CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DĐU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXI. DUBROVNIK, 20. ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE OOODOOOOOOOJ sees POJEDINI BROJ 10 PARA s0aa290 DECEMBRA 1911. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ: MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZĐAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. . Broj 101. Radikalizam pravaša. Primamo iz Beča slijedeće: Pri- godom jučerašnjeg (13/12) glasovanja o budgetnom provisoriumu došlo je do sukuba između pristaša dalmatin- skog kluba i Šušteršićeva kluba. Pri glasovanju za prolaz na specijalnu debatu proračunskog provizoriuma dalmatinski klub naravno glasovao je protiv, dok Prodan i Sesar- dić sa Šušteršićevim klubom glaso- vao je za. Dulibić pak i Perić su se povukli. — Dalmatinski zastupnici prigovorili su Prodanu i Sesardiću i doviknuli im da se stide, da znadu da su ih zarobili ali da ih je stid za Dalmaciju. Kojim će se obrazom kući vratiti! — Te pravaške radikalne perjanice problijediše i riječi ne od- govoriše, stideć se sami sebe, kako je izgledalo. Tad Slovenci Dr. Ko- rošec, Jarac i drugi očevidno neza- dovoljni svojim ,zarobljenicima“ usta- doše da ih brane, i da prostota do- vikuju, Najenergičnije odgovoriše na to dalmatinski zastupnici i pitahu ih: zar nijesu ljudi Prodan i družina da sami odgovore već im treba va- šeg tutorstva. Sukob izazvao veliku sensaciju u kući. Svi su se interesirali za slučaj, i tako je bila raskrinkana dvolična uloga naših radikala pravaša. Tako nam javlja naš pouzdanik iz Beča. Treba li ovom jednostavnom prikazu što nadodati? Ima li veće osude po pravašku politiku od ovog bezglavog glavinjanja pravaških vođa! Oni tobožnji radikali, ti veliki protiv- nici sistema, d&Đvaju sistemu ono, što sistem od njih traži. A uz koju rekompensaciju? 'To bi bilo badava pitati. Mogli bi smo čekati odgovor do sudnjega dana. Zgodnijeg imena za ove naše dobrijane do , zarobljenika“ teško bi bilo nači. Grme proti sistemu a izražavaju povjerenje sistemu tim, da mu glasuju proračun. Razumijemo da se sve to događa po komandi Šušteršića. sada na sve moguće načine ulaguje Njemu je potreba da se jednoj od posljednjih sj vlastodršcima. Pred malo dana je njegov intimus Dr. Korošec. dapače išao tako daleko te se ulagivao vojničkim krugovima tim, da je na- glasio potrebu našeg jačeg naoruža- vanja spram Italije. Rekao je da su naše južne granice u Dalmaciji i u Tirolu slabo zaštićene. Ambicija Dra. Šušteršića ide tako daleko, da jednoj hrvatskoj državopravnoj stranci, koja ne priznaje ni nagodbe ni dualizma, komandira da izrazi povjerenje jednoj dualističkoj vladi. I to baš u ovo doba, kada dalmatinski zastupnici pa i oni najoportunističkiji, imaju silesiju razloga da svoje povjerenje ne dadu ovakovim austrijskim vladama Tako smo mi doživjeli, da su sljedbenici Ante Starčevića, koji je kazao jednu veliku istina; da nam svako zlo dolazi od Austrije, da su njegovi eto sljedbenici dali svoje po- vjerenje jednoj austrijskoj vladi. I baš sada, kada doživljujemo pljusku za pljuskom od austrijske vlade. Zar čemo sada nabrajati sve nepravde koje doživljujemo danomice od Au- strije? Ta to svaki dan iste pravaške novine donose. . Eto što se doživljuje, kada se čovjek daje u službu raznih politič- kih špekulanata. Za danas ovoliko, a bit će prilike, da se ponovno na ovo osvrnemo. Domaće \vljesti. Dr. Laginja o govoru Dra. Melka Čingrije. Dr. Laginja u govoru 13. XII. u speci- jalnoj debati kazao je o govoru D.ra M. ingrije : »SŠto se pak ponapose nas tiče, ne mogu a da ne istaknem još jedan govor koji je u ovoj debati bio izrečen. Ja sam ga pratio najvećom pomnjom i mogu kazati da govor časnog kolege iz Dubrovnika, opi- sao je tako otmenom formom — tako bi- ranim izrazima, — tako uvjerljivon? formom i ispravnim načinom naš položaj na jugu, da ga moramo ne samo mi potpino odob- riti, već držim da je dostojan da to cijela visoka kuća prizna“. Sudhone priliko u Makarskoj O ovim prilikama prikazao je Dr. Melko Čingrija u zastupničke kuće interpelaciju na ministra pravde, . Inrerurbanski telefonski spoj u Dalma- ciji. U svoje smo vrijeme bili javili, da je naš zastupnik Dr. Melko Čingrija podnio predlog u zastupničkoj kući glede provede- nja interurbanskog telefonskog spoja Dalma- cije sa monarkijom. Sada nam pak javljaju iz Beča, da je dvaj predlog prihvaćen te je određeno, da se ovo provede već kroz godinu 1912. Dr. Josip Frank umro. U nedjelju na večer preminuo je Dr. Josip Erank. Već ga je dugo vremena ljuta boljetica bila priko- vala uz krevet te tako u zadnje vrijeme nije nikako utjecao u razvitak hrvatske po- iitike, u kojoj je dulje vremena sudbonosno djelovao. Smrću D.ra Josipa Franka ipak nije nestalo onog frankovačkog duha nitl metode političke, koju je on u Hrvatsku uveo. Doduše odstranjegje njegove osobe imalo je za posljedicu, da su se dva prava- ška krila sjedinila u jedno, Kojim će prav- cem i kojom metodom udariti ova sjedinjena stranka prava bez utjecaja pokojnog Franka, to će nam najboljegnajbliža budućnost po- kazati. Bokojnom Josipu Franku i ako je od nas bio najžešće napadan, mi ipak nijesmo nikad poricali silnu energiju i ustrajnost, kojom je znao provoditi svoje ideje. O nje- govoj politici nad njegovim otvorenim gro- bom bolje je ne govoriti. Jedna naša sramota. U_ 3. br. ugledne češke smotre ,,Slovansky Piehled“, koja iz- lazi u Pragu pod uredništvom čuvenog pro- jagatora slavenske uzajamnosti g. Adolfa areni među ostalim političkim i kulturnim informacijama iz čitavog slavenskog svijeta, čitamo i ovu vijest: Jedna od najkrvavi- jih rana javnog života dalmatinskog jest pitanje općinske samouprave, U Dalmaciji naime uživaju općine široku autonomiju, tako da bi mogle biti ne samo narodnim kulama već i izvorom duševnog i materijalhog bla- gastanja naroda. Mješte toga oni su smrdlji- vim Augijasovim štalama, u kojim tek po- jedinci crpe blagostanje i korist. Korupcija,, gramženje za dobitkom, nasilja i samovolja, koji u nekim dalmatinskim općinama vladaju upravo su užasni. Puna ih je kriminalna kronika od Vrgorca, pa do Moća i Šibenika. O prilikama, koje vladaju u dalmatinskim općinama svjedoči najbolje slučaj, koji se ovih praznika dogodio u-jednoj maloj općini na slikovitom oluku nedaleko Dubrovnika. Akademska omladina, potpomagana od knjižnicu. O svojoj je mamisli obavijestila načelnika, ali ovome se ona nije osobito sam je uzeo stvar u svoje ruke, te je s ne- koliko svojih kreatura uredio ne samostalnu ,