U DUBROVNIKU, 30. aprila 1910.

 
        
      
   
 

o : pi.

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU X 10. ZA INOZEMSTVO

 

K 10 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDB&OJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.

a "

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

 

ODGOVORNI UREDNIK :

ANTON |. ŠAPRO.

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Brzojevne vijesti,

Raspušteno gradsko zastupstvo.

BROD, 30. — Vlada je raspustila
ovdašnje gradsko zastupstvo.

Tomašić kod Khuena.

BUDAPEST, 30. — Ban Toma-
šić nalazi se ovdje kod grofa Khuena.
Konferira s njim o izbornoj reformi,
koja je danas poslana kralju na
predsankciju.

   

Madžarske novine o Tomašiću.

BUDAPEST, 30. —  Ovdašnje
novine žestoko se obaraju na Khuena

ibana Tomašića nazivljuć ga novim
Jelačičem.

Razno.

BEČ, 30. — Natporučnik Hof-
richter priznao je na sudu, da je
slao otrovne pilule.

ATENA, 30, — Ponovno se go-
vori, da će grčki kralj otstupiti.

 

Kažu nam da se pitanje luke u
Neumu ne smije uzeti na laku ruku,
jer da su po srijedi interesi neke
bečke gospode, koja je pokupovala
zemljište gdje bi se ta luka imala
graditi, pa hoće da učini dobar po-
sao. Ste se strane urgira vlada i u
Sarajevu i u Beču, pa kako svi zna-
mo, kako kod nas idu stvari, moglo
bi se lako dogoditi da se jednoga lije-
poga dana nađemo pred gotovim či-
nom, koji bi znatno oštetio interese
Dalmacije.

Gradnju luke u Neumu — kaže

se ste strane — zahtijevaju interesi

Bosne, koja bi lako dobila svoju luku,
Nju traže također potrebe bosanskog
izvoza, jer — govore — Metković
se ne može nigda razvit u veliku
luku, a Gruž je predalek.

Prvi uzrok može samo vrijediti
kod onih, koji su bili izmislili čak i
osobitu bosansku narodnost samo da
nas razdvoje i učine od Bosne nešto,
što po svom prirodnom položaju ne
može da bude. Bosni svoje luke
ne bi trebalo, kad bi u nas gospo-
darska politika bila zahtjev ekonom-
skih potreba dotične zemlje, kao što

PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SB UPRAVI A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-

RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. |

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

je kad iigih oda devi. e ne zaba
dokazivati da su dalmatinske luke po
svomu prirodnomu položaju samo bo-
sanske su luke, neka samo dignu sve
one umjetne prepreke koje sada postoje,
neka vežu luke željeznicama sa zaleđem
pa eto Bosni luka, da joj sve ostale
zemlje mogu zaviditi.

Ni drugi uzrok ne vrijedi. Svi
znamo da Metkovići ne mogu zado-
voljiti prometu, a znamo i to, da je
željeznica naša građena samo za to,
da služi vojničkim svrhama. Ali neka
potroše one milijune, što bi ih tre-
balo sasuti u Neum, da ga se veže
sa željeznicom koja sad postoji, da
se zgradi luka i što je glavno, da
se u Neumu stvori jedan novi grad —
neka te novce potroše drukčije, te
vežu dalmatinske gradove sa Bosnom
onako, kako zahtijevaju trgovački
interesi, pa će vidjeti da će biti udo-
voljeno potrebama 'Bosne mnogo bo-
lje nego sa želježnicom u Neum.

Dalmacija ima godina i godina
što vapi za željeznicama, koje bi je
vezale s Bosnom. Te su željeznice
zakonom utvrđene, a ne dalje od
prošle sedmice parlamenat je usvojio
jednoglasno resoluciju Vukovića, da
se vlada makne te energično traži
od madžarske vlade ispunjenje ob-
veza preuzetih u nagodbi. Poslije
svega toga izgledalo bi nepotrebno
upozorivati na pogibao, koja Dalmaciji
s Neuma prijeti, ali znajući, kako se
zakoni vrše onda kad su stvoreni u
korist Dalmacije, ne smatramo  ni-
malo suvišnim upozoriti na ove gla-
sove o luci u Neumu naše ljude.
Daimacija je više puta bila preva-
rena, caveant consules, da ne bude
prevarena i ovoga puta,

To je vrlo lako moguće s toga
što se u nas željezničkom pitanju
općenito ne posvećuje ona pažnja,
koju bi trebalo. Svi vičemo i zahti-
jevamo željeznica, pa bi se moglo
lako dogoditi, da se nađe i u nas
ljudi, koji bi i željeznicu do Neuma
smatrali dobiti za Dalmaciju, U tome
smislu, ako se ne varamo, i pisalo se
po našim listovima. Kako se može
naći ljudi, koji dolaze do toga: za-

 _ključka, za nas je tajna, 'To bi ba-

rem moralo biti svakomu jasno, da
bi luka u Neumu bila samo udarac
Metkovićima i Dubrovniku, a da od
toga Bosni ne bi bilo one koristi,
koju bi imala kad bi je svezali
s gradom, koji nije potreba tek gra-
diti, već ima u sebi sve uslove za
trgovački razvitak.

Pogledi po svijetu.

Nakon dugog i teškog bolovanja pre-
minuo je u Parizu slavni norveški pisac i
prijatelj potlačenih naroda  Bjčrnstjerne
Bjčrnson.

 

* :
Iz dobro upućenih političkih krugova,
doznaje se, da će pregovori, koji će se u
Beogradu voditi za novi trgovinski ugovor
između Austro-Ugarske i Srbije biti povoljno
zaključeni još do kraja ovoga mjeseca.
*

Arnautski ustanak obuhvaća sve to
veće dimenzije. Sada ima oko 30.000 oboru-
žanih ustaša, koji su izvrsno organizirani i
disciplinirani, dočim je turska vojska osje-
čajuć se slabom, vrlo neodlučna, da započn
odsudni boj s ustašama. Porta je odlučila
da pošalje u Albaniju još 40,000 vojnika.
Iz mnogih mjesta, naročito iz Štimlja, Laba
Vrela, Lipljana, Verizovića itd. stižu vijesti

da je došlo do očajničkih okršaja između

ustaša i rodovite vojske, koja je redovito
morala uzmicati. Ustašama neprestano stižu
pojačanja. Turska je vlada u silnoj brizi,
jer je ovaj ustanak mnogo veći nego li
onaj prvi.

Domaće vijesti.

Nijemci pozivaju Madžare protiv Slavena.
U ,Grazer Tagesp.“ priopćio je tu skoro
njem. nacijonalni zastupnik I. W. Dobernig
vanredno važan članak pod gornjim naslo-
vom. On veli, da je nagodba austro-ugarske
osjegurana do g. 1917 i da ostaju obje. dr
žave zajedno, ako ne dođe ni do kakove
poviesne katastrofe. Agitiralo se sa devizom
»Dalje od Austrije“ i dalje od. Ugarske“
nu misija monarkije na kontinentu drži obje
državne pole skupa, a to je u prvom redu
gospodarski interes. Košut je propao, a i
Justh će za njim propasti. Madžari počinju
uviđati, da bez Austrije ne mogu obstojati.
Zajednica je svjetsko politička nužda. Nu
monarkiji se pridružuje još nova jedna briga

a nastala je aneksijomjBosne i Hercegovine.
Ne može se na to računati, da bi se provi-

zorij državopravni obih ovih znmalja doskora
promijenio, jer u našoj monarkiji običavaju
provizorija vanredno dugo trajati. Nijemci

bio vljitcnjtm die itviže SANJA IN
viti, baš kao i Madžari, kako se bave tim

 

 

 

i

ra EO GOIN

stari