Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 35.

 

pitanjem Slovenci i Hrvati već odavna. Sa
južnim Slavenima se mora računati. Nijedna
ohola njemačka fraza — veli pisac — ne
će maknuti činjenice, da Hrvati i Slovenci
u kulturnom i gospodarskom pogledu polaze
protiv Nijemca u Alpama. Svi će se Nijemci
naći na okupu kad uvide, da su pokreti na
jugu monarkije od vanredno političke svjet-
ske važnosti. Nijemci i Madžari moraju da
budu dobri saveznici da uzmognu uspješno
nadbijati panslavizam.

Emigracija. Po službenim podatcima,
uselilo se je prošle godine 1909 u Sjedinjene
Države u Americi 957.105 osoba (g. 1908
410.319), a to: iz Austro-Ugarske 232.354
iz Italije 221.964, iz Rusije 161.142, a ostali
iz drugih zemalja. Po ovomu rekbi, da je
dan danas u Austro-Ugarskoj najteži život.

Broj izbornika u Bosni. , Večernji Sara-
jevski list“ objelodanio je iskaz o broju iz-
bornika za saborske izbore u Bosni i Her-
cegovini. Po tom iskazu imade svih izbornika
402.164, dakle prema pučanstvu od 1,800.000
duša preko 22%.  Izborci se dijele
ovako: pravoslavni 137.127 ili 43.05%,
muslimani 137.365 ili 43.15%, rimokatolici
88.929 ili 22:21%, a 2744 ili 0,59%  otpa-
daju na izraeličane i ostale konfesije. List
ističe, da svaki peti stanovnik ima pravo
glasa.
Iz carevinskog vijeća. Sjednica financi-
jalnog odbora zast. kuće na kojoj se imala
raspravljati porezna reforma nije bila spo-
sobna za zaključivanje, jer stranke većine
nijesu bile zastupane u dovoljnom broju, a
socijaliste nijesu dali da se upišu kao prisutni.

U budžetnom odboru su Česi i Rusini
podigli tužbe protiv uprave dvora, koja
pokazuje germanizatorne tendencije. Ovo se
vidi i na praškom Hradčinu, gdje su svi
napisi njemački. Ministar Bienerth je zamo
iio da se ne kritizuje kralj, nego da se ob-
rati na odgovornu vladu. Uvjeravao je, da
kralj ljubi sve narode istom ljubavlju.

Podiglo se je više tužba proti lošoj os-
kudici u zast. kući, te je predsjednik Pattay
izjavio, da bi dao rado demolirati i pregra-
diti dvoranu ako bude to omogućilo bolje
sporazumljenje između ita sika.

 

Odlučeno je da će se u Auli parlamenta
postaviti - bista českom političaru Riegeru
ovoga ljeta.

U debati o proračunu su Slovenci izja-
vili, da će usprkos oporbe proti vladi, koja je
protuslavenska, glasovati poglavlja o dvoru
i dvorskoj kancelariji.

Slavenski kongres u Sofiji. Iz Sofije se
javlja: U posljednjoj sjednici priređivačkog
odbora za slavenski kongres saopćio je
predsjednik, da je obaviješćen, da će Poljaci
prisustvovati kongresu, ali ne će učestvovati
u raspravama. Predsjednik je podijelno iz-
javio, da su tendecijozni glasovi o odgodi
kongresa. Kongres će se pod izvjesno ot-
voriti dne 13 srpnja. Bugarsko ministarstvo
nastave odredilo je 70.000 franaka za potporu
svesl. kongresu.

Umirovljenje N. P. nadbiskupa Dvornika.
»Nar. Listu“ pišu iz Beča, da je vlada jur
udovoljila želji N. P. nadbiskupa Dvornika
da bude umirovljen. Iz pouzdana izvora
dozna je se, da mu je doznačena godišnja
mirovina od 20.000 K. Suviše mu je dozna-
čeno 10.000 K za uređenje raznih financi-
jalnih obveza. Nasljednikom preuzvišenog
Dvornika bit će sigurno imenovan biskup
šibenski dr. Pulišić. Q nasljedniku dra.
Pulišića u Šibeniku još nije ništa konačno
odlučeno, ali je sva prilika, da će mu biti
nasljednikom dr. Juraj Carić, pomoćni bis-
kup makarski.

Nadbiskup Dvornik nastanit će se na
Sušaku, gdje je već unajmio jednu vilu.

Tomašićevo putovanje. Prošlog utorka
ban Tomašić otputovao je na Semering i
tu je konferirao sa grofom Khuenom, kao
ministrom za Hrvatsku. Oba su državnika
raspravila zajedničke poslove. Osim toga
raspravljali su o izbornoj reformi, koja se
putem ministra za Hrvatsku imade podastri-
jeti kralju na predsankciju Iz Beča javljaju,
da će dr. Tomašić u utorak 3. ili srijedu
4. svibnja biti primljen od kralja u posebnu
audijenciju radi izborne reforme.

Muslimanska vjera priznata od države.
Dr. Zschokke, konsistorijalni savjetnik, koji
je dulje boravio u Palestini, da uči arapski

I vrenje krvce vrele Hrvata i Srbalja!
U himni zemlje naše, kucaji srca vruća

Do neba nek se čuju sve jače, jače, jače:
1 što hrvatska duša za svojim rajem plače,

I kako vapi trublju narodnog uskrsnuća!...
Oj složi skladom poja domaju rastrganu;

Take nam pjesme treba, k& tijelu kruh i voda,
K& nemoćniku zdravlje i sužnju k& sloboda,

I kano ljubav srcu i kano sunce danu!
Njome ćeš dati glase nadi i našoj boli;

Plakat češ za nas svijeh, ljubit' i pjevat' sreći ;

se Bogu moli! ..

i semitske jezike, piše da muslimanstvo sa
gledišta političkog ne pokazuje nikakove
pogiblji za državu, U koranu nema načela
koja bi bila u sukobu sa državnim zakonima.
Po tomu nema sumnje, da će naročiti odbor
gospodske kuće u Beču, koji sada proučava
ovo pitanje privoljeti, da se i muslimanstvo
ubroji u red religija, priznatih od države.

Pokrajinski savez za promicanje saobra-
čaja stranaca u Dalmaciji imao je svoju
sjednicu na koju je%pristupilo 12 članova.
Raspravljalo se o učestvovanju na međuna-
rodnoj lovnoj izložbi u Beču, o programu
djelatnosti Saveza, govorilo se o podizanju
hotela i malih svratišta o ustanovljenju au-
tomobilske sveze između Zadra i Obrovca
te između Dubrovnika i njegove okolice, kao i
o popravku i izvedenju raznih puta u Boki
i na otoku Korčuli.

O porezu na vino. Iz Beča javlja se, da
će vlada pred općim nezadovoljstvom po-
vući zakonsku osnovu o porezu na vino.

Pismo iz Amerike. "

Huaraz, 15. ožujka 1910.

 

Cijenjeni gosp. uredniče!

Iz ovih dalekih krajev& — daleko od
matere zemlje — iz predjel& kršnih i goro-
stasnih Kordiljera, želim gosp. uredniče, da
Vam štogod opišem o ovoj zemlji, i u isto
doba o našoj maloj koloniji hrvatskoj i mo-
lim Vas, da Vi to uvrstite u Vašu ,,Crvenu
Hrvatsku“, da vide njezini čitatelji, da i
u ovoj zemlji, između brd4 i gor& ima si-
nova majke Hrvatske, koji i akoprem u
malenom broju, ipak su svi spravni boriti
se za nju.

Naša mala kolonija prebiva u gradiću
zvanom Huaraz — 3000 met. poviše povr-
šino morske — koji u jednoj velikoj dolini
počiva između zelenila i bor&, potočići i
rijek4, a naokolo velika brda i vrhunci go-
rostasnih Kordiljer&, pokrivenih vječitim sni-
jegom,a između svih ističe se vrhunac ogromne

*) Primamo ovaj dopis od našega prijatelja iz
Amerike, te ga rado u cjelini uvršćujemo. Ured.

 

tz bnskoga soje Dalmacije.

I. dio: Dubrovnik i okolina, od Drag. Hirca.

Birano i svakovrsno gradivo iz priro-
doslovnih nauka zapremaju dva debela sve-
ska Glasnika“ hrvatskog  naravoslovnog
društva u Zagrebu od prošle godine 1909.
Kao što u dosadašnjim publikacijama, tako
i ovaj put su zastupane mnoge grane pri-
rodne nauke ne samo za strukovnjaka, dali
i svaki ljubitelj, svaki diletant na polju
pozitivnih znanosti može naći pouke i za-
bave u onim krasnim radnjama iz pera na-
ših najboljih domaćih spisatelja. Prepušta-
jući drugima baviti se potanko o pojedinim
sastavcima u XXI. i XXII. svesku ,,Glagni-
ka“ nas zanimaju u ovaj čas dvije radnje
pozuatog i toli vrijednog botaničara Dragu-
tina Hirca. Pod maslovom: ,Zz bilinskog
svijeta Dalmacije“ bjehu izrađena dva djelca
u botaničko-fiziologijskum zavodu kr. sveu-
čilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, te oba
pretiskana u posebnom izdanju. Prvi se od-
nosi na ,Dubrovnik i okolinu“, a drugi je
opis brda Marjana i njegove flore kraj
Spljeta. Svezak o dubrovačkoj flori, gdje je
zabilježeno nekoliko stotina bilina, zaprema
35 stranica u posebnom otisku, a cijena mu