CRVENA HRVA ISK

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- QDGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

mm OnO DID Dun
On mm.

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. g&(eWw8a— POJEDINI BROJ 10 PARA 8e8e8

BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

, IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

God. XXI.

 

Stara kolotečina.

Hrvatska se politika, izgleda, po-
vratila u oru staru svoju kolotečinu,
u onaj stadij stranačkog nadmudri-
vanja i špekuliranja, kada su mađa-
ronske vlade uvjek stale dobro. Borba
sadanje hrvatske opozicije sjeća nas
na stranačka nadmudrivanja za vri-
jeme banovanja grofa Khuena. Od
te borbe hrvatske opozicije tadanjeg
bana nije nikada zabolila glava,
- dapače on je brao neprestano lovorike.
Otišao je iz Hrvatske tek onda, kada
su ga trebali, da u Ugarskoj napravi
reda. A Hrvatska je padala sve
dublje 1 dublje.

Mislimo na onu borbu, kada je
pravaštvo Frankova kova vodilo na-
čelnu borbu proti sustavu, a druga
opozicija nije imala pametnijega posla
do li natezati se sa tim i takovim
pravaštvom, Vlada je pak trla ruke
od veselja, jer su nju puštali na miru.

Ta su se vremena na žalost opet
povratila. Frankovo se pravaštvo
opet obnavlja, ali u većoj snazi nego
što je prije bilo. I kvalitativno i
kvantitativno je sadanje pravaštvo
kud i kamo na boljoj poziciji, nego
je prije politike novoga kursa bilo
ono tadanje pravaštvo. U opće je
onda stranka Frankova brojila par
mandata u hrvatskom saboru, a po-
litičarima novoga kursa uspjelo je
da tu njegovu politiku tako pred
narodom raskrinkaju, da su Franka
počeli ostavljati i vlastite pristaše.
Konac politike novoga kursa bio je
taj, da se Frankova stranka rascjepala
ostavili su ga najčestitiji pristaše, a
na koncu konca Frank se je morao
povući sa političkoga polja, A sada-
nje pravaštvo brojnije stupa zajedni-
čki u borbu i to iza kako je jedan
dio tog pravaštva boreći se zajedno
sa koalicijom stekao neku popular-
nost. Imena Starčević, Pavelić, Pe-
tričić označivala su jedan oštro ra-
dikalni politički pravac, koji ne po-
zna transakcija. Sada se pak ta
imena daju u službu Frankova pra-

vaštva. Zato je sada Frankovo pra-:

vaštvo kvalitativno na boljoj poziciji,

 

u kvantitativno je kud i kamo na
boljoj od staroga.

Bečkoj kamarili uspjelo je usljed
slabog shvaćanja. politike novoga
kilrsa baš sa strane onih ljudi, koji
su tu politiku provađali, da tu poli-
tiku utuče i dovede do bankrota.
Kada je to uspjelo bečkoj kamarili
onda je, da se ne nađe nova opozicija
koja bi nastavila tradicije politike
riječke resolucije nastojala da obnovi
ono stanje, koje je vladalo prije ri-
ječke resolucije, stanje gloženja opor-
benih stranaka u Banovini među
sobom bez svakog šireg pogleda i
bez-obzira na naše opće narodne
ciljeve.

To je stanje stvoreno ustrojstvom
svepravaškog bloka. Ko danas čita
zagrebačke novine, vidi samo pod-
vale i sumnjičenja jedne opozicije
proti drugoj, dok se borba proti To-
mašiću napušta, specijalno pravaške
novine zaboraviše da i eksistira ne-
kakva tuđinska vlada u Hrvatskoj.
U tim se novinama ne može ništa
čitati proti Tomašiću, a njegovo se
ime spominje samo onda, kada ,,Hr-
vatsko Pravo“ ima da dokaže, kako
je koalicija pogibeljnija nego Toma-
šićeva stranka i njegova misija u Hr-
vatskoj. Nad ovakovom opozicijom
tko se može radovati i tko može trti
od veselja ruke? Jedino Tomašić i
Magjari.

Posljedice ovakove borbe već se
vide. Dok se je proti Rauchu podr-
žavala neprestano živa borba, dotle!
se proti Tomašiću nitko i ie miče.
Kao da je on ustavni ban, a vlada
jednako neustavno kao Rauch. Bez
proračuna, bez sabora i proti saboru.
U Hrvatsku je uveden apsolutizam,
a proti tomu se nitko i ne miče.
Prav$ idila. Pravaši se složiše da

stvore veliku Hrvatsku, a puštaju

da u Hrvatskoj pašuje- ban apsolu-
tista. Kao da je svaki ustavni smi-
sao nestao u onoj našoj nesretnoj
materi zemlji. Hoće li se ikgda nači
ljudi, koji bi Hrvatsku trgli' iz ove
ubitačne apatije?! Tamo kao

nestalo zdravog razuma, kao

DUBROVNIK, 9. SEPTEMBRA 1911.

 

Broj 72.

 

pomućeni pojmovi borbe, izgleda da
je sve zastrla neka neprozirna magla.

Zar. ćemo ujediniti i osloboditi
domovinu novinskim člancima, a bez

borbe i to očajne borbe. Ima li tko,

koji još na ovo u Hrvatskoj misli.

Pogledi po svijetu.

iz Crnegore. Dne 28 o. mj. obaviti će
se opći izbori za narodnu crnogorsku skup-
štinu. Vlada je već sastavila listinu svojih
kandidata. Oporbenih kandidata ima vrlo
malo te je tako izbor vladinih kandidata u
velikoj većini osiguran. Ovim izborima se
neće promjeniti sastav" crnogorske skup-
štine kao ni razmjer stranaka u njoj.

Izbori u Srbiji na vidiku. Eksekutivni
odbor staroradikalne stranke u Srbiji zaklju-
čio je na posljednjoj svojoj sjednici, da se
odpočne sa stranačkom agitacijom u izborne
svrhe. O tom zaključku obaviješteni su svi
pristaše stranke. Iz ovoga se zaključuje, da
se vlada ministra predsjednika ne će ni
prikazati pred narodnom skupštinom već će
ju raspustiti i raspisati nove izbore.

Pregovori o Maroku. Napokon su nakon
mnogo odgađanja ipak započeli pregovori
između Francuske i Njemačke e Maroka.
U ponedjeljak je francuski ik Cambon
predao njemačkom državnom tajniku Kin-
derlen-Wiichteru formulisane predloge fran-
ceske vlade za riješenje visećih pitanja.
Njemačka će na ove predloge odgovoriti u
najkraće vrijeme, Za sada nema ni sa nje-
mačke ni sa franceske strane nikakovih
komplikacija. No za to je sada j
nanijela neku disonansu. Ona naime
da zaposjedne marokansku luku Ifni. Kako
će se ovo dalje razviti, oi. ćemo u svoje
vrijeme. Socijaliste u Njemačkoj priređuju
manifestacije za mir a proti ratu.

Novi portugalski kabinet. Pred malo vre-
mena izabran je prvi ZEN nove re-
publike Portugalske. etom je predsjednik
izabran, privremena vlada je demisiju.
Novi predsjednik je ponudio Joao Chagas-u,
da sastavi novi kabinet, koji se je konsti-
tuirao, kako slijedi: Predsjedništvo i unu-
tarnji poslovi — Joao Chagas ; financije —

 

M