Strama 2. KOEI OOO nn talijanske čet, pomagane od topova s ratnih lađa odrvaše sa dvostrukoj navali. Reorganizacija srpske vojske. Do skora se ima sastati srpska skupština na zasije- danje. U ovom će zasijedanju vlada predložiti zakonsku osnovu o 1eorganizaciji srpske vojske. Po toj bi se osnovi vojska imala povećati od pet na osam divizija. Revolucija u Kini. Revolucija u Kini ne jenjava, dapače se sve više širi. U Pekingu su radi ovoga silno uznemireni. Ne znadu što bi imali poduzeti. Među pučanstvom vlada silno ogorčenje proti mandžurskim vojnicima. I oni kineski časnici, koji su di- nastiji ostali vijerni, vele, da se mandžurske garde moraju odstraniti, jer su odveć omra- žene u narodu. Raspoloženje je među pe- kinskim krugovima vrlo snuždeno. Govori se dapače, da vlada namjerava proglasiti državni bankrot, da tim primora velevlasti na intervenciju. Domaće pijesti. Saziv hrvatskoga sabora. U Beču boravi još uvijek ban Dr. Nikola p!. Tomašić. Sada se tamo nalazi i podban Levin pl. Chavrak. Oba su vijećali sa grofom Khuenom glede saziva hrvatskoga sabora. Najvjerojatnije je, da će sabor biti sazvan u drugoj polovici mjeseca novembra. Do toga će se vremena pak voditi pregovori u Zagrebu sa pojedi- nim strankama, da se omogući saborisanje. Ne uspiju li ovi pregovori sabor će biti ras- pušten i provedeni novi izbori. Fuzija pravaša. Fuzija između milino- vaca i frankofurtimaša u Hrvatskoj gotova je stvar. ,Hrvatsko Pravo“ i »Hrvatska"Slo- boda“ prestali su izlaziti. Jučer je već imao iziti novi zajednički organ ,Hrvatska“. Stranka fuzionirana zove se ,stranka prava“. Strankom upravlja privremeni polovni od- bor. Taj privremeni poslovni odbor sastoji od dosadanjeg poslovnog odbora franko fur- timaškog i od nova tri člana milinovaca. Prema tome sada sačinjavaju taj odbor: Ce- zar Akačić, Dr. Karlo Bošnjak, Dr. Alek- sandar Horvat, Dr. Josip Lončarić, Dr. Fran Milobar, Dr. Josip Pazman, Dr. Mile Star. čević, Mijo Tkalčić * Stjepan Zagorac. Po- slovni se odbor konstituirao izabravši svojim predsjednikom D.ra Milu Starčevića, a taj- nikom D.ra Karla Bošnjaka. Ovaj će odbor voditi poslove stranke do saziva zajedničkog stranačkog vijeća. Fuzija hrvatskih stranaka u Bosni. Za provedenje fuzije između Hrvatske katoli- čke udruge“ i ,Hrvatske narodne zajednice“ u Bosni izabrani su s obje strane delegati i to od ,Zajednice“: Dr. Sunarić, Dr. Man- dić, Kosta Gjebić-Marušić, Dr. Pilar i N. Precca. Od ,Udruge“ ; Vancaš, Dr. S. Pe- rišić, Dr. I. Pavičić, Dr. J. Dujmušić i Ni- kola Ostojić. U petak u večer obdržavala se stranačka konferencija udruge, da precizira stanovište stranke naprama fuziji. Obostrani pregovore. . dna Mevi zapovjednik 18. vojnog zbora u $a- rajevu. Mješto Mavra Auffenberga, koji je CRVENA HRVATSKA“. ćirilometodskih zidara. Na toj se skupštini klub zidara sv. Ćirila i Metoda pretvorio u Hrvatsku školsku maticu“, koja ima zada- tak, da pediže u hrvatskim ugroženim kra- jevima hrvatske škole. Demisija baruna Gautscha. U petak je u zastupničkoj kući carevinskoga vijeća ba- run Gautsch navijestio neki novi kurs. Doći će do znatnih promjena u kabinetu. On će predati - demisiju cijeloga kabineta. Tu će kralj_prihvatiti, ali će ponovno povjeriti ba- runu Gautschu, da sastavi novi kabinet. Prama vijestima bečkih novina većina će ministara istupiti iz ministarstva. Doći će nova lica. Od starih ministara ostali bi je- dino ministar nastave grof Stiirkgh, mini- star pravosuđa Dr. Hochenburger, poljski zemaljski ministar Zaleski i ministar domo- branstva Georgi. Česima će se povjeriti dva resortna ministra i to po svoj prilici mini- stra trgovine i poljodjelstva. Obzirom pak na vodogradnje u Galiciji poljački je klub izrazio želju, da se Zaleskome povjeri list- nica ministra za javne radnje. Kao budući češki ministri spominju se profesor narodne ekonomije na češkom praškom sveučilištu Dr. Josip Gruber i tajnik trgovačko-obrtni- čke komore u Pragu MHotovec. iz peštanskog sabora. Predsjednik pe- štanskog sabora Albert pl. Berzeviczy poveo je pregovore sa madžarskom opozicijom glede obustave opstrukcije. Ovi pregovori nisu doveli do željenog rezultata. Sada se govori, da bi predsjednik Berzeviczy imao odstupiti, a na njegovo mjesto, da bi imao biti. izabran grof. Stjepan Tisza, koji bi poveo energičnu borbu proti opoziciji. Sva- kako je položaj u Ugarskoj vrlo mutan. Gradska Kronika. Svečani otvor ,Ljudevita Gaja“. U subotu na večer pred biranom, mnogo- brojno sakupljenom publikom započelo je svoje djelovanje ,hrvatsko-prosvjetno dru- štvo Ljudevit Gaj“. Što nas osobito veseli, to je, da smo vidjeli među prisutnima veliki broj naših cijenjenih gospođa i gospođica. Općinska je vijećnica bila dubkom puna slušajuće publike. Kad bi ovako dalje po- trajalo, uprava bi društva morala misliti na veću, udobniju i prostranijn dvoranu. Najprije je predsjednik društva g. An- tun Kriletić držao otvorni govor. Njegov je govor bio prilično dug. No on je ovim go- vorom htio dokazati potrebu ovog i ovako- vog društva, a pošto su se proti društvu, dok još nije ni počelo djelovati, "digli neki prigovori, to je našao za shodno, da ih opro- vrgne. Tako je ovaj govor izašao nešto dalji. Gospodin Kriletić nam je marno sakupio nekoliko naučnih podataka te nam je poka- zao, kako i u drugih naroda od onoga, što se u školi nauči, malo, vrlo malo ostaje kao' trajna duševna svojina djaka. Pokazao nam na čitati knjige a tuđem jeziku, makar bile i ih« Onda velika većina te naše Broj 87. O uumanspitičč nm ————————<« «= < <m=<=<mamm=>=—=<—a=—— —m =——=—=———m— čitalačke publike čita novine, kalendare, po koju pripovijest, roman i pjesmicu, ali se malo ko bavi čitanjem knjiga pozitivnih nauka. Eto u ovom će ,Ljudevit Gaj“ naći svoj zadatak. Ovo će društvo nastojati da doprinese kamičak, da nestane ovog tužnog stanja naše knjige. ,Ljudevit Gaj“ će se starati da poukom analfabeta, prikazom bo- ljih djela naše književnosti, osnivanjem pučkih knjižnica kao i gojenjem ideje kultur- nog jedinstva južnih Slavena, a osobito Srba i Hrvata širi konsumno područje naše knjige. Naravno, da će sezati i za tuđim važnim kulturnim plodovima, da ih prenese u nešto naše. Spomenuo je nadalje, da kod raznih pitanja ima više mnijenja. Stoga će kod znanstvenih predavanja biti dopušteno izni- jeti i prigovore naučnim tvrdnjama, ali na- ravno u prikladnoj formi. Spomenuo je na- dalje, da se utemeljitelji društva dive i raduju dubrovačkim bankama, parnim brodovima kao i svim trgovačkim poduzećima, jer znadu, od kolike je pomoći ekonomsko blagostanje duševnom napredku. No uprava je uvjerena da svi, Dubrovčani znadu, da za Dubrovnik znade cio svijet ne toliko po Pracatu i starim trgovcima s Prijekoga, koliko po Gunduliću, Nikolici Buniću i Boškoviću. S toga se i uprava društva nada, da će svi oni, koji ljube narodnu prosvjetu, stupiti u društvo, kojemu je svrha širiti ono, s čega je Dubrovnik prozvan našom Atenom. Ovo je društvo hrvatsko, a hrvatsko je, jer su ga osnovali Hrvati. No uprava se nada, da će u ovo društvo stupiti i naša braća Srbi, da tu uživaju jednaka prava i vrše jednake dužnosti naprama narodnoj prosvjeti. — Društvo je osnovano za Dubrovnik, no uprava se nada, kao što su mrtvi Dubrov- čani pomogli Gaju, da utjecaj svoga prosvje- tnog rada proširi po svemu narodu, da će tako živi Dubrovčani pomoći ovom Gaju, da gprotegne svoje djelovanje najprije na bližu okolicu, pa sve dalje i dalje. Na svršetku je kazao, da je Ljudevit Gaj“ osnovan od mladeži i za mladež svake stranke i svakog staleža, pa je završio svoj govor zanosnim, pjesničkim pozivom muškoj i ženskoj mladeži, da stupi u društvo, ne samo da sluša, nego i da kuša svoje snage u priopćivanju znanja i vještina. Govor, g. Kriletića bio je vrlo pozorno slušan, a kada ga je svršio, publika je uda- rila u burno i frenetično pljeskanje, Poslije govora g. Kriletića slijedilo je redavanje podpredsjednika društva g. Iva 6 Grisogono. Gosp. de Grisogono predavao nam je ,O knjigama, koje se ne čitaju“. Ng ovo pitanje, predavač nam nije direktno, već indirektno odgovorio. Njegovo je pre- davanje bilo vrlo zanimivo, a osobito je bilo zanimivo radi načina, kojim nam je preda- vač predavao. On je upotrebio, tako da :e- čem, francuski način pripovijedanja. Nabacio je tu i tamo više ideja, za koje izgleda, da ne stoje u nikakvoj svezi. No pozornom slu- šatelju nije mogla izbjeći nit, koja ove ideje spaja. U glijvnom rečeno, predavao je proti površnosti, jednostranosti, u jednu riječ proti ignoranciji. Uputio je našu mladež, da se bavi stručnom naobrazbom, upozorio ih e Si ANE MEA IR izobilju ima i kod drugih književnosti. Čitajući tuđe knjige, a osobito mišljenja tuđih ljudi o našim stvarima, u nama se i nehotice javlja ono