CRVENA HRVA ISK CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- QDGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE mm OnO DID Dun On mm. BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. g&(eWw8a— POJEDINI BROJ 10 PARA 8e8e8 BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA , IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. God. XXI. Stara kolotečina. Hrvatska se politika, izgleda, po- vratila u oru staru svoju kolotečinu, u onaj stadij stranačkog nadmudri- vanja i špekuliranja, kada su mađa- ronske vlade uvjek stale dobro. Borba sadanje hrvatske opozicije sjeća nas na stranačka nadmudrivanja za vri- jeme banovanja grofa Khuena. Od te borbe hrvatske opozicije tadanjeg bana nije nikada zabolila glava, - dapače on je brao neprestano lovorike. Otišao je iz Hrvatske tek onda, kada su ga trebali, da u Ugarskoj napravi reda. A Hrvatska je padala sve dublje 1 dublje. Mislimo na onu borbu, kada je pravaštvo Frankova kova vodilo na- čelnu borbu proti sustavu, a druga opozicija nije imala pametnijega posla do li natezati se sa tim i takovim pravaštvom, Vlada je pak trla ruke od veselja, jer su nju puštali na miru. Ta su se vremena na žalost opet povratila. Frankovo se pravaštvo opet obnavlja, ali u većoj snazi nego što je prije bilo. I kvalitativno i kvantitativno je sadanje pravaštvo kud i kamo na boljoj poziciji, nego je prije politike novoga kursa bilo ono tadanje pravaštvo. U opće je onda stranka Frankova brojila par mandata u hrvatskom saboru, a po- litičarima novoga kursa uspjelo je da tu njegovu politiku tako pred narodom raskrinkaju, da su Franka počeli ostavljati i vlastite pristaše. Konac politike novoga kursa bio je taj, da se Frankova stranka rascjepala ostavili su ga najčestitiji pristaše, a na koncu konca Frank se je morao povući sa političkoga polja, A sada- nje pravaštvo brojnije stupa zajedni- čki u borbu i to iza kako je jedan dio tog pravaštva boreći se zajedno sa koalicijom stekao neku popular- nost. Imena Starčević, Pavelić, Pe- tričić označivala su jedan oštro ra- dikalni politički pravac, koji ne po- zna transakcija. Sada se pak ta imena daju u službu Frankova pra- vaštva. Zato je sada Frankovo pra-: vaštvo kvalitativno na boljoj poziciji, u kvantitativno je kud i kamo na boljoj od staroga. Bečkoj kamarili uspjelo je usljed slabog shvaćanja. politike novoga kilrsa baš sa strane onih ljudi, koji su tu politiku provađali, da tu poli- tiku utuče i dovede do bankrota. Kada je to uspjelo bečkoj kamarili onda je, da se ne nađe nova opozicija koja bi nastavila tradicije politike riječke resolucije nastojala da obnovi ono stanje, koje je vladalo prije ri- ječke resolucije, stanje gloženja opor- benih stranaka u Banovini među sobom bez svakog šireg pogleda i bez-obzira na naše opće narodne ciljeve. To je stanje stvoreno ustrojstvom svepravaškog bloka. Ko danas čita zagrebačke novine, vidi samo pod- vale i sumnjičenja jedne opozicije proti drugoj, dok se borba proti To- mašiću napušta, specijalno pravaške novine zaboraviše da i eksistira ne- kakva tuđinska vlada u Hrvatskoj. U tim se novinama ne može ništa čitati proti Tomašiću, a njegovo se ime spominje samo onda, kada ,,Hr- vatsko Pravo“ ima da dokaže, kako je koalicija pogibeljnija nego Toma- šićeva stranka i njegova misija u Hr- vatskoj. Nad ovakovom opozicijom tko se može radovati i tko može trti od veselja ruke? Jedino Tomašić i Magjari. Posljedice ovakove borbe već se vide. Dok se je proti Rauchu podr- žavala neprestano živa borba, dotle! se proti Tomašiću nitko i ie miče. Kao da je on ustavni ban, a vlada jednako neustavno kao Rauch. Bez proračuna, bez sabora i proti saboru. U Hrvatsku je uveden apsolutizam, a proti tomu se nitko i ne miče. Prav$ idila. Pravaši se složiše da stvore veliku Hrvatsku, a puštaju da u Hrvatskoj pašuje- ban apsolu- tista. Kao da je svaki ustavni smi- sao nestao u onoj našoj nesretnoj materi zemlji. Hoće li se ikgda nači ljudi, koji bi Hrvatsku trgli' iz ove ubitačne apatije?! Tamo kao nestalo zdravog razuma, kao DUBROVNIK, 9. SEPTEMBRA 1911. Broj 72. pomućeni pojmovi borbe, izgleda da je sve zastrla neka neprozirna magla. Zar. ćemo ujediniti i osloboditi domovinu novinskim člancima, a bez borbe i to očajne borbe. Ima li tko, koji još na ovo u Hrvatskoj misli. Pogledi po svijetu. iz Crnegore. Dne 28 o. mj. obaviti će se opći izbori za narodnu crnogorsku skup- štinu. Vlada je već sastavila listinu svojih kandidata. Oporbenih kandidata ima vrlo malo te je tako izbor vladinih kandidata u velikoj većini osiguran. Ovim izborima se neće promjeniti sastav" crnogorske skup- štine kao ni razmjer stranaka u njoj. Izbori u Srbiji na vidiku. Eksekutivni odbor staroradikalne stranke u Srbiji zaklju- čio je na posljednjoj svojoj sjednici, da se odpočne sa stranačkom agitacijom u izborne svrhe. O tom zaključku obaviješteni su svi pristaše stranke. Iz ovoga se zaključuje, da se vlada ministra predsjednika ne će ni prikazati pred narodnom skupštinom već će ju raspustiti i raspisati nove izbore. Pregovori o Maroku. Napokon su nakon mnogo odgađanja ipak započeli pregovori između Francuske i Njemačke e Maroka. U ponedjeljak je francuski ik Cambon predao njemačkom državnom tajniku Kin- derlen-Wiichteru formulisane predloge fran- ceske vlade za riješenje visećih pitanja. Njemačka će na ove predloge odgovoriti u najkraće vrijeme, Za sada nema ni sa nje- mačke ni sa franceske strane nikakovih komplikacija. No za to je sada j nanijela neku disonansu. Ona naime da zaposjedne marokansku luku Ifni. Kako će se ovo dalje razviti, oi. ćemo u svoje vrijeme. Socijaliste u Njemačkoj priređuju manifestacije za mir a proti ratu. Novi portugalski kabinet. Pred malo vre- mena izabran je prvi ZEN nove re- publike Portugalske. etom je predsjednik izabran, privremena vlada je demisiju. Novi predsjednik je ponudio Joao Chagas-u, da sastavi novi kabinet, koji se je konsti- tuirao, kako slijedi: Predsjedništvo i unu- tarnji poslovi — Joao Chagas ; financije — M