God. XX.

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro Ugarsku ma godinu 10 K. Ze ino
suatvo 10 K i poštaraki troškovi. Ko n3 vrati list, kad mu pretplata mine, smatra *%

predbrojen sa aošasto polugodište. =—===—=———

 
 

 

 

 

OGULIN, 30. — U ponedjenik
je ovdje zast. Nikolić držao pouzdani
sastanak, gdje je razložio uzroke
koji su doveli koaliciju do toga, da
sklopi pakt sa Tomašićem. Sastanak
mu je glasovao povjerenje.

ZAGREB, 30. — Grad stoji pod
utiskom vijesti iz Pregrade, gdje je
prigodom uskrsnih blagdana došlo
do krvoprolića. Običaj bio da narod
o Uskrsu puca. Ovoga se puta žup-
nik — neki frankovac — opriječio
i zabranio pucanje. U pomoć je poz-
vao oružnike, a kad se narod opri-
ječio, došlo je do krvoprolića.

ZAGREB, 30. — Kod naknadnih
izbora kandidira u Novom Marofu
Kršnjavi, a u Bošnjacima Prebeg.

ZAGREB, 30. — Zast. Bauer
imenovan je kanonikom prvostolnog
kaptola, ,Pester Lloyd“ javlja da će
Vicić bit imenovan biskupom senjskim
a Krapac biskupom djakovačkim.

Izbori u Ugarskoj.

BUDIMPEŠTA, 30. — Po svoj
zemlji razvila se silna izborna agita-
cija. Predsjednik pučke stranke Zichy
u svom kotaru bio je neprijateljski
dočekan, zbog česa je pučka stranka
konsternirana.

Khuenu dolaze još uvijek sa svih

strana izrazi simpatije,
Govori se.
BEOGRAD, 830. — Širi se vijest

da će kralj Petar doskora zahvaliti
se u korist sina Aleksandra.

rasprave 0 potodbi
Vladina osnova za subvenciju
austrijskom Lloydu raspravljati će se
po Uskrsu u parlamentu. U toj
osnovi predviđena je subvencija za
dvije brze pruge do Kotora, eto
dakle i opet poboljšanja sveza, eto
opet vladine akcije za unapređenje
Dalmacije, To je jedna strana
medalje ali ima i druga, koja nije
za svačije oko vidljiva, ali za one
koji tu stranu vide, dalmatinska pa-

 

robrodska društva, ta je druga strana.

uprav porazua,
Red je dakle, da i šire općinstvo
budeupućeno o posljedicama kojim će.

 

 

 

“uroditi za dalmatinske parobrodare

ovo subvencijoniranje Lloyda, a na-
pose pak da bude upućeno o načinu
subvencijoniranja.

Dalmatinskim zastupnicima pako
stavljamo na srce, da pri raspravi
dobro uoče prave interese Dalmacije,
te ih zagovaraju.

Austrijski Lloyd dobio je za svoja
dva brza parobroda, što putuju Dal-
macijom, ,Gautsh“ i ,Hohenlohe“
beskamatni predujam od K 1,800,000
za svakog, tako da ga parobrodi
skoro ništa ne stoje, dok dalmatin-
ska društva nijesu dobila niti nov-
čića predujma, kad su ga tražili,
naprotiv bila su prisiljena graditi
parobrode na ovozemskim škarima,
što ih je veoma skupo stajalo, a za-
kašnjenja u predaji prouzročila su
im ogromnu štetu, pošto su im brzi
Lloydovi parobrodi - međutim oteli
Vas prihod od putnika.

Za ovaj novi parobrod, što će
ga Lloyd graditi predviđen je u po-
godbi daljnji predujam od K 1,800.000,
dok će subvencija za svaku prugu
iznositi K 700.000 po prilici,

Kod ovakovih obilnih potpora
Lloyda za pruge, koje će monopor
lizirati vas promet putnika u Dal-
maciji, naravska je posljedica da par.
društvo ,Dalmatia“ ima deficit u
svojoj prošlogodišnjoj bilanci od preko
K 200.000, dočim će ,Dubrovačka
parobrodarska plovidba“ moći dati
svojim akcijonarima samo 2% divi-
dende, a i to samo s ražloga što je
ovo društvo vođeno s najvećom
štednjom. Lloyd naprotiv daje divi-
dende od 6%, koje ve& od davna
nije davao.

A to je sada kad kEloyd ima
samo tri brze pruge, što će biti pako
kad ih bude pet, lasno je iz gornjih
činjenica zaključiti. Ali ni to ne će
biti dosta. Ugarsko - hrvatsko paro-
brodarsko društvo osjetilo je znatno
utakmicu Lloyda, pa će i ono. biti
prisiljeno da poboljša svezu sa Rije-
kom, a nema sumnje, da će u tom
od ugarske vlade dobiti znatnih pot-
pora. Sveze će se u Dalmaciji i opet
poboljšati, voj i Ugarsko-hrvatsko

 

 

  

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — usi SG

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zaizjave.priopć+»& zshv
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi. koji seviše puta štampaju pop
godbi uz razmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 
 

par. društvo će pomoću vladinih pot-
pora prosperirati, a dalmatinska društva
sama platiti će svojom eksistencijom
taj tobožnji napredak Dalmacije.
Kažemo tobožnji napredak, jer
u istinu, to beskrajno umnožavanje
parobrodarskih pruga, ne će ići sve
na korist Dalmaciji, svakako pak
žrtve ne će biti u nikakvom razmjeru
s koristi. Da razjasnimo. Vlada sa
pogodbama sklopljenim s parobrod-
skim društvima zadnjih godina osi-
gurala je Trstu svaki dan jedan po-
lazak do Spljeta, suviše tri dana ima
polazak do Kotora, a k tomu dolaze
brze pruge Lloydove. Dakle do sada
13 polazaka za Dalmaciju na nedjelju.
Ali ne samo broj polazaka već i
vrsta parobroda, koji obavljaju te
pruge odgovaraju potpuno modernim
zahtjevima, jer je vlada pridržala
pravo, da odobrava nacrte parobroda,
koji su određeni za te pruge i tim
se je pravom obilato poslužila, tako
da su parobrodarska društva morala
znatne svote investirati, da uzmognu
odgovarati svim + zahtjevima vlade.
Na žalost sve zaludu, - jer ti novi
udobni parobrodi ne će imati koga
da prevoze! Ko ovaj vladin program,
sada već u krjeposti, promatra, te
kad čuje za nove brze pruge, te se
spremaju, zaključit će, da Dalmaciju
čeka velika budućnost, jer bi se
promet imao veoma pomnožiti, da
svi ovi parobrodi budu imati finan-
cijalnog uspjeha. Ali mi, koji imamo
već prve posljedice ovog programa
izražene u brojkama nepovoljnih bi-
lanca dvaju glavnih domaćih ,paro-
brodskih društava, mi smo na žalost .
uvjereni da je to varka. Mi vidimo
već sada, da društva ne će moći
uzdržavati sve ove pruge skopčane
sa znatnim izdatcima, a da im pri
tom ostane kakve koristi, već će
morati nazadovati, Interesima putu-
_juće publihe biti će udovoljeno u
obilju, ali interesima dalmatinskih
parobrodara ne će biti posluženo.
Nadalje proučavajuć sam promet
u g. 1909, vidimo, da brojke
puno opravdavaju naše "om
tigenat putnika prošle godine bio.je
po piše jednak zm aje