Broj 27.

ćemo i za malo goreg vremena biti lišeni i
ovih četiriju tako potrebnih brzih pruga,
što će prouzročit pravi kaos u poštanskom
i putničkom saobraćaju.

Ima još toga.

Mi danas imamo tri trgovačko-poštanske
pruge ,Dubrovačke“ na sedmicu, jednu
»Dalmatie“, jednu Lloyda, jednu ,,Ungaro-
Croate“, jednu trgovačku ,Ung. Croate“, i
jednu lokalnu trgov. poštansku , Dalmatie“.
Sve ove pruge pristaju uz obalu.

Razgovarao sam s raznim zapovjedni-
cima'ovih pruga i svi su mnijenja, da pre-
mjesti li se vanjske plutača sa svoga mjesta,
ista će smetati i biti od pogibelji svim pa-
robrodima kod pristupanja k obali, i odale-
čivanja iste.

Sad mi pitamo:

Moraju li se žrtvovat sve pogodnosti
svih postojećih pruga, koje ovaj grad ima,
radi jedne jedine Lloydove pruge, za koju
se može sistematično ustvrditi, da će skoro
cijelu zimu, radi navedenih razloga rijetko
moći i pristajati.

Pa je li to način da pomorska vlast
kod ovako zapletene stvari, brzojavno odre-
đuje, na mjesto da sasluša prije mnijenje i
općine, i agenata i zapovjednika ostalih pa-
robroda, koji mnogo bolje poznaju teren
nego li zapovjednici brzih Lloydovih pruga,
koji ga nijesu ni pokušali upoznati.

Zar ne može biti i taj slučaj, da bismo
mi voljeli i žrtvovati dvojbenu brzu Lloydovu
prugu, rađe nego li žrtvovati sve ostale
pruge? Ako s tehničko-nautičkih razloga
Lloydov brzi ne može doista da pristaje,
a onda neka ne pristaje, ili neka vlada
uredi luku, koja godimice kupuje u suna-
rodnjaka gg. vlastodržaca do 3.000.000 K,
robe i u gotovu i kulantno plaća. Kad je
more tiho — ako je Lloydu stalo pristajati
u ovu pijacu, mogao bi se usidriti pa ma-
kar u sred Kanala, protiv toga neima pri-
govora; a kad je vrijeme grubo, on i onako
goni dalje, pak šta će mu daleka plutača ?

Mi se dakle obraćamo c. k. pomorskoj
vladi u Trstu, & osobito i lučkom pogla-
varstvu u Dubrovniku, na čelu kojega stoji
čovjek koji naše okolnosti dobro poznaje,
neka se obustavi naprasna naredba premje-
štenja plutače, i neka se u stvari zatraži
mnijenje i volja općinstva, preko općine,
jer će valjda i vlada priznati da nijesmo mi
tu radi parobroda, nego parobrodi radi nas.

 

Domaće vijesti.

Američki Hrvati e frankovolma. ,,Hrvat-
ska Zastava“, neodvisno narodno i radničko
glasilo za Hrvate u Chicagu u Americi,
donaša u jednom od posljednjih brojeva
članak pod naslovom  ,,Frankovci protiv
proširenja izbornog prava“ iz kojega istak-
nuti nam je nadasve slijedeće redke :

»1 opet pomalja nečuvenom sramotom
svoga vođe uprljanu glavu ona ista hidra,
koja je svagda sve moguće poduzela, da
onemogući proširenje političkih sloboda u
Hrvatakoj, da okuži svojim otrovnim sikta-
njem i svaki najmanji zadah slobode. Od

CRVENA HRVATSKA“

protiv posljednjeg ostatka našeg jadnog us-
tava, protiv hrv. sabora vladajući s Rauchom
pune dvije godine bez i protiv sabora. A
sad jedva se nekako teškom mukom protu-
rala vlada, koja bi u prvom redu imala za-
jedno s hrvatskim saborom proširiti izborno
pravo, prominijeti postojeći pretpotopni iz-
borni red, eto ti frankovaca, pa naviještaju
burnumskim slovima, da ta izborna reforma
znači ,potpuno uništenje hrvatstva“, jer se
ujedno ne će mijenjati i izborni kotari.“

Za podizanje hotela u Dalmaciji. Odbor
za ostvaranje financiranja poduzeća o hote-
lima u Dalmaciji, predobio je za stvar grupu
londonskih glavničara. Ovih će se dana re-
gistrirati londonski sindikat, u koji ulazi je-
dan od najvažnijih novčanih zavoda u Lon-
donu i koji osigurava pokriće cijele potreb-
štine u iznosu od šest milijuna kruna. Odbor
iza toga poduzet će potrebito toli za ustanov-
ljenje odnosnoga akcijonoga društva, koli
za nabavu gradilišta i gradnje hotela.

Khuen utanačio sa Hrvatima pogodbu.
Javlja se iz Budimpešte! iz pouzdana vrela,
da je grof Khuen utanačio sa Hrvatima i
i narodnostima slijedeću pogodbu :

Poznato madžarizatorno društvo Julijan
obustavit će svoje djelovanje i otvaranje
madžarskih škola u Hrvatskoj i u susjednim
madžarskim krajevima, gdje većim dijelom
živu narodnosti. Javlja se nadalje, da su
Hrvatima stavili kao glavni uvjet, da odsjećni
predstojnik unutarnjih ministarstva grof Kle-
bersberg bude premješten iz toga ministar-
stva. Taj činovnik vodio je Julijanovo društvo
i pod njegovim nazorom provađala se madža-
rizacija i otvorenje madžarskih škola po
Hrvatskoj. Grof Klebersberg premješten je
zaista upravnom sudištu.

Talijanski fakultet u Trstu. Jedan od
najvažnijih talijanskih zastupnika izjavio se
je dopisniku ,Obzore“ o tom fakultetu ovako:
»Talijanski fakultet u Trstu biti će oružje
agi nas samih. Jer što će se dogoditi ?

im bude ovaj fakultet osnovan, svi će se
hrvatski i slovenski mladići iz Dalmacije i
Primorja upisat u taj fakultet i za tri godine
ovaj će fakultet biti podpuno u slovenskim
rukama. Vjerujte mi, da se ne varam. (Pravo
i govori. Op. Ur.) Zbog toga držim, da bi
bilo ovaj fakultet mnogo zgodnije osnovati
u Beču ili u Tridentu.

S fakultetom u Trstu, nijesmo mi Tali-
jani ništa dobili, već kako rekoh samo iz-
gubili. Hrvatski i slovenski mladići iz Dal.
macije i Primorja vole študirati na talijan-
skom jeziku, ali srce je njihovo kod togs
čisto slavensko S vremenom ne će nam
drugo preostati, nego ili sklopiti kompromis,
da fakultet bude dvojezičan, ili ga posve
predati u slavenske ruke“.

Srpski orkveni sabor sazvati će se, ka-
ko iz Karlovaca javljaju 29. svibnja t. g., a
izbori će se obaviti u mjesecu travnju. Samo-
stalci se pouzdano nadaju, da će dobiti ve-

ćinu.

Potanje obavljesti o predmetu mogu se
imati kod svakog poštanskog ureda.

Razvoj pčelarstva po Pelješcu. Vrijedni
učitelj g. Valetin u' Trsteniku zasnovao je
racijonalno moderno pčelarstvo u Trsteniku.
Nu nije mu to dosta, on putuje po svim
varošima i selima rćanskim, kao pčela, držeći
predavanja o pčelarstvu. I uspjelo mu je u
mnogim mjesjima, da osnuje pčelarsko druš-
tvo. Na. Ratu je podesan terain za to, jer
ima bilinstva, koje pčele vole i daju med
s osobitim ukusom.

Evela g. Vuletinu i želimo mu najveći
uspjeh koji će nama donijeti koristi.

Dr. B.

 

Gradska Kronika.

Sokolski dan u Dubrovniku. U
ponedjenik, dne 28. ožujka o. g. mjesni je
»Hrvatski Soko“ slavio dvojako slavlje. U
jutro ovog dana stupala je stradunom  so-
kolska povorka od preko 60 braće predvo-
đena ,Hrvatskom Općinskom Glazbom“, da
preda diplomu gosparu Peru Čingriji, kojim
ga ovo društvo imenova svojim počasnim
članom, Glazba i društvo stupi u vrt a
uprava sa na čelu starostom, bratom Dr.
Dražićem, uljeze u gospodske odaje, gdje je
uljudno dočeka gospar Pero. Starosta ga
oslovi, istaknuvši, da ovo društvo kao go-
jitelj hrvatstva i slavenske uzajamnosti, nije
moglo s manje, a da Njega, toliko zaslužna
za narodnu stvar uopće a za ovo društvo
posebice, ne imenuje svojim prvim počasnim
članom, što je i učinilo na svojoj redovitoj
plenarnoj sjednici 28. veljače tek. godine. U
to ime predaje mu na ime društva ovu di-
plomu, uz pozdrav: Zdravo, zdravo, zdravo !
Bariaktar stane barjakom na poklon, braća
klicahu ,zdravo“ a glazba zaudara hrvatsku
himnu. Gospar Pero lijepo zahvali starosti
na ime cijeloga društva, naglasivši pri tom,
da mu je ova počast mila to više, što po-
lazi od ,Sokola“, društva, gdje se mladost
okuplja a mladost je uzdanica naroda. ,I ja“
— završi — ,i ako su tu godine, koje do- /
priniješe svoju, ipak ćutim se čilim i mle-
dim, jer mi je duh krepak, srce čilo!“ Na
to sađe gospar Pero u vrt, gdje je cijelo
društvo korporativno defilovalo, te se opet
svijema zajedno zahvali. Kličući ,živio“ i
uz ,desno gled“ društvo pozdravi svog pr-