Broj 94. ,CREVNA HRVATSKA“ Strana 35. množina joniitommm—mmmmrajinattiččinjatv čim nante RI sada je uvidio da nije moguće da mu napre- duju. Iza kako se njemu doktoriću zakon pre- dočio i rastumačio, razbjesnio se drečeć denun- cijanti, izdajice, mjesto da bude zahvalan, što ga se kano nedokučiva i maloljetna upozorile na opasnost u koju srće. Tužbu na državno odvjetništvo putem javne štampe, krijući se pod imenom pravaši, koja nije bila ni naj- manje istinita, jer se je putem suda dokazalo niti ne spominje. Bit će mu nehotično siro- mahu izostalo. A sada poslije neg mu se dva puta na sudu dokazalo i ješ bolje rastumačilo fta- ravno opet na njegov trošak, hita se novina e da tamo kako ispluta, ako ne baš u svijetlu pravnika, a bar jednog pismenog čovjeka. Pa što navađa, ništa drugo nego i on sam kaže i piše da je 2 puta na sudu dobio krivo. Pa da se ne nasmiješ, tjerajuć vuka istjero lisicu. Ha, ha, ha. Nemožemo nego opet da mu kano ma- loljetnom, dademo jedan savjet, a mislimo da mu neće biti zgorega. Čuj dakle: ,,Na- dučitelj otvara kroz par dana anslfsbetski tečaj, uhvati priliku i okoristi se pa kada budeš stalniji najavi se, jer inače šteta za papir i crnilo, za takovog pametnjaka. Svršeno. Makarska, 25 studenoga (Otkrivaju se karte). Na dopis u zadnjem broju našega lista pod gornjim naslovom primili smo jutros brzojavom _ slijedeći ispravak : Na temelju $ 19 tiskovnog zakona po- zivljemo Vas, da u narednom broju uvrstite slijedeći ispravak : Nije istina, što se veli u dopisu iz Makarske tiskanom u broju 93 ,Crvene Hr- vatske“ od 22 studenog 1911, da je uzdr- mana firma Pavao Klarić, jer sasma u glib upala. Za trgovačku tvrtku ,,Pavao Klarić“ Mato, Pero Klarić. Otvaramo ovu novu rubriku. O njenoj važnosti ne trebamo, da gubimo riječi danas, kad se o njoj svuda gotovo isključivo go- vori, i to ne samo među kavanarskim poli- su vrlo lijepe i korisne, nijesam o njima vi- dio, osvem jednog samog izuzetka, nikakova pomena u našoj javnosti. vo, gospodo, kakovih nam knjigi treba i evo, a koje su knjige što ih naša omladina, općenito govoreći ne čita. A sad recite mi, gospodo, ima li iko među Vama, koji nebi uvidio veliku korist ovakova učenja? Ima li iko, koji mi ne e dati pravo kad rečem da bez ovakih ozbiljnih nauka, naša će mladost bit vijekom osuđena, da se gubi i zamjerni mladenački polet troši u beznadnom maštanju, u praznom rektorstvu, u beskorisnoj frazeologiji a dosljedno u be- akorisnom prepiranju ? hranom, bit će tada tek na diku sebi, a rodu našemu i na diku i na korist; & samo us ovakovu mladost naš će narod kad li tičarima već i među ozbiljnijim građanima, otcima obitelji; kad u njeno ime nastadoše nemiri i demonstracije, koje stajahu i ljud- skih života, kao» što one u Beču; danas, kad je ovo pitanje napokon ma dnevnom redu, i u parlamentu, tako da ima snagu da i vlade ruši. Mi smo ob ovom već u više navrata govorili, a od danas evo posvećujemo i po- sebnu rubriku, pozivljuć prijatelje, da nam dadu građe, da nas pomognu. Prama građi, što ju budemo primati, ovisit će, hoće li ova rubrika. izlaziti. se- dmično ili rijeđe, a od pouzdanosti infor- macija ovisi, koliko će koristiti, da u ovim danima teške zabrinutosti pomogne. Oni pak faktori, koji su u prvom redu pozvani, da o ovom pitanju razmišljaju, nek dobro otvore oči i uši, da im sutra ne bude teško, kad ih se bude zvalo na odgovornost. * Zašto plaćamo skupo jaja? Primamo ovo pismo: Cijenjeni gosp. Uredniče! Vi ste na Vašim naukama sigurno učili, da zakone čine apsolutistički vladari, pak ustavni par- lamenti; ev. i crkve su imale nekakvo za- konodavstvo, a bilo je kad i kad drugih sličnih zakonodavaca, ali sigurno Vam do sada nije bilo poznato, da i žandarmarija znade činiti zakona i to veoma originalnih. Ovih dana sam se u jednom našem selu razgovarao sa nekoliko Hercegovaca, pa sam ih pitao zašto više ne donose jaja k nama, a oni su mi se — više njih na- ponase — tužili, da im žandarmarija ne do- zvoljava s jajima preći granicu, Kako mi nije bilo poznato, da bi jaja bila podvrgnuta kakovoj zabrani uvoza u Dalmaciju, to sam se pobliže o toj stvari informirao, pa sam oba- znao, da to nije naša žandarmarija koja bi zabranjivala uvoz, već da je to hercegovačka žandarmarija, koja zabranjuje izvoz jaja. Propitao sam se i za razlog a i za oprav- danost te zabrane, pak sam obaznao, da ta zabrana u opće nije ničim opravdana a niti ne postoji, već žandari naprosto upotreblja- vajuć svoj auktoritet pred neukim našim i isisanim seljakom a još' lakše seljakinjom, iste naprosto potjeraju natrag pa ... mirna Bosna. A zašto? 1 ovdje je razlog unicum tad li stvorit sebi toplo mjesto ma sumcu ci- vilizacije. Ne samo, već budu li naši mladići ro- doljubni, sli pazite, ne u smislu danga- bnog, bučnog politikovanja, već rodoljubi u smislu, da će i svoj privatni rad ude- siti ma dobrobit kolektivnosti, udesiti ga na poboljšanje i pofinjenje društvenih od- nosa, tako da i širi slojevi mogbudu se uvje- riti, da svagdanji krušac ma koliko potrebit, nije i ne smije biti jedina briga kulturnog čeljadeta; budu li ovakovi mladići naši, ja cijenim da će naići na odobrenje i onih ro- ditelja i onih starešina, kojima su usljed Narodi koji javnu stvar sa interesom ne prate, ili su mrtvi, ili se nijesu javnom životu još rodili. u koliko mi je poznat u historiji gospodar- ske politike: žandari rezoniraju, da će im jaja biti cjenja, pa ih naprosto ne puštaju. Čujem od jednog Hercegovca, da je bilo i pritužaba na kotarskog predstojnika, pa da su žandari, namjesto da badu kažnjeni, imali još toliko smjelosti, te su upravili pre- stavku na vladu da se ova anomalija uza- koni. Zahvaljvjuć Vam itd. Zastupnik Ivčević o skupoći. U utorak se u parlamentu vijećalo o predlozima odbora za skupoću. Tom je prilikom govorio i pred- sjednik dalmatinskog kluba Dr. Zečević On je naglasio, da i u Dalmaciji pučanstvo trpi mnogo od skupoće te da bi se morao dozvo- liti uvoz argentinskog mesa, a ponadasve u nas u Dalmaciji uvoz mesa i marve iz Srbije. Zatim je pozvao vladu, da pomogne dalmatinsitom ribarstvu. Zatim je apelirao na vladu, da stane čim prije graditi željez- nicu u Dalmaciji, da tako domaće pučanstvo bude imalo prilike, da nešto zasluži. Ispiti osposbljena. Pod predsjedanjem g. dvorskog savjetnika A. viteza Strilla bili su ispiti osposobljenja za opće pučke škole, do danas položili su ispit s odlikom Ivan- ković Ivanka, uspjele: Andreis Filomena Bućin Radojka, Farčić Antun, Glušćević Ivanka, Kleiner Ružica, Klepo Ivan, Miličić Katica, Nižetić Marija, Vilović Žižić Marija. Rasprava proti pravaškim omla- dincima. U srijedu se vodila pred mjesnim okružnim sudom rasprava proti Franu Bre- zar iz Kranjske te Ivu Knego, Matu Beasić, Pavu Marčinko, Peru Pučnik i Ivn Vojvo- dić svi iz Dubrovnika, radi poznatih nemira, prilikom komersa mladohrvatske omladine u Hotei Imperialu dne 26. me Optu- žene je branio Dr. Krstelj iz Sibenika. Op- tuženi su okrivljeni radi napadaja i opira- nja proti organima sigurnosti. Po pročitanoj optužnici nijedan od njih ne priznava se krivim. U jutro su bili ispitani svjedoci. Po- slije podne nastavilo se je tim ispitivanjem, te poslije govora državn6g tužioca i, brani- = telja, sudbeni se sto povukao. Nakon dulje pauze izrečena je pik prama Bi su ivona naroda, koji urezaše najdublje brazde u povijesti uljudbe. Današnji Ame- rikanci, Englezi, Francezi i Nijemci, ako izuzmete ono nekoliko stotina izmoždenih starih mladića, kojima su orgije mozak is- pile, prate najintensivnije šum komplikova- nog stroja javnog života. Kolo napretka munjevitom brzinom ju- reć hoće da pregazi i smrvi narode te spa« vaju kao što i narode te sanjare jer Jura... . vigilantibis! — S toga uči- mo dobro i još bolje pamtimo. — Bilo bi mi jako žao, da sam komu do- sadan bio, ali dozvolite da, iskren, kao uvjek, roi, i si sira ANNA PI samog /slušaoca na ozbiljnije učenje, ja ću omu žalost lažnje da prebolim. Hvala vam ponovna!