CRVENA HRVATSK

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- QDGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

= ra

| i | I UUU !
| ol

| NO ll

| | |

NEE | | U

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. G&6G,a POJEDINI BROJ 10 PARA o... como

BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEU Prtava A
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PA
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-

MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE, RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. ES IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI DR

 

God. XXI.

Bosanska kriza.

Već ima preko mjesec dana, da
se je u Bosni moralo obustaviti sa-
borsko djelovanje, a, sve zaradi ćčiri-
lice i latinice. Nastao je veliki sukob
između Srba i Hrvata, prijetilo je,
da će doći do odgode sabora i obustave
svakog parlamentarnog rada, a sve
radi natpisa na cestama. Borba se
vodila o latinicu i ćirilicu, kojoj da
bude priznato prvenstvo.

Dosta se je samo zamisliti u ovu
stvar, pa da odmah uvidimo, kako
naše stranke u Bosni ne mogu da
se uzdignu na veći politički horizonat.
Glavna pitanja zapostavljaju spored-

 

nim. Jednu ni spomena vrijedu sitnicu,

uzimlju za podlogu cijelog svog rai-
son d etre. A što je najglavnije u
svom nikakvom političkom iskustvu
misle da čine nekakvo Bog zna
kakvo patriotsko djelo, a kad tamo
prosta su igračka u rukama one
vlade, koju velika većina njih baš
iz duše mrzi.

Jer kad odbacimo ove sitnice borbe
jednih protiv drugih, pa kad prona-
đemo pravu nit zakulisnih dogođaja
izbija nam pred oči jasno kao sunce
nastojanje bosanske vlade, koja pro-
vađa načelo:.Divide et impera. Od-
mah u prvom početku parlamenta-
rizma u Bosni i Hercegovini vladala
je entente cordiale između Hrvata i
Srba. Vlada je našla načina, da ovu
slogu poruši, Kašnje se obrazovao
muslimansko-hrvatski blok. Sada vla-
da hoće da i ovaj blok slomije, da
ga razdvoji, uništi.

Politika bosanske vlade je jasna.
Vođena načelom divide et impera
ide za tim da onemogući svaku
koaliciju, osobito onda, ako postoji
po vladu pogibelj, da bi jedna takova
koalicija stranaka u bosanskom sa-
boru mogla poprimiti stalan karakter.
Kad pak znamo da sadanju bosansku
upravu vode Madžari (Burian i Pittner)
onda nam još jasnije otskače, što bi
imalo biti najpogibeljnije po vladu.
Dosta je spomenuti Madžarima riječ imali
.trializam“, pa da ih odmah stade
dreka na sve četiri strane. Pa kako

DUBROVNIK, 9. DECEMBRA 1911.

se u Beču kad i kad govori o tria-
lizmu, doduše samo u svrhu, da se
Hrvate prevede žedne preko vode,
a pošto s druge strane bosanski Hr-
vati očito tjeraju trialističku politiku
to se sadanji bosanski upravnici drže
one, da vrag ne spi, pa onda
osami one, koji na to misle. Eto za
to se gleda muslimansko-hrvatski
blok razdvojiti i oslabiti. Suština je
stvari pak ta, da se nastoji oslabiti
i zapriječiti svaka nacionalna politika
bilo srpska, bilo hrvatska.

Kad pak kao jedan narod moramo
da imamo 'i jednu budućnost, onda
je vrlo nerazumljiva politika naših
stranaka u Bosni. Mi smo imali pri-
like, da se u više navrata osvrnemo
na tu politiku. Osobito pak na onu
politiku, koju vode braća Srbi. Te-
meljem jednog našeg uvodnika bio
je.govor srpskog leadera Dra Srškića
On je u jednom svom saborskom
govoru zapjevao himnu dualizmu.
Nazvao je trializam utopijom, isto-
dobno, dok je plaidirao za posve-
mašnju autonomiju Bosne. Istakli
smo ovu kontradikciju in adiecto. a
istodobno smo te ljude nazvali: lju-
dima bez širega pogleda.

Ta što je takova politika već
jedna besmislena tjesnogrudnost, koja
se osvećuje na nama samima, Zar
da mi isti ovim sićušnjim pitanjima
bacamo na kocku i one stečevine
koje smo poslije toliko truda, patnje,
stradanja i žrtava stekli, mješte da
ih upotrebimo kao sredstvo za stica-
nje novih narodnih prava.

Pa baš sada kada izgleda, da je
nekako riješena i ova najnovija bo-
sanska kriza te kada izgleda da *će
se ipak bosanski sabor posvetiti dje-
lovanju, ne bi bilo na odmet, da
naši prvaci u Bosni malo pobliže
misle o svim narodnim pitanjima.
Neka se zamisle u budućnost, pa
neka prema njoj udese svoje korake.
Ako nijesu na svojoj koži , ustavne“
SEAD ONI okušali, ali su ipak
menata na njihovoj stiijednoj braći
preko Save.

 

Posvuda, gdje živi naš jedinstvoni
narod sa dva imena, progonjen je
od vlastodržaca, Ako hoćemo jedan
put, da se oslobodimo tih progona,
moramo posvuda voditi jedinstvenu
politiku u Beču i u Zadru, u Pešti
i Zagrebu i u Sarajevu. Ta politika
mora ići prama jednom cilju. Onda
će udar na vlastodršce biti lakši a
nada u uspjeh vjerojatnija. Ne bu-
demo li voditi ovako jedinstvene po-
litike, uzalud sve govorenje. o slozi
i jedinstvu. To bi onda bila prašina
u oči, fraze za obmamu. A da li se
baš ide za tim?

Politički pregled.

 

Položaj u Albaniji postao je opet kžiti-

čan. Jedna bugarska četa napala je na mje-
sto Kireli te je umorila mnogobrojne ste-
novnike. Metropolita iz Gorice dobio je pri-
jetećih pisama, u kojima mu se groze smrću.
I više drugih svećenika u zemlji dobilo je
slična pisma, Ove čete — neke imadu po
100 ljudi — prolaze po zemlji te ubijaju i
pljačkaju. :

Rusko-perzljski sukob. Londonski dopi-
snik ,Kolnisce Zeitunga“ javlja svom listu,
da je između Rusije i Engleske postignut

podpuni sporazum glede diobe Perzije. Ru- _

sku će zapasti sjeverni, a Knglesku južni
dio. Jedan dosta znatan dio zapasti će i
Tursku radi reguliranja njezine granice
prema Porziji. I u Petrogradu poteiđnja se
vijesti o razdiobi Perzije. Rusija će već u
najkraćem vremenu nad sjevernim dijelom
proglasiti svoj protektorat. Engleska će joj
biti na ruci, jer ne bi rado, da se Njemačka
u ovu stvar upliće, Rusija je već radi toga
provela mobilizaciju jednog dijela svojih četa,
no ovo sve nije još dostatno, te. će biti
nuždna daljnja mobilizacija. Kako se u pe-
trogradskim političkim krugovima pogovara,
Rusija će bivšeg šaha Muhamed Aliju opet
uspostaviti, ali u službi ruskog namjestnika
u Perziji.

Tursko-talijanoki rat, Talijani su osvojili
Ain-Zaru. To je jedna vrlo važna poziija.
Sada se sva tripolitanska obala nalazi a ta-
lijanskim rukama. Sa ovim je pravi rat 1ovr-

šen. Sada će se Italija ograničiti jedino na
i
u

126

DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA E
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI