CRVENA HRVATS

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA: AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO
NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA
MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE. 68331 OG

IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1

 

God. XXI.

ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

OOODOC J

cos.POJEDINI BROJ 10 PARA 888  NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA:

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGJULLI I DR.

 

SUBOTE.

 

DUBROVNIK, 3. JUNA 1911.

UNI ( i :

U \t
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SBUPRAVI, A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; Z4 IZJAVE;
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKARANA PISMA

 

Broj 44.

 

Kandidati

Hrvatske stranke | Hrvatske
Pučke lapredne stranke

za zastupnike na carevin-
skom vijeću jesu:

1). Za izborni srez zadarski: Hubert
pl. Borelli knez Vranski, velepo-
sjednik i predsjednik pokrajinskog
gospodarskog vijeća u Zadru.

2). Za izborni srez šibensko-skradin-
ski: kap. Nikola vit. Duboković,
veleposjednik i općinski načelnik u
Jelsi, predsjednik Hrvatske stranke.

3). Za izborni srez trogirsko-drniški :
Dr. Vicko Ivčević, predsjednik
sabora dalmatinskog u Zadru.

4). Za izborni srez sinjsko-vrlički ;
Dr. Uroš Masovčić, liječnik u
Sinju.

5), Za izborni srez splitski: Dr.
Josip Smodlaka, odvjetnik u Spli-
tu, predsjednik Hrv. pučke napredne
stranke.

6). Za izborni srez Otoka: Dr. Ante
Tresić-Pavičić, književnik iz Vr-
banja.

7). Za izborni srez primorsko-nere-
tvanski: Dr. Melko Čingrija, od-
vjetnik i predsjednik Hrvatske Vje-
resijske Banke u Dubrovniku.

. 8), Za izborni srez dubrovačko-korču-
lanski: Juraj Biankini, urednik
»Narodnoga Lista“ u Zadru.

U izbornim srezovima kninsko
bukovičkom i sE MR NENE
žnost je pristaša jedne i druge s e
da glasuju za kandidate srpskoga
saborskoga kluba. Glede sreza imot-
sko-omiškog bit će naknadno javljena

Zivio Hinković!

Hrvatsko! zemljo plača i nepreki-
nuta jada! Zar tebi na svijetu jedinoj
nije suđeno ne da tglegaš spasenje,
već ni časka odmora da dočekaš?

Zar i opet da krvava srca zamo-
ćimo pero u žući čemera svoga?

Sve se je u tebe, majko, rastrovalo,
jer što ostade zemlji, u kojoj Pravda
mora da prekrije velom sramote. po-
stiđeno lice svoje?

Franceska da iskupi glas poštenja
pred svijetom, nije žalila da uvali u
tamnicu 80 godišnjeg starca, svjetsku
slavu a svoj ponos, Lesseps-a. Mili-
tarska je Njemačka pribila na . klupu
sramote moćnog kancelara, Kaiserova
prijatelja, Eulenburga. Rusija je dovela
pred sud svemoćnog prefekta svoje
strašne policije — i pala je osuda
teška.

Sve i svak mora da klekne pred
zastrte oči neumitne,Temide?

A ti, Nikola bane, pred sud vodiš
najplemenitijeg Hrvata! — A ti, hr-
vatska Pravdo, najsramotnija . između
bludnica, okovala si neustrašiva brani-
nitelja nevinih, za čijom krvi žeđahu
usta nezasitnog Moloha.

Srsi nas prolaze: Tarabocchia i
Accurti, Šibenik i Marković, Pavešić,
Meixner i Košutić krv su naše krvi.
Nesretnici, zar ne znate da. se skoro
s vas zastidismo svoga roda i imena;

neznate, da u malo ne proklesmo

s vaše sramote zajedničko nam majčino:

mlijeko.

Kad je zemlja sva zastenjala pod
nesnosnim igom Rauchovim, kad je
s vriska boli zarobljene kraljevine pro-
trnula kulturna Europa sva, kad je bura
mahnite samovolje pustošila Hrvatskom
zaori najjače glas njegov, glas Hinko-
vićev — i kad je izgledalo da će
s besramnosti Nastića i Tarabocchiš
potonuti u kalu sramote glas
Hrvatske, On je heroj visoko podigao

ali će ga zato Šibenik — &rvnik da
u lance okuje — Razbojnici osudiše
pravednika — Pa da, i Maurova kle-
rikalna je Španija ustrijelila Ferrera
pravednika! Trebalo je da ušutka glas
onoga, koji iz drijemeža narod budi.
- Što sada? zar da zdvajaino?

Zar da prignemo pokunjeno čelo
pred sramotom tolike naše Po

Ne, stotinu puta ne..

Najplemenitija Italija brojila je na
desetke imena svoje rođene djece,
koja poput ljute pašćadi razdirahu
tijelo i poštenje braće svoje, sramoteći
slavu neprispodobivog talijanskog ro-
doljublja. Nu  proklestva glas nije
zaustavila ni hladna ploča njihova
prezrena groba. Izdajstva žig im se i
danas od koljena do koljena vuče.

Izroda je bilo svagdje i svuda.

Ali, drugo je ono što nas zabrinjuje.

Ta ko je: pomogao drskim vlasto-
dršcima, da ovako pravdu po kalu
vuku?

Zar si ti, nesvijesna frankovačka
omladino, zaboravila mahnitu viku,
kojom su tvoje novine povod dale
»veleizdajničkom“ procesu, toj prosti-
tuciji svakog zakona i pravednosti.

Zar si zaboravila, kada su drugovi

pamtiš da je vođa tvoj, razorač hrvat-
skih škola na Rijeci, Kršnjavi, sastavio
krvožedni govor Accurti-u?