Broj 87. |... u. t što zovemo prispodabljanjem, rađa se kri- tika. Mnogi su nam izrazili želju, da bi ovo vrlo zanimivo predavanje objelodanili. Mi ćemo zamoliti g. de Grisogona, da nam ga ustupi, te udovolji li našoj molbi, mi ćemo rado ispuniti želju mnogijeh. Danas samo kažemo, da smo vrlo za- hvalni upravi ,,Ljudevita Gaja“, što je za- počela svoj ođgojni rad. Neka samo nastavi, pa će nas svih neizmjerno zadužiti. Ovim pak upozorujemo svakoga prijatelja narodne“ prosvjete, da upravu podpomogne u ovom plemenitom radu. Najviše pak upozorujemo na to, da se javi što više pravih članova t. j. onih, koji će nas obradovati sa kojim predavanjem. ,Ljudevitu Gaju“ pak kličemo: Vivat, crescat, floreat! Položili ispit. Na zagrebačkom sveu- čilištu položili su ovih dama prvi državni ispit Finetti, “Marinović, Korlaet, Posedel, Bandić, Glavinić, Glavić, Moravetz i Dobud Večera grofu Attemsu. Društvo za poljepšanje i unapređenje Dubrovnika pri- redilo je u subotu na večer večeru Viktoru grofu Attemsu, đvurskom savjetniku kod pomorske vlade u Trstu. Grof Attems na- lazi se u našem gradu radi istrage, koja se vodi kod mjesnog lučkog poglavarstva a radi one nesreće, koja se dogodila dne 1. oktobra, a imala je za posljedicu, da su u morskim valovima zaglavila tri ljudska ži- vota, o čemu smo. već javili. , Položaj namještenika tramwaya. Pošto je uprava tramwaya doznala, da se sa namještenicima tramwaya postupa na način kako se ne bi moralo postupat, to se ovim putem upozoruje javnost, da su i namješte- nici tramwaya službenici u smislu $& 312 " odnosno 668. k. z. t3 uvrijede nanesene tim osobama, dok obavljaju "aš službu, strogo se kazne Istraga kod lučkog poglavarstva. Kako doznajemo dovršena je istraga na mjes- nom lučkom poglavarstvu glede one nesreće. Komisija, koja je vodila istragu, putuje da- nas natrag. Naša muzika. Prošlu neđelju odsvi- rala je ,hrv: opć, glazba“ birani program pred općinskom kafanom. Poslije svršenog programa obišla je gradom svirajući razne koračnice. Tako je otpao obični đir od po- nedjeljka. Mi ovim putem grabimo priliku te upo- .zorujemo sve prijatelje naše muzike, da se začlane u istup te da se bilo kojom prigodom sjete njenog fonda. Glazba košta i to mnogo košta. Stoga, ako ju hoćemo uzdržati, treba da je i podupiremo. Vrata od Ploča. Poslije onih yrata od Pila vojnička je oblast povratila i posta- vila na svoje mjesto i ona vrata na Plo- čama. Kako je vojnička oblast u ovom hva- levrijedno poslušala želju našega građanstva izraženu preko mijesno štampe, što rado is- tičemo, bilo bi dobro, da i u drugim stva- rima ne bude gluha na želje našega gra- đanstva, koje bolnim srcem gleda, kaku mu se dižu historički spomenici njegova grada. Iz »Hrv. akad. kluba“. Gosp. Vicko Baburizza iz Koločepa i gosp. Pasko Babu- rizza iz Santiaga Chille darovaše Hrvatskom A Klubu K 200. je pri srcu pogledati mladića, gdje m. zakonima prirode mora da su- stane i klone, Ako išta može da potakne \ S Mi Pa »CRVENA HRVATSKA“ mladost, da radi i ustraje. da se dovine že- ljenog cilja, davajući domovini izobraženih ljudi, temelj domovine, ne zaostajuć za dru- gim kulturnim narodima, to je oslon, kojeg nalazi kod plemenitih ljudi. — Gg. Vicko i Pasko Baburizza shvatili su zadaću Hr- vatskog Akademičkog Kluba; odužuju se domovini, spremajući joj temelj i nove re- dove. Uprava H. A. K. plemenitim darova- teljima najsrdačnije blagodari. Ispravak. U prošlom broju ,Crvene . Hrvatske“ pod rubrikom obznana na 6 strani mjesto radnici elektr. centrale ima stati neki radnici električue centrale. XVII. iskaz pridošlih priloga za po- dignuće spomenika D:ru V. Bogišiću u Cav- tatu. Iz Valdes-Alaska u Americi poslaše sli- jedeća gospoda: Franjo Miljan iz Cavtata K 196.11, Mijo Jozović s Lube K 24.50, Božo Bijele iz Primorja K 24.50, Luka Ćeo- vić sa Šilješki K 24.50, Ukupno K 269.61. Prije iskazano K 5338.68. Ukupno do da- nas K 5608.29. Pohvalno. Zakladi ,Gundulić“ za si- romašne učenike ć. k. vel. gimnazija bi udi- jeljeno o smrti g.đe Made Missoni od uče- nika VIII. razreda K 10. Različite vijesti. Stanovnici Tripolitanije. Jedan engleski oficir, kome su Tripolis i Kirenaika dobro poznati, ovako piše o arapskim i berberskim plemenima, koja će igrati važnu ulogu u sadašnjem tursko-talijanskom ratu. Kad se ostave divre palmove šume u oazama Leba, Džagbuba i Abumana, dolazi se na tripolitanski visoravan, a tim samim ostavljaju se za sobom i posljednji tragovi jedne kulturne oblasti. Tu putnik ulazi u jedan predio, u kome ne postoji nikakvo pravo i nikakav zakon. Sva mu je zaštita u napunjenoj i spremljenoj puški. Tu je u pravom smislu riječi carstvo Senusija, koji su za cilj svoga života postavili, da čuvaju čistoću Islama i da nevjernicima ne dadu, da prodiru u krajeve, gdje muslimani žive. Centar ovog jakog i moćnog reda je u oazi Džagbub, a Trtipolis je njegova postojbina. Dok je Mohamed el Maod živio u oazi Džagbub, njegovo miroljubivo držanje obu- zdavalo je Beduine, no kada mudri i blagi prorok ode 1894. godine na jug, izčeznu blagost i pomirljivost, te fanatizam Senusija postade opasan, ne samo za tripolitanske trgovce, već i za one, koji se služahu egi- patskim karavanskim putevima. Od tog doba Senusi se nalaze u neprestanom razdraženju i treba da se pojavi ma i najmanji povod pa da oni napuste svoje palmove gajeve i odpočnu svetu vojnu. Senusi se mogu podijeliti na tri društvene klase : Prva su karavanski Arabi, koji cio svoj vijek provedu na putovanjima kroz pustinju. Postojbina svih saharskih pustolova jeste i robovi, a oni su tu tek po nekoliko puta u godini samo gosti. Ako u toku vremena ne umru ili me poginu, oni skitanjem steku veliko bogatstvo. Tada se vraćaju u svoje kao oaze, gdje ostatak svojih dana prožive knezovi. Strana 3. ummmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnummmmmmnmnmmeammmmmsnummmmmm Drugu klasu čine seljaci, kojih ima samo u najvećim oazama. Jedan seljak nema dru- gog imanja do jedne dalmove idmite i malo zemlje, koju obrađuju žene i djeca. Sam domaćin preduzima kraća putovanja radi prodaje svojih proizvoda. On nije ratoboran. Tuče se samo onda, kad ima da zaštiti svoje vlasništvo. \ Treća su klasa pustinjski nomadi, koji se sa svojtm ovcama i devama skitaju na prostoru od nekoliko hiljada četvornih kilo- metara. Toxje veoma ratoboran i opasan svijet; dobro je naoružan i uvijek gotov na boj. Skupljeni u čete od 20—30 ljudi, oni lete pustinjom i odnose sve do čega se dokopaju. Od njih najveća opssnost i prijeti Talijanima. Žena ravnatelj pošta i brzojava. U Ru- siji mogle su do danas biti žene samo obi- čne poštarice, kao i kod nas. Neki dan po- stala je neka Kozlova ravnatelj pošte i br- zojava u velikom gradu Saratovu. Tako je sada u Rusiji otvoren ženama put i do naj- viših mjesta u poštansko-brzojavnoj službi. Poštanske vijesti. Na 1. Studenoga 1911. otvara se c. k. poštansko sabiralište u mje- stu Vir koje će biti u svezi jedan put na sedmicu sa poštanskim i i brzojavnim uredi- ma u Zadar, Obrovac i Privlaku sredstvom pruge Zadar-Obrovac društva , Dalmatia“ a sa poštanskim uredom u Privlaci osim toga i sa seoskom poštom Privlaka-Vir tri puta na sedmicu. : Počam sa 1. Studenoga 1911, uvađa se mjesna dostava za Novoselo, okružje razda. vanje c. k. poštanskog i brzojavnog ureda u Selcima, koje je selo do sada bilo isklju- čeno od poštanske dostave. Dostava će se vršiti svakog utorka, četvrtka i. subote na 8 sati u jutro. Sa 1. Studenoga 1911. ukidaju se seo- ske pošte Zaostrog- Zaostrog gornji i Zao- strog- Drvenik c. k. poštanskog i brzoja- vnog ureda u Zaostrogu,, te se istodobno uvađa mjesna dostava u česti sela Zaoštrog gornji i istanovljuje četverosedmičnu seosku poštu Zaostrog-Drvenik i trosedmičnu Zao- strog. Podaća. Počam sa 1. Studenoga 1911. oi poštanska dostava u svim skupinama kuća sela Blata, koje su do sada bile isključene od poštanske dostave. Uredovni satovi c, k. . poštanskog i brzojavnog ureda u Blatu biće slijedeći: u rabotnim danima: od 8 do 12 podne, od 3 do 7 večer; u svečanim dani- ma: od 8 do 12 podne, od pe nedjeljom : od 8 do 11 prije podne. od K 1:35 pa E NE 00 carinom sa dostavom u kuću. Pr izbor uzoraka odmah RK “.. sa na i I i