IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE.

   

mmm

 

| DUBROVNIK, 16. DECEMBRA 1

 

\

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-

DINU KRUNA 10.— ZA NOZEMSTVO 1
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU LJ
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. GG.

 

ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A

DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE

 

PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
[] [] u [ [ [i ' PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA, OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-

MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

POJEDINI BROJ 10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR.

 

GOVOR D.ra MELKA ČINGRIJE

izrečen u raspravi o proračunskom provizoriju u sjednici zastupničke kuće od 1Il. t. mi.

"

Poštovana gospodo !

Radi prilika što bjehu jače nego pravo
i volja našeg naroda, mi dalmatinski
zastupnici prisiljeni smo da svoju zemlju i
svoj narod u ovom zboru zastupamo. Da
nama, osječenoj graqi u ovom moru raznih
težnja i interesa, mora da bude to teška i
mučna da ne rečem jalova rabota, svakome
je jasno. Mi ipak ne predamo pred poteško-
ćama, već vršimo svoju dužnost kako bolje
znamo i umijemo. (Ovdje prestaje hrvatski
pa nastavlja njemački). '

Visoka kućo !

Mučno je zamisliti teži položaj do ono
dalmatinskog zastupnika, koji hoće dafa
ovoj Visokoj kući govori o proračunu.

Pravo ima da od države mnogo traži,
dužnost mu*je da prikara teško vladu, a iz
brojaka vladine osnove imalo bi da proizađe
da mi od države više primamo, nego li dr-
žavi davamo; da je Dalmacija pasivna. Pa
se tako plaši da ga ko prosjakom ne nazove,
dok bi htio nekog s haračenja da prikori.

Pasivnost Dalmacije.

Ali, gospodo moja, sa brojkama je kao
i sa objektivnošću u u pravi.

Ne ću da kažem da su brojke lažne,
no brojkama se može mnogo toga da pri-
kaže, što u suštini istini ne odgovara.

I ja sam bio znatiželjan da saznadem,
kako zazbilj pogledom na te brojke Dalma-
cija stoji — koliko mi državi davamo, a ko-
liko od nje primamo, ali do kakva rezultata
nijesam došao, jednostavno 8 razloga što fale
tačni podici vrhu prihoda. '

Svakako takav račun nije ni potreban.
Ja priznajem da mi državi manje plaćamo
poreza i pristojbina, nego li su troškovi što
se na račun Dalmacije pišu. Ali to ne do-
kazuje jošte našu pasivnost.

Treba vidjeti nasuprot, po kojim se
kriterijima računa ta pasivnost, Kad se n.
p. u državnom proračunu nabasa na stra-
šnu svotu od K 4.032.132, što država troši

(Po stenograiskom zapisniku).

uvukla, sad kad je govedina, s naše trgo-
vačke i op& politike, dragocjenost postala.

Isto vrijedi za naslov lučka i pomorska
zdravstvena služba, za koju se Dalmacija sa
1,558.350 K duži. Ta mi smo i obala care-
vine, a najmanje naša obala, kako ću to
poslije podrobnije obrazložiti.

Ali još u jednom pravcu može se iz
brojaka proračuna dosta zanimiva izvesti. U
proračunu nm. p. nalazi se velika svota od
200 milijuna, što država na duhanu dobija.
Poznato je pak da država dobar dio svog
duhana prima;iz Dalmacije. Ne bi bilo na od-
met izračunati koliko država plaća zemlji za
taj duhan, a koliko opet za nj prima. Vi-
djelo bi se onda do kojih bi se po Dalma-
ciju povoljnih brojaka došlo.

Znam gospodo, što se tomu može pri-
govoriti. Kazat će mi se naprosto : ali se
ovdje radi o pravu monopola. Istina, ali sve
kad se monopol u dostojan obzir uzme, ipak
posljedak ne će biti za Dalmaciju nepovo-
ljan, jer prvo nema sumnje, da je za državu
korisno u zemlji naći dobra i jeftina du-
hana, drugo, a to je za ovo pitanje glavno,
gojenjem duhana zemlja se troši kao nika-
kvom drugom gojidbom, tako da kukavnim
cijenama što država za naš duhan plaća,
nije naš bijedan seljak, dotično zemlja, pravo
i primjerno naplaćen.

Ako se sve to, pa i još koješta u obzir
uzme, svak će se uvjeriti da ni pasivnost
Dalmacije, nije tako kako na prvi mah može
komu da izgleda. +

Ali sve da je Dalmacija pasivna, ja pi-
tam: ko je tomu kriv?

Uzrok propadanja Dalmacije | trzavice u
monarhiji.

Sve zapinje i sve se grozi, tu se žive
s dana na dan, bez volje i bez cilja. Da po-
stigneš i samo prijatnije raspoloženje, moraš
da se financijski upropastiš, pa što nije tr-
venje, to je hipokrizija, počinjući od našeg
parlamentarizma.

Odakle sve to? Gdje je uzrok tih po
državu sigurno neugodnih, ili bolje rekuć,
nemogućih odnošaja ?

Većina se na sistem tuži. Nema sumnje
da je tomu sistem kriv, ali se odmah na-
meće pitanje, odakle sistem, koji je očigledno
državi štetan, i od svakoga kao takav pri-
znat, može da se još uzdrži?

Odgovor se sam pruža: od ustava. Us-
tav nam objašnjuje sve ove žalosne pojave.
Rad ustava trvenja između Cis i Tram
slajtanije; rad ustava zlovolja i mržnja

u Cis i Translataniji, rad ustava.tr-

zavica u cijeloj monarhiji, (Vrlo dobro !).

Trgovanje narodima što postade usta-
vom, ustav koji se temelji na ideji monar-
kije podijeljene među Nijemce i Mađare, ne
može, jer mu pomakjjkaje svaki etični osnov,
na dugo nikome da koristi, pa ni samim
Nijemcima i Mađarima, a najmanje državi.

To je gospodo moja, velika istina, koju
svak vidi i osjeća, ali iz nje niko ne će,
čini mi se, da povuče logične posljedice.
(Vrlo dobro !). *

Dualizam | aneksija.

Dualistični sistem po bivstvu i postanku
svome uperen je protiv svih naroda, <izu-
zevši Nijemce i Mađare. Ali ko je s njega
najviše pretrpio, pa.i danas najviše trpi, to
smo mi sinovi bola, mi južni Sloveni. (Vrlo