Strana 2.
Hrvatske stvari. Ban Tomašić nalazi se
na dopustu. Dopust sprovađa u Riidesheimu
na Rajni. Odovle polazi u Pariz, gdje će
ostati jedno petnaestak dana, a onda će se
povratiti u Zagreb. Poslove hrvatske vlade
vodi sada podban Chavrak. U utornik bio
je podban Chavrak u Pešti te je konferirao
sa ministrom predsjednikom grofom Khue-
nom. U ovoj je konferenciji podban Cha-
vrak prikazao do u tančine grofu Khuenu
politički položaj u Hrvatskoj. Iz Budimpe-
šte je otišao Chavrak u Beč, gdje je obavio
neke privatne poslove, a onda se povratio
- u Zagreb. o
Tomašićev položaj uzdrman. Zagrebački
»Hrv. Pokret“ doznaje, du je uzdrman po-
ložaj bana Tomašića. On je još pred više od
mjesec dana, naime čim je odijelni pred-
stojnik Amruš nastupio dopust, poslao u ka-
binetsku kancelariju predlog za umirovljenje
Dra Amruša, a za imenovanje Dra Roranera
za odjelnog predstojnika za bogoštovlje i
nastavu. Sada se je iz kabinetske kancela-
rije povratio predlog sa opaskom, da“ se za
sada neće promijenjivati nikoja osoba na hr-
vatskoj vladi. Ovo da znači podpuno uzdrma-
nje Tomašićevog položaja, dapače ovo mu
je mig da se odstrani dok mu je na\ rijeme.
Skupština , Hrvatske zajednice“. Danas
se obdržava skupština centralnog odbora
»Hrvatske narodne zajednice“ u Bosni i
Hercegovini. Skupštinu je sazvao u Sarajevo
predsjednik Zajednice Dr. Sunarić. Na dne-
vnom je redu jedno jedino pitanje: Fuzija
pravaških stranaka i odašiljanje u pravaško
vijeće delegata sa strane ,Hrvatske narodne
Zajednice“. Mi naravno ne znamo, koji će
zaključci na ovoj konferenciji biti stvoreni.
No obzirom na to, da ljudi oko Hrvatske
zajednice stoje na programu od 1844, pa
obzirom na to, da se pravaški blok etablira
baš na tom programu, to je vrlo vjerojatno,
dapače gotovo sigurno, da Hrvatska naro-
dna zajednica neće odbiti poziv pravaškog
bloka i da će stupiti u kooperaciju sa osta-
lim pravašima. No ova kooperacija ne će
značiti, da će doći do kooperacije sa štadle-
rovcima u Bosni. 6
Prama našim informacijamb*do te i ta.
kove kooperacije neće nikako doći. Hrvatska
Narodna Zajednica hoće da ima u bosanskoj
politici posvema slobodne ruke. Tim više,
što u srpskom pitanju se ljudi od Hrvatske
narodne zajednice neće nikad staviti na ono
intransigentno stanovište ljudi oko »Hrvat-
ske katoličke udruge*.
je, pripovijedaju oni, vuk išao u potjeru za
vragom u hvalevrijednoj namjeri, da ga
uhvati i da ga izjede. Slučajno je to opazio
Malorus, koji je radio u polju, pa, bilo s toga
»CRVENA HRVATSKA«.
Opstrukcija u Pešti. U peštanskom sa-
boru bukti još uvijek opstrukcija proti voj-
nim reformama. lzgleda ipak, da su se
opstrukcioniste malo umorili. Naime Kossuth
kao da opet nešto iza kulisa sprema. Justh
i njegova stranka vodi žestoku opstrakciju
i, neće popustiti nikako. No Kossuthu se
toga dodijalo. Njegovi pristaše isto su umorni
kao i on. Pred malo dana istupio je jedan
član Kossuthove stranke iz stranke s moti-
vacijom, da on rie odobrava opstrukciju.
Čudnovata igra. Iako će sve ovo u Mad-
žarskoj svršiti, to valjda ne znadu ni oni
sami. Kossuth radi s Justhom, a opet proti
njemu. Tisza je glavni stup Khuenove stran-
ke, a najviše mu on radi o glavi. Potpuna
konfuzija i nesređenost.
Klerikaina Austrija,
Petar Alfons Zak iz samostana Geras
objelodanio je interesantnu knjigu, ,Oester-
reichisches Klosterbuch“, u kojoj se nalaze
podaci* o broju samostana i redovnika u
Austriji. Brojke nijesu baš najugodnije, ali
su zato često najkorisnije štivo. Prema nje-
govom računu, ima u Austriji — samo.u
Austriji, a ne i u Ugarskoj, samostana i
redovnika
muškoga reda:
samostana redovnika
Češka 87 1209
Bukovina . 3 15
Dalmacija 59 497
Galicija 135 1895
Koruška 15 240
Kranjska 14 325
Istra 27 288
Moravska 32 342
Donja Austrija 92 2211
Gornja Austrija 30 729
Salzburg 12 166
Šleska 10 82
Štajerska 41 1016
Tirol 70 1694
Voralberg = * 13 407
Ukupno 640 11116
ženskoga reda:
samostana redovnica
Češka 296 3176
Bukovina 5 63
Dalmacija 42 445
Galicija 517 4430
Koruška 25 421
Kranjska 28 551
Istra 51 667
Moravska 99 1429
vuka vrlo jakim ,,tju!“ Vrag, veseo što se
je vuka oslobodio, zahvali Malorusu i pozove
ga da dođe dojdućeg petka u neku udubinu,
gdje će i on biti, te će mu se napose za-
hvaliti. Smo nek ne dođe sam, već neka
dovede' sobom svoga najboljeg prijatelja.
Malorus promisli, da je čovjeku najbolji
prijatelj njegova supruga, pa s toga pođe
tamo sa svojom ženom. Kad dođoše na na.
značeno mjesto, vraga još ne bijaše,
što Malorus nemože da žive bez vraga, bilo legne glavu na ženine grudi, te, dok ga je
rad kojeg drugog uzroka — dosta, bude mu ona čistila od stanovitih, nečistih živinica,
žao vr pa prestraši i natjera u bijeg slatko zaspi, Čim je zaspao, vrag, pretvoriv
aci se u krasnog mladića, liži se ženi,
* Svakomu, koji olliljno namjerava, da uši A rez vrazeč snama adam
Esperanto, ovo je djelo, pregledano i popravljeno tako zadobije, da je dragovoljno zahvatila
od Dr. Zamenhofa, neophodno potrebito, Ova op-
sežna knjiga s uzorim tekstom u pjesmi i prosi pruženi joj noš, & da proreže mužu grlo.
(VII. izp. 463 str.) stoji K. 3,96. . Nego u isti tren, kad je htjela da to uradi,
Broj 70.
Donja Anstrij
366 = 6171
Gornja Austrija 183 = 1916 /
Salzburg 83 838
Šleska 55 1015
Štajerska 120 = 1629
Tirol 358 = 3814
Voralberg 88 804
Ukupno 2316 = 27389
Prema ovoj 'klerikalnoj statistici, kojoj
se valjda ne će prigovarati, da je na štetu
klera, ima dakle u Austriji 2956 samostana
sa 38.505 članova.
K ovome mora se opaziti, da je pisac
svoje podatke uzeo prema brojenju pučan-
stva od god. 1900.; a drugo da ima mnogo
zavoda, koji su zapravo samostani, ali ih
duhovne oblasti ne priznaju takovim. U
Austriji ima sva sila redovnika i redovnica
iz Francuske, koji predbježno stanuju u pri-
vatnim kućama. U statistici patra Zaka ni-
jesu ovi uzeti u obzir. Zato se može s pra-
vom uzeti da broj osoba, koje žive po re-
dovničkim pravilima, iznosi u Austriji okra-
glo 40.000. :
Nas specijalno zanimaju brojke iz onih
krajeva, u kojima žive Hrvati i Slovenci,
naime iz Dalmacije, Istre i Kranjske, A fu
vidimo, da ove pučanstvom i inače siromašne
zemlje imaju razmjerno velik broj redovnika.
Interesantno je vidjeti razvoj redovni-
štva u Austriji. Zato ćemo usporedbe radi
iznijeti statistiku austrijskoga regularnog (re-
dovničkog) klera iz godine 1843. Tada je
bilo u Au$triji 416 muških samostana sa
6350 stanovnika i 83 ženskih samostana sa
2054 redovnica.
Službenom statistikom je ustanovljeno
da je g. 1843 u Austriji bilo samo 499 sa-
mostana sa 8404 članova, te prama tomu
porast iznosi na samostanima 2457, a na
redovnicama 30.101.
Te brojke govore mnogo, govore same
za sebe. One nam mogu donekle razjasniti
i kulturnu zaostalost naroda Austrije, a isto
opravdavaju naziv klerikalne Austrije.
TOO m
I Soko“ u Kotoru.
Kotor, 31. kolovoza
Sokolstvo je važan momenat kod svih
Slavena. Napredak je silan, a taj nam donosi
svima ljepšu budućnost. I kod nas u Dal-
maciji ta je ideja zahvatila duboko korijena.
Napokon doprla je u ovaj naš zapušten kraj.
Što nije odmah dobila izražaja, krivo je, što
su je pojedinci ispovjedali, bez pravog odu-
" ševljenja mase i što su razmirice itnale jaku
— EEE —_———OODO mI
vrag uzev svoje pravo obličje, glasno zaviče
»tju!“ tako, da se Malorus probudio te je
na vrijeme još mogao izbjeći pogibli, koj
mu je prijetila. i
Uslijed ovog događaja vrag ga, uz ve-
liku propovijed radi njegove pogreške, opo-
mene te mu rastumači, da nije žena, kao
što je kod sebe samoga vidio, najbolji pri-
jatelj čovjeku, već pas. Ženu se može obe-
zumiti, zavesti; ona često ide od muža, dok
pas ostaje vijeran svojemu gospodaru, nikad
ga ne ostavlja, dijeli s njim svaku opasnost,
svaku bijedu, te, kad mu gospodar umre,
iskrenije tuguje wa njim nego ijedan od nje-
gove svojte. |
— Ovo ti ja, reče vrag priopćujem e
da svratim tvoju pozornost na tvoje istinske,
prave prijatelje, iz zahvalnosti za pomoć,
koju si mi pružio.