Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 35. pitanjem Slovenci i Hrvati već odavna. Sa južnim Slavenima se mora računati. Nijedna ohola njemačka fraza — veli pisac — ne će maknuti činjenice, da Hrvati i Slovenci u kulturnom i gospodarskom pogledu polaze protiv Nijemca u Alpama. Svi će se Nijemci naći na okupu kad uvide, da su pokreti na jugu monarkije od vanredno političke svjet- ske važnosti. Nijemci i Madžari moraju da budu dobri saveznici da uzmognu uspješno nadbijati panslavizam. Emigracija. Po službenim podatcima, uselilo se je prošle godine 1909 u Sjedinjene Države u Americi 957.105 osoba (g. 1908 410.319), a to: iz Austro-Ugarske 232.354 iz Italije 221.964, iz Rusije 161.142, a ostali iz drugih zemalja. Po ovomu rekbi, da je dan danas u Austro-Ugarskoj najteži život. Broj izbornika u Bosni. , Večernji Sara- jevski list“ objelodanio je iskaz o broju iz- bornika za saborske izbore u Bosni i Her- cegovini. Po tom iskazu imade svih izbornika 402.164, dakle prema pučanstvu od 1,800.000 duša preko 22%. Izborci se dijele ovako: pravoslavni 137.127 ili 43.05%, muslimani 137.365 ili 43.15%, rimokatolici 88.929 ili 22:21%, a 2744 ili 0,59% otpa- daju na izraeličane i ostale konfesije. List ističe, da svaki peti stanovnik ima pravo glasa. Iz carevinskog vijeća. Sjednica financi- jalnog odbora zast. kuće na kojoj se imala raspravljati porezna reforma nije bila spo- sobna za zaključivanje, jer stranke većine nijesu bile zastupane u dovoljnom broju, a socijaliste nijesu dali da se upišu kao prisutni. U budžetnom odboru su Česi i Rusini podigli tužbe protiv uprave dvora, koja pokazuje germanizatorne tendencije. Ovo se vidi i na praškom Hradčinu, gdje su svi napisi njemački. Ministar Bienerth je zamo iio da se ne kritizuje kralj, nego da se ob- rati na odgovornu vladu. Uvjeravao je, da kralj ljubi sve narode istom ljubavlju. Podiglo se je više tužba proti lošoj os- kudici u zast. kući, te je predsjednik Pattay izjavio, da bi dao rado demolirati i pregra- diti dvoranu ako bude to omogućilo bolje sporazumljenje između ita sika. Odlučeno je da će se u Auli parlamenta postaviti - bista českom političaru Riegeru ovoga ljeta. U debati o proračunu su Slovenci izja- vili, da će usprkos oporbe proti vladi, koja je protuslavenska, glasovati poglavlja o dvoru i dvorskoj kancelariji. Slavenski kongres u Sofiji. Iz Sofije se javlja: U posljednjoj sjednici priređivačkog odbora za slavenski kongres saopćio je predsjednik, da je obaviješćen, da će Poljaci prisustvovati kongresu, ali ne će učestvovati u raspravama. Predsjednik je podijelno iz- javio, da su tendecijozni glasovi o odgodi kongresa. Kongres će se pod izvjesno ot- voriti dne 13 srpnja. Bugarsko ministarstvo nastave odredilo je 70.000 franaka za potporu svesl. kongresu. Umirovljenje N. P. nadbiskupa Dvornika. »Nar. Listu“ pišu iz Beča, da je vlada jur udovoljila želji N. P. nadbiskupa Dvornika da bude umirovljen. Iz pouzdana izvora dozna je se, da mu je doznačena godišnja mirovina od 20.000 K. Suviše mu je dozna- čeno 10.000 K za uređenje raznih financi- jalnih obveza. Nasljednikom preuzvišenog Dvornika bit će sigurno imenovan biskup šibenski dr. Pulišić. Q nasljedniku dra. Pulišića u Šibeniku još nije ništa konačno odlučeno, ali je sva prilika, da će mu biti nasljednikom dr. Juraj Carić, pomoćni bis- kup makarski. Nadbiskup Dvornik nastanit će se na Sušaku, gdje je već unajmio jednu vilu. Tomašićevo putovanje. Prošlog utorka ban Tomašić otputovao je na Semering i tu je konferirao sa grofom Khuenom, kao ministrom za Hrvatsku. Oba su državnika raspravila zajedničke poslove. Osim toga raspravljali su o izbornoj reformi, koja se putem ministra za Hrvatsku imade podastri- jeti kralju na predsankciju Iz Beča javljaju, da će dr. Tomašić u utorak 3. ili srijedu 4. svibnja biti primljen od kralja u posebnu audijenciju radi izborne reforme. Muslimanska vjera priznata od države. Dr. Zschokke, konsistorijalni savjetnik, koji je dulje boravio u Palestini, da uči arapski I vrenje krvce vrele Hrvata i Srbalja! U himni zemlje naše, kucaji srca vruća Do neba nek se čuju sve jače, jače, jače: 1 što hrvatska duša za svojim rajem plače, I kako vapi trublju narodnog uskrsnuća!... Oj složi skladom poja domaju rastrganu; Take nam pjesme treba, k& tijelu kruh i voda, K& nemoćniku zdravlje i sužnju k& sloboda, I kano ljubav srcu i kano sunce danu! Njome ćeš dati glase nadi i našoj boli; Plakat češ za nas svijeh, ljubit' i pjevat' sreći ; se Bogu moli! .. i semitske jezike, piše da muslimanstvo sa gledišta političkog ne pokazuje nikakove pogiblji za državu, U koranu nema načela koja bi bila u sukobu sa državnim zakonima. Po tomu nema sumnje, da će naročiti odbor gospodske kuće u Beču, koji sada proučava ovo pitanje privoljeti, da se i muslimanstvo ubroji u red religija, priznatih od države. Pokrajinski savez za promicanje saobra- čaja stranaca u Dalmaciji imao je svoju sjednicu na koju je%pristupilo 12 članova. Raspravljalo se o učestvovanju na međuna- rodnoj lovnoj izložbi u Beču, o programu djelatnosti Saveza, govorilo se o podizanju hotela i malih svratišta o ustanovljenju au- tomobilske sveze između Zadra i Obrovca te između Dubrovnika i njegove okolice, kao i o popravku i izvedenju raznih puta u Boki i na otoku Korčuli. O porezu na vino. Iz Beča javlja se, da će vlada pred općim nezadovoljstvom po- vući zakonsku osnovu o porezu na vino. Pismo iz Amerike. " Huaraz, 15. ožujka 1910. Cijenjeni gosp. uredniče! Iz ovih dalekih krajev& — daleko od matere zemlje — iz predjel& kršnih i goro- stasnih Kordiljera, želim gosp. uredniče, da Vam štogod opišem o ovoj zemlji, i u isto doba o našoj maloj koloniji hrvatskoj i mo- lim Vas, da Vi to uvrstite u Vašu ,,Crvenu Hrvatsku“, da vide njezini čitatelji, da i u ovoj zemlji, između brd4 i gor& ima si- nova majke Hrvatske, koji i akoprem u malenom broju, ipak su svi spravni boriti se za nju. Naša mala kolonija prebiva u gradiću zvanom Huaraz — 3000 met. poviše povr- šino morske — koji u jednoj velikoj dolini počiva između zelenila i bor&, potočići i rijek4, a naokolo velika brda i vrhunci go- rostasnih Kordiljer&, pokrivenih vječitim sni- jegom,a između svih ističe se vrhunac ogromne *) Primamo ovaj dopis od našega prijatelja iz Amerike, te ga rado u cjelini uvršćujemo. Ured. tz bnskoga soje Dalmacije. I. dio: Dubrovnik i okolina, od Drag. Hirca. Birano i svakovrsno gradivo iz priro- doslovnih nauka zapremaju dva debela sve- ska Glasnika“ hrvatskog naravoslovnog društva u Zagrebu od prošle godine 1909. Kao što u dosadašnjim publikacijama, tako i ovaj put su zastupane mnoge grane pri- rodne nauke ne samo za strukovnjaka, dali i svaki ljubitelj, svaki diletant na polju pozitivnih znanosti može naći pouke i za- bave u onim krasnim radnjama iz pera na- ših najboljih domaćih spisatelja. Prepušta- jući drugima baviti se potanko o pojedinim sastavcima u XXI. i XXII. svesku ,,Glagni- ka“ nas zanimaju u ovaj čas dvije radnje pozuatog i toli vrijednog botaničara Dragu- tina Hirca. Pod maslovom: ,Zz bilinskog svijeta Dalmacije“ bjehu izrađena dva djelca u botaničko-fiziologijskum zavodu kr. sveu- čilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, te oba pretiskana u posebnom izdanju. Prvi se od- nosi na ,Dubrovnik i okolinu“, a drugi je opis brda Marjana i njegove flore kraj Spljeta. Svezak o dubrovačkoj flori, gdje je zabilježeno nekoliko stotina bilina, zaprema 35 stranica u posebnom otisku, a cijena mu