CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DĐU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

 

God. XXI.

 

DUBROVNIK, 20.

ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

OOODOOOOOOOJ

sees POJEDINI BROJ 10 PARA s0aa290

 

 

 

 

DECEMBRA 1911.

  

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI
 DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ:
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZĐAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

. Broj 101.

 

Radikalizam pravaša.

Primamo iz Beča slijedeće: Pri-
godom jučerašnjeg (13/12) glasovanja
o budgetnom provisoriumu došlo je
do sukuba između pristaša dalmatin-
skog kluba i Šušteršićeva kluba. Pri
glasovanju za prolaz na specijalnu
debatu proračunskog  provizoriuma
dalmatinski klub naravno glasovao
je protiv, dok Prodan i Sesar-
dić sa Šušteršićevim klubom glaso-
vao je za. Dulibić pak i Perić su
se povukli. — Dalmatinski zastupnici
prigovorili su Prodanu i Sesardiću
i doviknuli im da se stide, da znadu
da su ih zarobili ali da ih je stid
za Dalmaciju. Kojim će se obrazom
kući vratiti! — Te pravaške radikalne
perjanice problijediše i riječi ne od-
govoriše, stideć se sami sebe, kako
je izgledalo. Tad Slovenci Dr. Ko-
rošec, Jarac i drugi očevidno neza-
dovoljni svojim ,zarobljenicima“ usta-
doše da ih brane, i da prostota do-
vikuju, Najenergičnije odgovoriše na
to dalmatinski zastupnici i pitahu
ih: zar nijesu ljudi Prodan i družina
da sami odgovore već im treba va-
šeg tutorstva.

Sukob izazvao veliku sensaciju
u kući. Svi su se interesirali za
slučaj, i tako je bila raskrinkana
dvolična uloga naših radikala
pravaša.

Tako nam javlja naš pouzdanik
iz Beča. Treba li ovom jednostavnom
prikazu što nadodati? Ima li veće
osude po pravašku politiku od ovog
bezglavog glavinjanja pravaških vođa!
Oni tobožnji radikali, ti veliki protiv-
nici sistema, d&Đvaju sistemu ono, što
sistem od njih traži. A uz koju
rekompensaciju? 'To bi bilo badava
pitati. Mogli bi smo čekati odgovor
do sudnjega dana.

Zgodnijeg imena za ove naše
dobrijane do , zarobljenika“ teško bi
bilo nači. Grme proti sistemu a
izražavaju povjerenje sistemu tim,
da mu glasuju proračun. Razumijemo
da se sve to događa po komandi
Šušteršića.
sada na sve moguće načine ulaguje

Njemu je potreba da se jednoj od posljednjih sj

vlastodršcima. Pred malo dana je
njegov intimus Dr. Korošec. dapače
išao tako daleko te se ulagivao
vojničkim krugovima tim, da je na-
glasio potrebu našeg jačeg naoruža-
vanja spram Italije. Rekao je da su
naše južne granice u Dalmaciji i u
Tirolu slabo zaštićene. Ambicija Dra.
Šušteršića ide tako daleko, da jednoj
hrvatskoj državopravnoj stranci, koja
ne priznaje ni nagodbe ni dualizma,
komandira da izrazi povjerenje jednoj
dualističkoj vladi. I to baš u ovo
doba, kada dalmatinski zastupnici
pa i oni najoportunističkiji, imaju
silesiju razloga da svoje povjerenje
ne dadu ovakovim austrijskim vladama

Tako smo mi doživjeli, da su
sljedbenici Ante Starčevića, koji je
kazao jednu veliku istina; da nam
svako zlo dolazi od Austrije, da su
njegovi eto sljedbenici dali svoje po-
vjerenje jednoj austrijskoj vladi. I
baš sada, kada doživljujemo pljusku
za pljuskom od austrijske vlade. Zar
čemo sada nabrajati sve nepravde
koje doživljujemo danomice od Au-

strije? Ta to svaki dan iste pravaške

novine donose. .

Eto što se doživljuje, kada se
čovjek daje u službu raznih politič-
kih špekulanata. Za danas ovoliko,
a bit će prilike, da se ponovno na
ovo osvrnemo.

Domaće \vljesti.

Dr. Laginja o govoru Dra. Melka Čingrije.
Dr. Laginja u govoru 13. XII. u speci-
jalnoj debati kazao je o govoru D.ra M.

ingrije :

»SŠto se pak ponapose nas tiče, ne
mogu a da ne istaknem još jedan govor
koji je u ovoj debati bio izrečen. Ja sam
ga pratio najvećom pomnjom i mogu kazati
da govor časnog kolege iz Dubrovnika, opi-
sao je tako otmenom formom — tako bi-
ranim izrazima, — tako uvjerljivon? formom
i ispravnim načinom naš položaj na jugu,
da ga moramo ne samo mi potpino odob-
riti, već držim da je dostojan da to cijela
visoka kuća prizna“.

Sudhone priliko u Makarskoj O ovim
prilikama prikazao je Dr. Melko Čingrija u

zastupničke
kuće interpelaciju na ministra pravde,

.

 

Inrerurbanski telefonski spoj u Dalma-
ciji. U svoje smo vrijeme bili javili, da je
naš zastupnik Dr. Melko Čingrija podnio
predlog u zastupničkoj kući glede provede-
nja interurbanskog telefonskog spoja Dalma-
cije sa monarkijom. Sada nam pak javljaju
iz Beča, da je dvaj predlog prihvaćen te
je određeno, da se ovo provede već kroz
godinu 1912.

Dr. Josip Frank umro. U nedjelju na
večer preminuo je Dr. Josip Erank. Već ga
je dugo vremena ljuta boljetica bila priko-
vala uz krevet te tako u zadnje vrijeme
nije nikako utjecao u razvitak hrvatske po-
iitike, u kojoj je dulje vremena sudbonosno
djelovao. Smrću D.ra Josipa Franka ipak

nije nestalo onog frankovačkog duha nitl

metode političke, koju je on u Hrvatsku
uveo. Doduše odstranjegje njegove osobe
imalo je za posljedicu, da su se dva prava-
ška krila sjedinila u jedno, Kojim će prav-
cem i kojom metodom udariti ova sjedinjena
stranka prava bez utjecaja pokojnog Franka,
to će nam najboljegnajbliža budućnost po-
kazati.

Bokojnom Josipu Franku i ako je od
nas bio najžešće napadan, mi ipak nijesmo
nikad poricali silnu energiju i ustrajnost,
kojom je znao provoditi svoje ideje. O nje-
govoj politici nad njegovim otvorenim gro-
bom bolje je ne govoriti.

Jedna naša sramota. U_ 3. br. ugledne
češke smotre ,,Slovansky Piehled“, koja iz-

lazi u Pragu pod uredništvom čuvenog pro-
jagatora slavenske uzajamnosti g. Adolfa
areni među ostalim političkim i kulturnim
informacijama iz čitavog slavenskog svijeta,
čitamo i ovu vijest: Jedna od najkrvavi-
jih rana javnog života dalmatinskog jest
pitanje općinske samouprave, U Dalmaciji
naime uživaju općine široku autonomiju, tako
da bi mogle biti ne samo narodnim kulama
već i izvorom duševnog i materijalhog bla-
gastanja naroda. Mješte toga oni su smrdlji-
vim Augijasovim štalama, u kojim tek po-
jedinci crpe blagostanje i korist. Korupcija,,
gramženje za dobitkom, nasilja i samovolja,
koji u nekim dalmatinskim općinama vladaju
upravo su užasni. Puna ih je kriminalna
kronika od Vrgorca, pa do Moća i Šibenika.
O prilikama, koje vladaju u dalmatinskim
općinama svjedoči najbolje slučaj, koji se
ovih praznika dogodio u-jednoj maloj općini
na slikovitom oluku nedaleko Dubrovnika.
Akademska omladina,  potpomagana od
knjižnicu. O svojoj je mamisli obavijestila
načelnika, ali ovome se ona nije osobito

sam je uzeo stvar u svoje ruke, te je s ne-
koliko svojih kreatura uredio ne samostalnu

,