HF Strana 2. Na to nasta silno gruvanje iz talijanskih brodova proti turskim, ali samo jedan mor- nar pade mrtav. Opazivši pogibelj jedna se torpedača skloni u prevešku luka a druga - se svom silom nasuče na obalu. Zapovijed- nici i mornari pobjegoše prije nego dođoše talijanski mornari, koji potražiše brod i po- novno ga bombardiraše ali bez uspjeha. Druge dvije torpedače potopljene su u luci Rešadije. Turci osuđuju Talijane i radi postupa- nja prigodom napadaja na San Giovanni di Medua. Već je bio proglašen rat, a jednog se vedrog dana pojavi pred lukom jedna talijanska torpedača. Malo zatim otisnu se put kraja malen čamac sa bijelom zastavom. Turska vojska, koja je imala na obali nape- rene topove, misleći, da Talijanci hoće, da pregovaraju, ne opali hitca, Naprotiv 'Tali- janci stadoše, da pretražuju jedan austrijski Lloydov parobrod i usidrene lađe, da ne bi bile nakrcane oružjem i municijom. Ne na- šavši ništa, uputiše se natrag k torpedači. Prevareni Turci dosjetiše se poslu te brže bolje, da se pali proti čamcu. Čiudnovato, čamac osta neozlijeđen osim zapovijednika Biscaretti-a, koji je bio ranjen u nogu. Ali se ni "Talijanci nijesu smeli već otvore žestoku vatru proti topovima a zatim proti nekim kućama. Mrtvih ni ranjenih ne bijaše; samo neke kuće bijahu oštećene. Velikom se napetošću očekuje daljni razvitak rata a dotle će Turci i nadalje da izmišljaju vijesti. Oni se nadaju, da će Arapi i uadalje napastovati Talijane, tako da ovi ne će moći prodrijet u unutrašnjost i da će Italija anektirati Tripolis sebi plativši Tur- skoj 50 milijuna franaka. Vidjet ćemo, što će biti: dobro za stalno ne. P. Domaće oljesti. Riješenje utoka proti općinskim izborima. Mješovito povjerenstvo za izborne poslove općinske imalo je na 20. o. mj. petu sjed- nicu -te je rasudilo o tužbama prikazanim proti izbornom postupanju općine Klis, Kaštel- Lukšić i Pag. Povjerenstvo je uništilo izbor triju vijećnika 3. izboaništva općine kliške, CRVENA HRVATSKA“, nije uzelo u pretres, jer vandobno podnesenu, pritužbu proti izbornom postupanju općine kaštelanske i preinačilo je ispadak II. izbor- ništva općine pažke. Reciprocitet zagrebačkog sveučilišta. U - proračunskom odboru austrijske zastupničke kuće izjavio se ministar predsjednik grof Stilrgkh na upit zastupnika Sušteršića o re- ciprocitetu hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, . kako slijedi: Što se tiče znanstvene vrijed- nosti zagrebačkog sveučilišta, ne postoji ni- kakva zapreka njegovoj potpunoj ravnoprav- nosti. Što se pak tiče državnih svjedočaba, to se moraju ako imaju vrijednosti u Aust- riji, urediti na zagrebačkom sveučilištu ta- kove ustanove, koje će biti jamstvom, da će austrijski djaci steći takovo znanje iz prav- ničkih disciplina, kakovo oni trebaju u Aust- riji. Forma, kako.da se sa strane Austrije vrši pri tom njen zakonski upliv, nije još nađena, ali se na tom radi. Dalmatinske željeznice. Novi ministar predsjednik grof Stiirgkh izjavio se u prora- čunskom odboru i o gradnji dalmatinskih željeznica. On je rekao, da će pregovori biti pouzdani. Prama tomu on se ne može de- taljno izjaviti. On samo to može izjaviti, da austrijska vlada neće žrtvovati nikakav aust- rijski interes. Interpelacija Dra Tresića o prilikama u Hrvatskoj. U sjednici od utornika u carevins- kom vijeću prikazao je naš zastupnik Dr. Tresić-Pavičić na austrijskog ministra preds- jednika interpelaciju, u kojoj se pokazuje na politička progonstva u Hrvatskoj, koja je povela ugarska i hrvatska vlada nakon raz- pusta hrvatskog sibora. Progonstva su uprav- ljena osobito proti opozicionalnoj štampi. Praksa konfisciranja je tako užasna, da se pojedinim listovima zapljenjuje čitav mate- rijal osim oglasa. Osobito se navaljivalo na odgovorne urednike obih glavnih organa koalicije, ,Hrv. Pokreta“ i ,,Srbobrana“. Bivši nar. zast. Lorković i Banjanin bez ikakvog zakonitog razloga osuđeni su na tri mjeseca teške tamnice. Bivši zastupnici opozicije svakojako se proganjaju. Tako je bivši nar. zast. dr. Magdić suspendiran od časti načelnika grada Varaždina, a sad bi Broj 9%. imao izgubiti i pravo odvjetovanja. Vođa seljačke stranke, bivši nar. zat. Stjepan Ra- dić morao je pred poglavarstvom pobjeći u inozemstvo. Viest da je jedan pouzdanik ba- nov stavio Radića pred alternativu ili da primi oveću svotu novaca i povuče se s političkog života, ili da će ga kod novih izbora pogoditi tane, nije ješ dementirana. Svi znakovi pokazuju na to, da će novi iz- bori izroditi se u najkrvavije, što poznaje politička povjest Hrvatske. Hrvatska vlada je čvrsto odlučna zapriječit izbornike u slo- bodnom izvršivanju njihovih izborničkih prava, da protura svoje vlastite kandidate. Austrijska vlada ne smije trpjeti, da za- jednička vojska, koja je pozvana da štiti ustav, bude upotrebljena kao štitnica najek- latantnijeg kršenja ustanova. Dužnost je mi- nistra predsjednika, u interesu ugleda mo- narkije, intervenirati kod svoga ugarskog ministarskog kolege, neka se učini kraj nes- nosnim prilikama u Hrvatskoj. Kandidatura bana Tomašića. Kod nas- tajnih izbora za hrvatski sabor kandidirati će i ban Dr. Nikola pl. Tomašić i to u dva izborna kotara. On će kandidirati u svom dosadanjem izbornom kotaru: u gornjem gradu Zagrebu, a kandirati će i u Ogulinu proti vođi hrvatsko-srpske koalicije Dr. Vladi- miru pl. Nikoliću, bivšem podbanu za narodne vlade: Izbori će se obaviti svakako poslije nove godine. o Ston. 19 studenoga Mali miruj. zar ti je malo troška na ovu rodnu godinu. U jednom od zadnjih brojeva ,,Hrvat- ska Riječ“ bavila se i našim prilikama. Na one proste infamije ispod dostajanstva je odgovarati dopisniku iz Stona, poznavajuć dobro auktora u .osobi gosp. Doktora, koji ne zaslužuje polemike, jer malašan stasom a još manji razumom. Grozan je naš gosparić, gdje se njegovi planovi ne ostvaruju, pa bilo na pošten ili nepošten način (bit će štogod i do brka) Njegovi planovi za kandidature Jerinića (to jest za njega sama) nijesu bili loši, ali inje koje se ne čitaju. Opravdano bi bilo misliti, da se ta če- tvorica i dotični sumišljemici slagali ako ne u mislima a ono bar u radu, — kao kada im jedna cijelj bila. A ipak, kako li se nijesu napadali, ru- žili, čak klevetali, dakako u dobroj vjeri. Mazzini je vičan bio da mahom svakog ožigoše sa izdajstva, koji nije mislio kao što je mislio on — samog Cavoura najžešće je napao baš u času, kad je oni veliki drža- vnik, sam Bog zna s kojim trudom, sklonuć Napoleona da žrtvuje 150.900 Franceza za talijansku stvar. Cavour je Garibaldi-a uhapsio, pošto je prije na nj poslo bio talijanske bajunete. I t.d. a ipak, ko danas smije reći nije svaki od tih velikih ljudi ma nei način zadužio novu, iz mrtvih uzkrisjelu u. svoju. sada, da te primjere apli-, na život, zar se ne bi moglo“ nm razumije, da opravda i da e Zar ne bi u mnogom slučaju uljuđena tolerancija stupila. na mjesto ukočenih fana- * tizama? — Koliko nesuglasica, koliko raz- miric& manje; koliko žive energije više ne bi bilo?.....: Ili čujte još ovo, što je danas uslijed najnovijih dogođaja u sjevero-istočnoj Africi na osobiti način aktuelno. Glasoviti Paul Leroy-Beaulieu u svom djelu: La colonisa- tion contemporaine — tvrdi : , , Posve odobravam što evropski narodi utvrđaju svoje gospodstvo nad pučanstvom, koje je ili neprosvjetljeno ili nema sposo- bnosti, da stvori jaku naprednu vladu. Ali evropsko gospodstvo mora nastojati, da do- maće pučanstvo privede k blagostanju i k pro- svjeti, da ga malo po malo priuči, kako će se samo upravljati počevši sa općinskom autonomijom, decentralisacijom i napokon slobodom. U ovim riječima kao što u onim Chailley Berta, kako vidite, gospodo, nalazite sjeme tako zvane urođeničke demokratske koloni- zacije. Da se ovaka djela uče, kako bi se sada kompetentnije moglo da raspravlja o Tripolitonskom pitanju. .A sad čujte još ovu zlatnu knjigu, koja se nas najbliže tiče: Bertrand Auerbach (Les races et les nationdlites en Autriche Hongrie) izmeđ sto- tinu korisnih istina kaže i ovo: Najbitniji atribut rase jeste| čistoća vase — A sad, ni antropolog. ni najoštroumniji etnograf ne bi dandanašnji bili u stanju da pokažu ni jedne etničke skupine, može biti ni jednog samog pojedinca, o kojemu bi se moglo reći da je čistokrvan. A malo dalja: U antropologiji ne postoji ikoja razlika izmed genetičnih Srba i gene- tičnih Hrvata. Elem, pomislite gospodo, koliko li se dragocijena vremena nije u nas. utrošilo u međusobnom predbacivanju o čistoći i mne- čistoći rase izmed članova našeg dvoimenog naroda. Koliko energije, koliko rada a ko- liko borbe i koliko jada! A sve utaman! _ Ja sam Vam, draga omladino, spome- nuo ovo nekoliko knjiga, ne s toga što su najbolje ili najnovije, već sam ih tek pri- mjerice izabrao najviše stoga što premda