Strana 2. provesti pred kaznenim sudom u Budim“ pešti rasprava proti Mataušeku. No na ovu raspravu nisu pristupili tužiteiji ni ban To- mašić ni podban Chavrak. Na to je na predlog suca, a uz pristajanje državnog odvjetnika rasprava odgođena na neizvjesno vrijeme. Hrvatska deputacija kod Khuena. U sri- jedu prije podne pošli su hrvatski vladi skloni delegati grof Šandor Draskovich, ve- liki župan Adamovich, dr. Sekulić i Jovo Karainata pred ministra predsjednika grofa Khuena u zastupničku kuću, gdje mu se pokloniše kao članovi novo utemeljene stran- ke narodnog napredka. Delegati zamoliše ministra predsjednika, da ispuni brojne že- lje iznesene po delegaciji, a kojih se oni ne mogu odreći, jer se osnivaju na nagodbe- nom zakonu i za Hrvatsku čine veliku po- trebu kao što n. pr. polaganje državnog is- pita slušatelja zagrebačke šumarske akade- mije u Zagrebu. Grof Khuen je rekao, da se raduje utemeljenju nove stranke i do- lasku delegata, te je obećao, da će sve opravdane (!) želje Hrvatske, koje počivaju na zakonitom temelju (!) ispuniti i oživotvo- riti. Ministar predsjednik razgovarao je po tom dulje vremena sa pojedinim članovima deputacije. Službeni komunike saopćuje, da je delegat dr. Sekulić ministra predsjednika uvjeravao o neograničenom povjerenju hrvat- skih vladi sklonih delegata te grofa Khuena podsjetio na riješenje većine po delegaciji urgiranih želja, a osobito glede riješenja pi- tanja šumarske akademije u Zagrebu. Mini- star predsjednik odgovorio je, da će zajedno sa svojim ministarskim kolegama uznastojati, da pravednim željama hrvatskih delegata povoljnim riješenjem udovolji, a taj je: od- govor primila deputacija sa zadovoljstvom na znanje. Položio poštanski mandat. Barun Franjo Ottenfels položio je u subotu dne 12. o. mj. svoj mandat kao hrvatski delegat na zajed- ničkom saboru. On će nastupiti dulji put u inozemstvo radi oporavka zdravlja. Sve svoje dnevnice, koje je pobrao kao delegat na peštanskom saboru, poklonio je dobrotvor- nim i narodnim svrhama u Hrvatskoj. Tako je nedavno poslao za ,,Narodni blagdan“ 500 K. Barun Ottenfels položio je svoj mandat upravo dva dana prije nego li je održana konferencija krnj-delegacije u Bu- dimpešti. ; Rekonsfrukcija Gautschovog kabineta. Iz dobro informiranih krugova čuje se, da bi brzo imala uslijediti rekonstrukcija Ga- utschova kabineta. Ta će pak uslijediti tako da će neki ministri biti zamijenjeni sa činovničkim ministrima. Parlamentarna re- konstrukcija imala bi uslijediti tek iza kako se postigne češko-njemački sporazum. Mini- star predajednik barun Gautsch otići će početkom rujna u Prag te će u predmetu ovog sporazuma vijećati sa namjesnikom kraljevine Češke knezom 'Thunom. Opstrukcija u Pošti, Nezavisna stranka u peštanskom saboru nastavlja i nadalje sa tehničkom opstrukcijom. Još su* uvijek na dnevnom redu poimenična glasovanja o do- : CRVENA HRVATSKA“. Dubrovačka lutrija. U Sokolskom Vijesniku česke sokolske općine izašao je slijedeći članak, koji radi njegove važnosti prenosimo u cijelini.' Po- . znati njemački pisac napisao je čuvenu knji- gu: ,Put po Dalmaciji“, koja za slavenske a naročito za česke krugove ima veliku ci- jenn. Za dokaz toga navodimo nekoje iz- vatke iz nje. .... Istom nedavno je napisao u Berliner Tagblattu o Dalmaciji: ,, Berlinci se traže! Govorio sam mojim berlinskim prijateljima: Dalmacija treba novaca, tamo bi se mogli praviti veliki poslovi, Austrija za to ne mari, učinite barem vi nešto! Ta to najposlije može biti sasvim svejedno, od kuda dolaze novci u zapuštenu zemlju. Da ih i g. baron Chlumecky donose, dobro bi došli. Ipak ima namjeru, da ,,kolonizuje“. Samo se latite toga! Njima će biti sve une- seno u zemlju: kapital, ljudi, impulsi, ideje! Samo se latite toga! pJer Berlinac nosi sa sobom na put i svoju pristojnost, svoj ukus, svoje navike i umije svuda, da ih instalira.“ »Predlažem, da se izda zakon, po kome bi država položila kauciju za časnika, koji bi uzeo Hrvaticu za ženu i odgojio djecu : bilo zakonitu ili nezakonitu, koju bi imao sa Hrvaticom, a zatim, da se pošalju De- utschmeisteri ili puk iz Linza, kad se već neprestano govori o unutarnjoj kolonizaciji. »PBrijonski Kupelwieser ima vjerno oko i poštenu ruku. On je jedan od onih, koji umiju otvoriti oči i položiti ruku fa djelo. Cio svoj život posvetio je radu i kao starac htio je da otpočine, ali nije umio. Brioni je bila prije močvara, on je došao a sada je to ostrvo cvijeća i voća. Iz početka se govorilo: to je luda! Sada tu uspijeva loza i povrće, nagrću tuđinci, ostrvo se oboga- ćuje. Sada se govori: ,Taj razumije posao“. »Put po Dalmaciji“ trebali bi da čitaju ne samo turiste, ne samo ljudi, koji ljeti čeznu za morem, nego i političari, trgovci i finansijeri. Iz njega viri stara njemačka težnja ,nach Osten“. Najprije ide kulturni obožavaoc, koji dozivlje , pravednost, ah, samo jednu kaplju, jednu jedinu kapljicu pravednosti“ i pošteno dodaje ,za prvi po- četak“, iza njega dolazi trgovac i koloniza- cija (njemačka) pušta korijenje, koje se raširi duboko i široko, uduši domaći živalj, isisa sila, otme prirodno bogatstvo, zurobi narod, čijom se neoskvrnjenom krvlju podmladi degenerovana rasa, da bi ga tim bolje i lakše uništila. Treba li da vam iza ovoga uvoda pre- poručimo lutriju! Svakako je suvišno. Druš- tvo za unapređenje Dubrovnika i okolice čezne za tim, da dubrovačkim gostima pri- bavi komadić potrebnog komoditeta, nema dovoljno movaca za to, novac ne će mnogo toga nabaviti, ali će ipak učiniti početak. Ali njegov rad ima krasnu zadaću, da od- bije gramzive njemačke ruke, da poradi; na podizanju slovenskoga kraja i da sačuva slovensku krv. Kome nije slovenska uzaja- mnost prazna riječ, evo prilike, da je i ma- kar malom svotom iskaže. I ne samo to, ko već traži odmora i popravljanja u tuđini kraj mora, neka ide na Adriju; tamo će slobodnije i veselije disati među slavenskom braćom. Neka organizovano doseljavanje Čeha ojača narodnu slovensku svijest ; treba da se upoznamo i potpomažemo privredno i politički. Ko će posumnjati, da to ne će koristiti i našim prosvjetnim težnjama. Broj 66. Na proglasu za dubrovačku lutriju pot- pisan je i brat načelnik Česke Sokolske Općine, neka Vam to braćo znači, da Vam cijela Česka Sokolska Općina preporuča du- brovačku latriju. : Distanačno jahanje Duhrovnik-Šarajevo. Dne 30 rujna 1911 u jutro slijediti će distanačno jahanje sa nagradama izmedu Dubrovnika i Sarajeva. Na ovo se jahanje mogu takmiti gospodski jahači civilnog i vojničkog staleža. O sudjelovanju gospodskih jahača, koji zato nijesu kvalifikovani, odlučuje odbor. Pri ovome jahanju jašiti će se bez izravnanja težine na konjima sviju zemalja male i velike pasmine, bez razlike dobe i bez obzira da li su isti djelomično ili potpuno vlasništvo jahača. Konji od visine do 154 cm smatraju se kao male pasmine, a oni preko toga za velike pasmine. Izbor puta pripušta se jahačima, ali se moraju dovinuti tačke Dražin-do (kod Trebinja), Ljubinje, Stolac, Mostar i Konjic. Jahač mora taj put preći ili na konju jaha- jući ili konja vodeći. Jahača ne smije pratiti nitko na konju, automobilom, motociklom ili biciklom. Po- lazna je tačka Dubrovnik, a cilj. Sarajevo ; o ovome će se kasnije javiti potanje. Sa polazne tačke puštat će se jahači prama broju učesnika pojedince ili u gru- pama i to po redu vučenjem kure. Nagrade su na ovo jahanje novčane i počasne i to za svaku vrst konja posebne. Nagrade ovise od toga, kako povjeren- stvo pronađe u kome se stanju nalazi onaj koji ima pravo na nagradu, a koje mu se pregledu ima isti podvrći najranije 24 a najkasnije nakon 36 sati. Ovaj se pregled sastoji u tome, da na 4 kilometra dugom trkalištu blizu Sarajeva koje mjesto odredi odbor, pređu u kasu ili galopu konji veće pasmine za najmanje 14, a konji manje pasmine za najmanje 18 časova. Konji, koji se pri ovome pregledu pronađu nesposobni isključuju se od nagra- đivanja. Za ovo jahanje odredilo je ć. k. Mini- starstvo Poljodjelstva jednu počasnu nagradu, koja će se imati dodijeliti onom gospodar- skom jahaču, koji će na jednom u Dalmaciji odgojenom konju ovamošnje pasmine udo- voljiti svim postojećim uvjetima za gornje jahanje, a bude od odbora proglašen da ima pravo na počasnu nagradu. Potanje obavi- jesti se mogu dobiti kod c. k. kotarskog Poglavarstva. Naši dopisi Kuna, 16. kolovoza. (Na odgovor ,Pravoj“). Čitajući dopis iz Kune u ,P. Č. H.“ organu crnjaca od 5. t, m. u kom se govori o nekakovoj njiho- voj pobjedi prigodom minulih općinskih iz- bora, o nekakovom strahu i paktiranju # naše strane te o njihovom budućem apsolu- tnom gospodarstvu, — nemože čovjek a da se grohotom ne nasmije, ili da se ne smi- luje siromašnom sanjaru što su mu se po- remetili kotači u možđanima. Uslijed sallne: ovogodišnje žege, to nije ni čudo, ko što smi Aa. 386 5 a a iii tuži