HF

Strana 2.

 

Na to nasta silno gruvanje iz talijanskih
brodova proti turskim, ali samo jedan mor-
nar pade mrtav. Opazivši pogibelj jedna se

torpedača skloni u prevešku luka a druga -

se svom silom nasuče na obalu. Zapovijed-
nici i mornari pobjegoše prije nego dođoše
talijanski mornari, koji potražiše brod i po-
novno ga bombardiraše ali bez uspjeha.
Druge dvije torpedače potopljene su u luci
Rešadije.

Turci osuđuju Talijane i radi postupa-
nja prigodom napadaja na San Giovanni di
Medua. Već je bio proglašen rat, a jednog
se vedrog dana pojavi pred lukom jedna
talijanska torpedača. Malo zatim otisnu se
put kraja malen čamac sa bijelom zastavom.
Turska vojska, koja je imala na obali nape-
rene topove, misleći, da Talijanci hoće, da
pregovaraju, ne opali hitca, Naprotiv 'Tali-
janci stadoše, da pretražuju jedan austrijski
Lloydov parobrod i usidrene lađe, da ne bi
bile nakrcane oružjem i municijom. Ne na-
šavši ništa, uputiše se natrag k torpedači.
Prevareni Turci dosjetiše se poslu te brže
bolje, da se pali proti čamcu. Čiudnovato,
čamac osta neozlijeđen osim zapovijednika
Biscaretti-a, koji je bio ranjen u nogu. Ali
se ni "Talijanci nijesu smeli već otvore
žestoku vatru proti topovima a zatim proti
nekim kućama. Mrtvih ni ranjenih ne bijaše;
samo neke kuće bijahu oštećene.

Velikom se napetošću očekuje daljni
razvitak rata a dotle će Turci i nadalje da
izmišljaju vijesti. Oni se nadaju, da će Arapi
i uadalje napastovati Talijane, tako da ovi
ne će moći prodrijet u unutrašnjost i da će
Italija anektirati Tripolis sebi plativši Tur-
skoj 50 milijuna franaka.

Vidjet ćemo, što će biti: dobro za

stalno ne. P.

Domaće oljesti.

Riješenje utoka proti općinskim izborima.
Mješovito povjerenstvo za izborne poslove
općinske imalo je na 20. o. mj. petu sjed-
nicu -te je rasudilo o tužbama prikazanim proti
izbornom postupanju općine Klis, Kaštel-
Lukšić i Pag. Povjerenstvo je uništilo izbor

triju vijećnika 3. izboaništva općine kliške,

 

CRVENA HRVATSKA“,

 

nije uzelo u pretres, jer vandobno podnesenu,
pritužbu proti izbornom postupanju općine
kaštelanske i preinačilo je ispadak II. izbor-
ništva općine pažke.

Reciprocitet zagrebačkog sveučilišta. U -

proračunskom odboru austrijske zastupničke
kuće izjavio se ministar predsjednik grof
Stilrgkh na upit zastupnika Sušteršića o re-
ciprocitetu hrvatskog sveučilišta u Zagrebu,

. kako slijedi: Što se tiče znanstvene vrijed-

nosti zagrebačkog sveučilišta, ne postoji ni-
kakva zapreka njegovoj potpunoj ravnoprav-
nosti. Što se pak tiče državnih svjedočaba,
to se moraju ako imaju vrijednosti u Aust-
riji, urediti na zagrebačkom sveučilištu ta-
kove ustanove, koje će biti jamstvom, da će
austrijski djaci steći takovo znanje iz prav-
ničkih disciplina, kakovo oni trebaju u Aust-
riji. Forma, kako.da se sa strane Austrije
vrši pri tom njen zakonski upliv, nije još
nađena, ali se na tom radi.

Dalmatinske željeznice. Novi ministar
predsjednik grof Stiirgkh izjavio se u prora-
čunskom odboru i o gradnji dalmatinskih
željeznica. On je rekao, da će pregovori biti
pouzdani. Prama tomu on se ne može de-
taljno izjaviti. On samo to može izjaviti, da
austrijska vlada neće žrtvovati nikakav aust-
rijski interes.

Interpelacija Dra Tresića o prilikama u
Hrvatskoj. U sjednici od utornika u carevins-
kom vijeću prikazao je naš zastupnik Dr.
Tresić-Pavičić na austrijskog ministra preds-
jednika interpelaciju, u kojoj se pokazuje na
politička progonstva u Hrvatskoj, koja je
povela ugarska i hrvatska vlada nakon raz-
pusta hrvatskog sibora. Progonstva su uprav-
ljena osobito proti opozicionalnoj štampi.
Praksa konfisciranja je tako užasna, da se
pojedinim listovima zapljenjuje čitav mate-
rijal osim oglasa. Osobito se navaljivalo na
odgovorne urednike obih glavnih organa
koalicije, ,Hrv. Pokreta“ i ,,Srbobrana“.
Bivši nar. zast. Lorković i Banjanin bez
ikakvog zakonitog razloga osuđeni su na
tri mjeseca teške tamnice. Bivši zastupnici
opozicije svakojako se proganjaju. Tako je
bivši nar. zast. dr. Magdić suspendiran od
časti načelnika grada Varaždina, a sad bi

Broj 9%.

 

imao izgubiti i pravo odvjetovanja. Vođa
seljačke stranke, bivši nar. zat. Stjepan Ra-
dić morao je pred poglavarstvom pobjeći u
inozemstvo. Viest da je jedan pouzdanik ba-
nov stavio Radića pred alternativu ili da
primi oveću svotu novaca i povuče se s
političkog života, ili da će ga kod novih
izbora pogoditi tane, nije ješ dementirana.
Svi znakovi pokazuju na to, da će novi iz-
bori izroditi se u najkrvavije, što poznaje
politička povjest Hrvatske. Hrvatska vlada
je čvrsto odlučna zapriječit izbornike u slo-
bodnom izvršivanju njihovih  izborničkih
prava, da protura svoje vlastite kandidate.
Austrijska vlada ne smije trpjeti, da za-
jednička vojska, koja je pozvana da štiti
ustav, bude upotrebljena kao štitnica najek-
latantnijeg kršenja ustanova. Dužnost je mi-
nistra predsjednika, u interesu ugleda mo-
narkije, intervenirati kod svoga ugarskog
ministarskog kolege, neka se učini kraj nes-
nosnim prilikama u Hrvatskoj.

Kandidatura bana Tomašića. Kod nas-
tajnih izbora za hrvatski sabor kandidirati
će i ban Dr. Nikola pl. Tomašić i to u dva
izborna kotara. On će kandidirati u svom
dosadanjem izbornom kotaru: u gornjem
gradu Zagrebu, a kandirati će i u Ogulinu
proti vođi hrvatsko-srpske koalicije Dr. Vladi-
miru pl. Nikoliću, bivšem podbanu za narodne
vlade: Izbori će se obaviti svakako poslije
nove godine.

o

Ston. 19 studenoga

Mali miruj. zar ti je malo troška
na ovu rodnu godinu.

U jednom od zadnjih brojeva ,,Hrvat-
ska Riječ“ bavila se i našim prilikama. Na
one proste infamije ispod dostajanstva je
odgovarati dopisniku iz Stona, poznavajuć
dobro auktora u .osobi gosp. Doktora, koji
ne zaslužuje polemike, jer malašan stasom
a još manji razumom.

Grozan je naš gosparić, gdje se njegovi
planovi ne ostvaruju, pa bilo na pošten ili
nepošten način (bit će štogod i do brka)

Njegovi planovi za kandidature Jerinića
(to jest za njega sama) nijesu bili loši, ali

 

inje koje se ne čitaju.

Opravdano bi bilo misliti, da se ta če-
tvorica i dotični sumišljemici slagali ako ne
u mislima a ono bar u radu, — kao kada
im jedna cijelj bila.

A ipak, kako li se nijesu napadali, ru-
žili, čak klevetali, dakako u dobroj vjeri.

Mazzini je vičan bio da mahom svakog
ožigoše sa izdajstva, koji nije mislio kao što
je mislio on — samog Cavoura najžešće je
napao baš u času, kad je oni veliki drža-
vnik, sam Bog zna s kojim trudom, sklonuć
Napoleona da žrtvuje 150.900 Franceza za
talijansku stvar.

Cavour je Garibaldi-a uhapsio, pošto je
prije na nj poslo bio talijanske bajunete.

I t.d. a ipak, ko danas smije reći
nije svaki od tih velikih ljudi ma nei
način zadužio novu, iz mrtvih uzkrisjelu

u. svoju.
sada, da te primjere apli-,
na život, zar se ne bi moglo“
nm razumije, da opravda i da

e

Zar ne bi u mnogom slučaju uljuđena
tolerancija stupila. na mjesto ukočenih fana- *
tizama? — Koliko nesuglasica, koliko raz-
miric& manje; koliko žive energije više ne
bi bilo?.....:

Ili čujte još ovo, što je danas uslijed
najnovijih dogođaja u sjevero-istočnoj Africi
na osobiti način aktuelno. Glasoviti Paul
Leroy-Beaulieu u svom djelu: La colonisa-
tion contemporaine — tvrdi :

, , Posve odobravam što evropski narodi
utvrđaju svoje gospodstvo nad pučanstvom,
koje je ili neprosvjetljeno ili nema sposo-
bnosti, da stvori jaku naprednu vladu. Ali
evropsko gospodstvo mora nastojati, da do-

maće pučanstvo privede k blagostanju i k pro-

svjeti, da ga malo po malo priuči, kako će
se samo upravljati počevši sa općinskom
autonomijom, decentralisacijom i napokon
slobodom.

U ovim riječima kao što u onim Chailley
Berta, kako vidite, gospodo, nalazite sjeme
tako zvane urođeničke demokratske koloni-
zacije. Da se ovaka djela uče, kako bi se
sada kompetentnije moglo da raspravlja o
Tripolitonskom pitanju.

.A sad čujte još ovu zlatnu knjigu, koja
se nas najbliže tiče:

Bertrand Auerbach (Les races et les
nationdlites en Autriche Hongrie) izmeđ sto-
tinu korisnih istina kaže i ovo:

Najbitniji atribut rase jeste| čistoća vase
— A sad, ni antropolog. ni najoštroumniji
etnograf ne bi dandanašnji bili u stanju da
pokažu ni jedne etničke skupine, može biti
ni jednog samog pojedinca, o kojemu bi se
moglo reći da je čistokrvan.

A malo dalja: U antropologiji ne postoji
ikoja razlika izmed genetičnih Srba i gene-
tičnih Hrvata.

Elem, pomislite gospodo, koliko li se
dragocijena vremena nije u nas. utrošilo u
međusobnom predbacivanju o čistoći i mne-
čistoći rase izmed članova našeg dvoimenog
naroda. Koliko energije, koliko rada a ko-
liko borbe i koliko jada! A sve utaman! _

Ja sam Vam, draga omladino, spome-
nuo ovo nekoliko knjiga, ne s toga što su
najbolje ili najnovije, već sam ih tek pri-
mjerice izabrao najviše stoga što premda