Broj 70.
ulogu pri svakomi koraku tog pokreta. Lanj-
ske sam se godine u ovom cij. lista do-
takao te žalosne pojave. Ljudi, svake hvale
vrijedni, počeli su propagisati tu ideju, re-''
dili su marno, ali im je strančarenje stavljalo
prepona i to je zastalo. Poznato je, da su
oni nazovi — Hrvati izposlovali pravilnik i
čekali smo rezultate. Cijela godina pokazala
je, da od toga nema ništa. Ozbiljni patriote,
koji su lanjske godine svijesno radili oko
ostvarenja ove uzvišene ideje i kojima su
stajali na put na svaki način, upriješe sada
svim silama. Njihov požrtvovan trud donio
je ploda. Dobili smo naš pravilnik, te već
tri tjedna vježbamo. Pošto nemamo zgodnih
'BNA HRVATSKA“ .
\ i
m, Pokojnik je bio vrlo čestit
mladić, e je bio poznat radi svoje mirne i
dobre čudi, a među prijateljima uživao je
veliku naklonost i poštovanje.
U četvrtak poslije podne obavio se spro-
vod pokojmikov. , Prijatelji i znaaci lijepo ga
odpratiše do zadnjeg počivališta. Žaleći za
ovim nesretnim događajem izričemo teško
ucviljenoj i ožalošćenoj porodici naše iskreno
. sautešće u. nenadnoj nesreći, a pokojniku
bila laka zemlja.
Dielo umjetničke vrijednosti. Ima
nekoliko dana, da je u izlogu zlatarnice g.
A. Linardoviča izložen glavni zgoditak du-
brovačke lutrije. Obasut je sve samim bri-
prostorija, još nije sve sregjeno i nije uve- \ljantima razne veličine, a sastoji se iz pre-
dena potpuna stega (što me ipak žalosti!).
Oduševljenje je članova veliko i nade je, da
će biti velikog uspjeha. Opazio sam, da
se s jednom stvari ne postupa korektno.
Opet se uvodi strančarenje. Naš će “Soko“
gojiti, kao i svi ,Sokoli“ ideju Sveslavenstva.
Toga radi poručit ću nekim individuima, nek
pamte, da onda i svaki Srbin, pošten i va-
ljan čovjek, ima slobodnog pristupa u naš
»Soko“, Ideja bratinstva prožimat će i naš
»Soko“, kako je tim ustanovama i udaren
taj plemenit i spasonosni cilj!
Potpuno sam uvjeren, da će se svak,
držeći to na umu, ostaviti svake intrige, te
se čvrsto nadam, da će ova veoma lijepa .
institucija uroditi najboljim plodom.
Obazret ću se prama potrebi još sa ko-
jim retkom.
Z
Brat B.
Gradska Kronika.
S prstena. Danas se je vjenčala sim-
patična gđica Mile Mirošević pl. Sorgo sa
g. Drom Milom Katić. Vjenčanje je obavio
sam presvijetli biskup u dvorskoj kapelici
vile Mirošević-Sorgo u Gružu. Sretnim mla-
dencima naša iskrena čestitanja.
Sutrašnja zabava. Sutra priređuje
srpska građanski muzika na Brsaljama ve-
liku javnu zabavu, u korist svoga fonda.
Brsalje će biti sjajno dekorirane i rasvijetljene.
Razne šaljive igre, monologi, pjevanje itd.
zabavljati će publiku. Srpska muzika i hr-
vatska općinska glazba izvršiti će tom pri-
likom birane programe. Među pojedinim
tačkama paliti će se umjetne vatre. Zabava
počinje u 5 sati poslije podne. Cijena je za
odrasle 50 para, a za djecu 20 para. Čujemo
da se iz Cavtata sprema posebni izlet sa
muzikom. Tako će sutra udarati na Brsaljama
tri muzike naša, srpska i cavtatska.
"Teška nesreća. U srijedu oko 10
sati prije podne desila se je teška nesreća,
koja je potresla cijelo građanstvo bez razlike.
U to vrijeme pravnik Josip Peteln, išao je
uz Pile kod samog hotela ,Gradac“. Prama
sebi odjednom spazi jedna teretna kola, koja
su na vas mah jurila niz Pilo,.jer, ili se je
krik bio slomio ili nije mogao da uhvati
točkove. Peteln se odmah vidi u kritičnom
položaju, te htjedne da pretrči preko puta
i izbjegne pogibelji. Ali baš u momentu,
kad je imao da se ukloni, naljegoše kola
sa svom brzinom, izvrnuše se i polećeše na
nesretnog Petelna. Izvrnuta kola ga prega-
ziše, a cement kojim su kola bila nakrcana
avali se na nesretnika koji je brzo izdahnuo, —
“e bio prinijet.g bolnicu. .
nesretni odmah se saznao
po gradu i izasvao duboko sažaljenje među
krasnog fornimenta ženskog nakita u vrije-
dnosti od 25.000 (dvadesetipethiljada) K. —
Dva češlja, dvije nauhvice i dva prstena,
dok centrum svega sačinjava sjajna izradba
collier-a (ogrlica). Ovaj se završuje ovećom
vrpcom, oko koje :se dražestno isprepletoše
lovorove grančice, koje se na samom zavr-
šetku prelijevaju u prekrasan vijenčić i tim
čitava izradba dobija onaj harmonički kom-
pleks, po kojem dražest zgoditka upravo
zadivljuje. Najkompetentniji ne mogoše, a
da našem uglednom sugrađaninu gospodinu
Antunu Linardoviću ne izraze potpuno pri-
znanje na vještačkoj izvedbi povjerene mu
zadaće. Kako nas od vučenja dijeli samo
nekoliko dana — 15 oktobra zadnji je dan
— i tim se javnost stala življe zanimat za
razvoj naše lutrije, te ćemo se u narednim
brojevima češće osvrćat i izvješćivati javnost
o njehom razvoju.
Ovih dana obaći će izaslanik dubro-
vačke lutrije gospodin Kobasica Josip prav-
nik. znatnija mjesta Dubrovačkog kotara u
svrhu razdjeljivanja srećaka za prodaju.
Kako naš kotar mora da bude glavno
tržište za prodaju, to ovim putem pozivljemo
agilnije rodoljube diljem kotara da se prama
gosp. izaslaniku iskažu najsusretljiviji. Gla-
vna je svrha lutrije popularizovat ljepotu
naših krajeva, i tim namamiti amo strance
i po tom uspjeh lutrije zajednička je korist
sviju nas.
Uvijek ovi nesretni kari. Malo je
koji dan da se kogod ne ustrese radi ovih
kara ili bolje rečeno radi lakoumnosti i
neopreznosti kočijaša. Taman onaj isti dan
poslije one grozne nesreće sa pok. Petelnom
malo je falilo da se nije kod vrata od Pila
dogodila druga nesreća. Trebalo bi pripaziti
na ove vozeče te ih strogo i osjetljivo kaz-
niti, Svak se mora držati propisa. Tako je
čini nam se, propisano da se konji moraju
hodeći u grad od jednih do drugih vrata
na Pilama držati za uzde, a ne pustiti ih
ds se pomame ili zalete na užas prolazećih.
Dražba za popravak crkve na
Pločicama. Kod mjesnog poglavarstva dr-
žati će se dne 17 o. mj. javna dražba za
zakup radnje glede popravka župne crkve
na Pločicama u Konavlima. Dražba će biti
rima. Primati će se i pismenih ponuda, je-
dan sat prije dražbe, samo ako budu čbekr-
bljene biljegovinom i odnosnom jamčevinom.
Svakomu pi fepeštoa NR
tehničke spise toli na dan drašbe, i tri
dana prije iste i to kroz uredove sate,
0 +
.
/ , \
Strana 5.
Svi troškovi dražbe i pogodbe, padaju
na teret dostatnika.
Uredništvu , Prave Crvene Hrvat-
ske“ — Dubrovnik. Na laži , Prave Crvene
Hrvatske“ poslao je dotičnom listu dolje
potpisani naš prijatelj slijedeći ispravak: Na
temelju & 19 o tisku molim da u narednom
broju vašeg lista tiskate slijedeći ispravak:
Nije istina kako se to kaže u dopisu iz
Stona u ,Pravoj Crvenoj Hrvatskoj“ broj
337 od dana 12. 8 1911 pod , Izborni škan-
dal u Stonu“ rubrika ,i oni koji me postoje
mogu glasovati“, da ne postoji Antun Pećko
unesen u izborne listine općine Stonske već
ja naprotiv istina da postoji i da sam to ja,
koji plaćam porez na moju vlastitu kuću u
Stonu i da po tom imam pravo izbora u
Il.om izbornom tijelu. Župa Crnagora 17. 8.
1911. Antun Pećko.
. Pad grane platnja na Trstenomu.
Dogodilo se što se davno predviđalo, panula
je jedna od najvećih i najljepših grana sto-
ljetnoga platnja do državnog puta u Trste-
nomu. Dan unaprijed bila je nešto klonula
prema zemlji, a u prošli petak između deset
i jedanaest prije podne najavila je siguran
pad: počela se krčiti, pucala je sad jače,
sad slabije i to je trajalo za jedan sat i po.
Prevladgala je sila tereta i ta veličanstvena
grana, ures osobiti onoga platnja, padne na
zemlju uz silan štropot po sata prije podne.
Grana je kolosalna, duga je 25 m, debela
ila prelomu 5:55 m, a teži po prilici više
od 30 tonelada.
Žaliti je, da je panula ova grana, jer
je snjom platanj izgubio ono, što ga je
činilo svjetskim drvom, a grijeh za ovv nosi
sama vlada, koja nije znala i htjela onemo-
gući katastrofu. Grana se mogla spasiti za
nedogledna vremena jer je bila zdrava, sve
sama Qrčika, samo je valjalo, kako što su *
to seljani iskali usmeno i pismeno, od nje
jedan neznatni dio otsjeći. Ali gospoda na
vlasti to nijesu htjela čuti, nego otrag četiri
pet godina stavila se na mjerenje i izraču-
navanje grane, pa se odlačili poduprijeti je.
“Grana se u sVe ovo vrijeme nije : poduprla,
nego eto na barbarski način pustilo se da
padne i onako nagrdi naš platanj, tu osebinu
cijeloga svijeta.
* Ovo par riječi napisasmo, da potejetimo
gospodu na vlasti, kojim su povjereni naši
platnji na njihov grijeh i da ih uputimo,
da se za platnje valja zauzeti i to odmah
želimo li samo da ih imamo. Tako ima i
jedna pogrješka na platnju u Orašcu. Čujemo
za treći ragred, kao da tobože nije
razumio, što mu hrvatski kažem, 'To me
strašno pak sam ga onda oštro
ukorio u hrvatskome jeziku i tek onda me
ne
M