Broj 84.

 

učiteljstvo, svakomu je poznato da nije nje-
govom krivnjom, već u prvom redu najeg
Zemaljskog Odbora i naših zastupnika, koji
za svašta znadu smoći novaca, ali za jadno
učiteljstvo ne,

Njima dakle u prvom redu neka su ovi
retci na razmišljanje, jer je dalmatinskom
učiteljstvu dogorilo, pa im putem svih, uči-
teljstvu prijateljskih novina u pokrajini oz-
biljno poručuje: Ili odmah nek se
urede materijalni odnošaji dal
matinskog učiteljstva, ili će se
ono latiti krajnjeg sredstva.

Domaće vijesti,

Dalmatinske željeznice. U sjednici od
utornika zastupničke kuće vodila se rasprava
o dalmatinskim željeznicama. Gevorio je
upravitelj ministarstva željeznica Roell, koji
je izjavio, da je vlada, cijeneći u punoj
mjeri narodno gospodarstvenu i Di s dr-
žavu važnost hrvatsko-dalmatinskih željez-
ničkih spojeva, unutar svoga djelokruga sve
moguće poduzela, da se što bolje i izda-
šnije podupre izvršenje ovog toli prešnog
zahtjeva. i

Što se tiče pruge Rudolfovo-Metlika,
vlada je već sve potrebito odredila, da se
gradnja te pruge i bez obzira na pravodobnu
izgradnju ugarskog dijela (kroz Liku) izvede.
Još dojdućeg mjeseca razpisati će se natječaj,
a sama gradnja otpoćet će već u proljeće i
briga će vlade biti, da se što prije provede
i izvrši.

Tehničke predradnje za gradnju pruge

 

od Knina do hrvatske međe kod Pribudića

već su odavno dovršene, ali početak radnja
ovisi o tome, hoće li se graditi hrvatski
priključak.

Gradnja željeznice Split-Aržano ovisi o go-
spodarskim, prometno-političkim i građevno-
tehničkim obzirima,. to o pitanju priključka
i nastavka te pruge do Bugojna i do bosan-
ske mreže. Pitanje izgradnje i popune ove
mreže (t. j. bosanske) baš je sada predmet
temeljnih pregovora među obostranim mjero-
davnim faktorima, te je i pitanje želježnice

,CRVENA HRVATSKA“

Strana 3.

 

i a
Bugojno-Aržano uzeto u kompleks pitanja, se sada nalazi u Pešti i konferira sa mini-

«koja se raspravljaju. Upravitelj ministarstva
željeznica ne sumnja o tome, da će uspjeti
osigurati sve preduvjete za izgradnju ove
toli prešne pruge. i

Napokon goyornik napominje, da se
vlada već od dulje vremena bavi projektom
jenog želježničkog spoja uz upotrebu traje-
kata ( prevoza po moru) između Istre i Dal-
macije, te da je uzeta u obzir izradba dijela
ove pruge cd Zadra do Nina na državne
troškove. U opće će vlada poduzeti sve, da
privede što skorijem ostvarenju prešne i
opravdane želje Dalmacije u pitanju izgrad-
nje željezničkih spojeva.

Što se tiče glasina o držanju anstrijatlo
vlade u pitanju hrvatskih i dalmatinskih
željeznica, ponavlja upravitelj ministarstva
željeznica, da vlada nije i ne će u odnosnim
pregovorima žrtvovati nikakav vitalni austrij-
ski interes, napose ne dalmatinske željezničke
priključke.

Saziv hrvatskoga sabora. Ban Dr. Ni-
kola pl. Tomašić kao da je naumio sazvati
hrvatski sabor na zasijedanje, U tu je svrhu
stao pregovarati sa raznim prvacima stranaka.
Po zagrebačkim novinama razabiremo, da
su do sada kod bana bili najprije Dr. Mile
Starčević i Dr. Aleksandar Horvat od koa-
liranih pravaša, onda Dr. Bogdan Medako-
vić od hrvatsko-srpske koalicije i predsjed-
nik seljačke stranke Stjepan Radić. Za re-
zultat ovih konferencija još neznamo, no iz-
gleda da će hrvatski sabor ipak biti sazvan
početkom novembra. Da li će uz. sadanje
prilike biti sposoban za rad, to je drugo
pitanje. 8

Popunjenje stelice hrvatskog ministra.
Odkada je palo Wekerleovo ministarstvo,
stolica hrvatskog ministra u Pešti nije po-
punjena usprkos jasnog slova zakona. Khuen
je i tu stolicu zadržao za sebe tako te on
gotovo pune dvije godine upravlja hrvatskim
ministarstvom. —- Sada se napokon javlja,
da će i ta ministarska stolica biti popunjena.
Hrvatskim bi ministrom imao postati Ervin
pl. Cseh, koji je i prije za raznih liberalnih
ministarstava bio hrvatskim ministrom. On

 

noj ... . iz Gravozje b Bari. U Baru prešli
1, časa polnoči“,) Posjetio je crkvu Sv.
Nikole, pa otišao u Bevento, Napulj i
dalje.

Mjeseca maja bilježi Bogišić da je sti-
gao u Beč, a to je bilo 25-og, dok je sutri
dan (26) posjetio knjaza Nikolu, koji je po
tim bilješkama, bio tada u Beču. Intere-
santno je to, da Bogišić od svog boravljenja.
u Beču, osim dana dolaska i posjete knjazu
nije ništa drugo zabilježio, nego kako je
pohodio izložbe. ,

» - + posjetim izložbe. Najprije posjetih
slike i skulpturu“.

U junu je Bogišić opet na Cetinju, ali
za kratko vrijeme. Poboljevao je, što u bilješ-
kama nalazimo, od groznice, koja kao da ga
je često hvatala, a više puta sa jađom
febrom. 3

25. jula knjaz je otišao na Njeguše, a
pet dana kasnije ode Bogišić s Cetinja u
Kotor, odatle barkom u Perast, pa u Erceg-
novi; iz Ercegnovoga na Grudu, pa preko.
Mrcina u Cavtat, gdje je stigao 3. avgusta
u 7 ura u večer, Iz Cavtata odmah sutri
dan u jutro rano dođe u Dubrovnik, gdje

Prvog septembra šalje  Bogišić svoj
Zbornik običaja glasovitom istoriku Franu

Račkome.

Tih se dana knjaz Nikola povratio iz
lova iz Vojnika.

U novembru je Bogišić skoro nepres-
tano obilazio Crnu Goru, a dobar dio obila-
zenja bio je u društvu sa knjazom. Tako je
obišao Začir, Rijeku, Danilovgrad, Pipere,
Podgoricu, Roganovac, Spuž i dr. Čitavi je
novembar putovao po unutrašnjosti, te je
tek 4. decembra došao na Cetinje.

I već je bio gotov svojim radom. Pred
Božić, 23. decembra, prestavlja Bogišić knjazu
informativnu radnju i predlaže ,glavna na-
čela radnje koja je i odobrena“. 30. decem-
bra oprostio se sa. knjazom, sutri dan otpu-
tuje sa Cetinja put Kotora, a sutra je već
u Dubrovniku.

Ovo putovanje Bogišićevo u Crnu Goru
pokazuje nam, prema bilješkama, prvi nje-
gov mad na zakoniku, rad informativan, te
da započne, a koji je osamdesetijeh godina
dao Crnoj Gori ,Opšti Imovinski za
Svakako ne nevrijedan prilog i
biografiji, i K.

: ' '

strom predsjednikom grofom Khuenom. —
S druge se strane govori, da bi Cseh imao
biti nasljednikom Tomašićevim na banskoj
stolici. Dok god je naime Khuen ministar
predsjednik, on ne želi iz svojih ruku pu-
stiti upravu hrvatskog ministarstva.

Odgoda bosanskog sabora ? U bosanskom
saboru je nastala kriza, a to za to, što se
dvije muslimanske grupe nijesu mogle slo-
žiti glede popunjenja saborskih odbora. Na-
stala je nova situacija. Velika većina »mu-
Te .
slimana složila se sa Hrvatima. Vrlo nezna-
tna Miralemova grupa ostala je sa Srbima.
Ova grupa traži u odborima one mandate,
koje je imala, dok,je postajao samo jedan
veliki muslimanski klub, Na ovo nijesu mo-
gli pristati drugi Muslimani i Hrvati, a po-
što su Srbi odobrili ovaj neparlamentarni
zahtjev Miralemove grupe, sabor ne može
da radi te će biti po svoj prilici odgođen.

Braća Seljan u Americi,

Llata, početkom rujna.

 

Cijenjeni gosp. Uredniče !

Braća Seljan nastaviše svoja predavanja
u republici Peru o svojim ištraživanjima.
Iza kako dadoše nekoliko konferencija u
Limi i u Callau, pođoše u Cerro de Pasco,
gdje je velika kolonija hrvatska, i tu u dvo-
ranama ,društva dobrotvornosti slavenske“
(,sociedad slava de beneficencia“) govoriše
o svojem putovanju u Abisiniji i o južnim
američkim predjelima, i zatim kako Hrvati
imadu raditi i težiti za njihov boljitak i na-
predak, gdie su na koncu bili burno aplau-
dirani od svih ovdješnjih Hrvata, i također
od mnogo obitelji peruanskih, koje su sa
svojim prisustvom uzveličali njihova preda-
vanja, i tako pokazali svoje štovanje i lju-
bav prama cijeloj koloniji hrvatskoj.

Iza toga vratiše se opet u Callao, gdje
su i nadalje držali predavanja, i to u, $ea-
tro Municipal“ i vas čisti prihod predaše
oni ,društvu dokwotvornosti slavenske“ u
istom gradu. Ovom prigodom spomenut ću
da je jedan od uglednih ovdješnjih Hrvata
pisao u listu el Comercio“, gdje je kazao,
da su braća Seljan veoma izobraženi i da
znadu 14 jezika zboriti, i da nijesu primili
od austrijske vlade 25.000 kr. za njihovo
istraživanje samo za to, jer se nijesu htjeli
zvati ,misija austrijskih esploradora“ nego
»hrvatskih“, i da kao takovi zaslužuju svaku
čast i pohvalu, i preporučuje braći Hrva-
tima nastanjenim u ovim krajevima,* da ih
kao takove prime i da ih časte, i da im
budu pri ruci u svakoj potrebi.

Kako se vidi iz svega ovoga,
Seljan svratiše pozornost na se od “vi
ovdješnjih izobraženih ljudi, i tako

više ime hrvatsko u daljini, koje je prao

DEEN:
Hiriiti:
trik
diti

ih

 

g
a

:

-*

.