jug.

Protektorom zabave je bio vrhovni
ravnatelj zem. banke, član gosp. kuće Dr.
Karlo Mattuš, Zabavu je otvorio opć. starje-
šina grada Praga, sudac J. Mattuš, koji je
istaknuo, da je svrha zabave ne samo ob-
noviti uspomene na krasni Dubrovnik i
učvrstiti prijateljske odnošaje s jugoslaven-
skim djaštvom, već i buditi interes za Du-
brovnik i slavenski Jug a odvratit ogromna
mnoštva českih turista što s& svako ljeto
skreću u Njemačku. Ocrtao je lakoću i
ugodnost putovanja do Dubrovnika, te je
krasnim riječima ocrtao raskošne zubni

» Dubrovačke paroplovitbe“ koju mora svaki
Čeh da podupre u njezinoj borbi sa tađin-
skim takmacima. Slijedilo je predavanje prof.
Dr. Paula ,O procvatu i dekadenci dubrova-

čke literature“. Predavač je pokazao duboko .

poznavanje predmeta i veliku ljubav za naš
narod, te je osobito vatrenim riječima go-
vorio o: Gunduliću kao velikom pjesniku
slavenske ideje. U ime djačtva se zahvalio
J. U. C. i akad. slikar Ljubomir Leontić

svim onim, koji su poradili i posjetili zabavu.

U duhovitom govoru je posdravio zast. na
car. vijeću Dr. Metelka jugoslavensko djaštvo
i živim riječima pozvao prisutne đa ostave

kupališta na baltičkom moru gdje dušmani

iskopaše grob slavenstvu i da ss svrnu ma