IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. mmm | DUBROVNIK, 16. DECEMBRA 1 \ CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA NOZEMSTVO 1 KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU LJ PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. GG. ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA [] [] u [ [ [i ' PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA, OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA POJEDINI BROJ 10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. GOVOR D.ra MELKA ČINGRIJE izrečen u raspravi o proračunskom provizoriju u sjednici zastupničke kuće od 1Il. t. mi. " Poštovana gospodo ! Radi prilika što bjehu jače nego pravo i volja našeg naroda, mi dalmatinski zastupnici prisiljeni smo da svoju zemlju i svoj narod u ovom zboru zastupamo. Da nama, osječenoj graqi u ovom moru raznih težnja i interesa, mora da bude to teška i mučna da ne rečem jalova rabota, svakome je jasno. Mi ipak ne predamo pred poteško- ćama, već vršimo svoju dužnost kako bolje znamo i umijemo. (Ovdje prestaje hrvatski pa nastavlja njemački). ' Visoka kućo ! Mučno je zamisliti teži položaj do ono dalmatinskog zastupnika, koji hoće dafa ovoj Visokoj kući govori o proračunu. Pravo ima da od države mnogo traži, dužnost mu*je da prikara teško vladu, a iz brojaka vladine osnove imalo bi da proizađe da mi od države više primamo, nego li dr- žavi davamo; da je Dalmacija pasivna. Pa se tako plaši da ga ko prosjakom ne nazove, dok bi htio nekog s haračenja da prikori. Pasivnost Dalmacije. Ali, gospodo moja, sa brojkama je kao i sa objektivnošću u u pravi. Ne ću da kažem da su brojke lažne, no brojkama se može mnogo toga da pri- kaže, što u suštini istini ne odgovara. I ja sam bio znatiželjan da saznadem, kako zazbilj pogledom na te brojke Dalma- cija stoji — koliko mi državi davamo, a ko- liko od nje primamo, ali do kakva rezultata nijesam došao, jednostavno 8 razloga što fale tačni podici vrhu prihoda. ' Svakako takav račun nije ni potreban. Ja priznajem da mi državi manje plaćamo poreza i pristojbina, nego li su troškovi što se na račun Dalmacije pišu. Ali to ne do- kazuje jošte našu pasivnost. Treba vidjeti nasuprot, po kojim se kriterijima računa ta pasivnost, Kad se n. p. u državnom proračunu nabasa na stra- šnu svotu od K 4.032.132, što država troši (Po stenograiskom zapisniku). uvukla, sad kad je govedina, s naše trgo- vačke i op& politike, dragocjenost postala. Isto vrijedi za naslov lučka i pomorska zdravstvena služba, za koju se Dalmacija sa 1,558.350 K duži. Ta mi smo i obala care- vine, a najmanje naša obala, kako ću to poslije podrobnije obrazložiti. Ali još u jednom pravcu može se iz brojaka proračuna dosta zanimiva izvesti. U proračunu nm. p. nalazi se velika svota od 200 milijuna, što država na duhanu dobija. Poznato je pak da država dobar dio svog duhana prima;iz Dalmacije. Ne bi bilo na od- met izračunati koliko država plaća zemlji za taj duhan, a koliko opet za nj prima. Vi- djelo bi se onda do kojih bi se po Dalma- ciju povoljnih brojaka došlo. Znam gospodo, što se tomu može pri- govoriti. Kazat će mi se naprosto : ali se ovdje radi o pravu monopola. Istina, ali sve kad se monopol u dostojan obzir uzme, ipak posljedak ne će biti za Dalmaciju nepovo- ljan, jer prvo nema sumnje, da je za državu korisno u zemlji naći dobra i jeftina du- hana, drugo, a to je za ovo pitanje glavno, gojenjem duhana zemlja se troši kao nika- kvom drugom gojidbom, tako da kukavnim cijenama što država za naš duhan plaća, nije naš bijedan seljak, dotično zemlja, pravo i primjerno naplaćen. Ako se sve to, pa i još koješta u obzir uzme, svak će se uvjeriti da ni pasivnost Dalmacije, nije tako kako na prvi mah može komu da izgleda. + Ali sve da je Dalmacija pasivna, ja pi- tam: ko je tomu kriv? Uzrok propadanja Dalmacije | trzavice u monarhiji. Sve zapinje i sve se grozi, tu se žive s dana na dan, bez volje i bez cilja. Da po- stigneš i samo prijatnije raspoloženje, moraš da se financijski upropastiš, pa što nije tr- venje, to je hipokrizija, počinjući od našeg parlamentarizma. Odakle sve to? Gdje je uzrok tih po državu sigurno neugodnih, ili bolje rekuć, nemogućih odnošaja ? Većina se na sistem tuži. Nema sumnje da je tomu sistem kriv, ali se odmah na- meće pitanje, odakle sistem, koji je očigledno državi štetan, i od svakoga kao takav pri- znat, može da se još uzdrži? Odgovor se sam pruža: od ustava. Us- tav nam objašnjuje sve ove žalosne pojave. Rad ustava trvenja između Cis i Tram slajtanije; rad ustava zlovolja i mržnja u Cis i Translataniji, rad ustava.tr- zavica u cijeloj monarhiji, (Vrlo dobro !). Trgovanje narodima što postade usta- vom, ustav koji se temelji na ideji monar- kije podijeljene među Nijemce i Mađare, ne može, jer mu pomakjjkaje svaki etični osnov, na dugo nikome da koristi, pa ni samim Nijemcima i Mađarima, a najmanje državi. To je gospodo moja, velika istina, koju svak vidi i osjeća, ali iz nje niko ne će, čini mi se, da povuče logične posljedice. (Vrlo dobro !). * Dualizam | aneksija. Dualistični sistem po bivstvu i postanku svome uperen je protiv svih naroda, <izu- zevši Nijemce i Mađare. Ali ko je s njega najviše pretrpio, pa.i danas najviše trpi, to smo mi sinovi bola, mi južni Sloveni. (Vrlo