U DUBROVNIKU, 30. aprila 1910. o : pi. CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GODINU X 10. ZA INOZEMSTVO K 10 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDB&OJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. a " IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : ANTON |. ŠAPRO. POJEDINI BROJ 10 PARA. Brzojevne vijesti, Raspušteno gradsko zastupstvo. BROD, 30. — Vlada je raspustila ovdašnje gradsko zastupstvo. Tomašić kod Khuena. BUDAPEST, 30. — Ban Toma- šić nalazi se ovdje kod grofa Khuena. Konferira s njim o izbornoj reformi, koja je danas poslana kralju na predsankciju. Madžarske novine o Tomašiću. BUDAPEST, 30. — Ovdašnje novine žestoko se obaraju na Khuena ibana Tomašića nazivljuć ga novim Jelačičem. Razno. BEČ, 30. — Natporučnik Hof- richter priznao je na sudu, da je slao otrovne pilule. ATENA, 30, — Ponovno se go- vori, da će grčki kralj otstupiti. Kažu nam da se pitanje luke u Neumu ne smije uzeti na laku ruku, jer da su po srijedi interesi neke bečke gospode, koja je pokupovala zemljište gdje bi se ta luka imala graditi, pa hoće da učini dobar po- sao. Ste se strane urgira vlada i u Sarajevu i u Beču, pa kako svi zna- mo, kako kod nas idu stvari, moglo bi se lako dogoditi da se jednoga lije- poga dana nađemo pred gotovim či- nom, koji bi znatno oštetio interese Dalmacije. Gradnju luke u Neumu — kaže se ste strane — zahtijevaju interesi Bosne, koja bi lako dobila svoju luku, Nju traže također potrebe bosanskog izvoza, jer — govore — Metković se ne može nigda razvit u veliku luku, a Gruž je predalek. Prvi uzrok može samo vrijediti kod onih, koji su bili izmislili čak i osobitu bosansku narodnost samo da nas razdvoje i učine od Bosne nešto, što po svom prirodnom položaju ne može da bude. Bosni svoje luke ne bi trebalo, kad bi u nas gospo- darska politika bila zahtjev ekonom- skih potreba dotične zemlje, kao što PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SB UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. | IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. je kad iigih oda devi. e ne zaba dokazivati da su dalmatinske luke po svomu prirodnomu položaju samo bo- sanske su luke, neka samo dignu sve one umjetne prepreke koje sada postoje, neka vežu luke željeznicama sa zaleđem pa eto Bosni luka, da joj sve ostale zemlje mogu zaviditi. Ni drugi uzrok ne vrijedi. Svi znamo da Metkovići ne mogu zado- voljiti prometu, a znamo i to, da je željeznica naša građena samo za to, da služi vojničkim svrhama. Ali neka potroše one milijune, što bi ih tre- balo sasuti u Neum, da ga se veže sa željeznicom koja sad postoji, da se zgradi luka i što je glavno, da se u Neumu stvori jedan novi grad — neka te novce potroše drukčije, te vežu dalmatinske gradove sa Bosnom onako, kako zahtijevaju trgovački interesi, pa će vidjeti da će biti udo- voljeno potrebama 'Bosne mnogo bo- lje nego sa želježnicom u Neum. Dalmacija ima godina i godina što vapi za željeznicama, koje bi je vezale s Bosnom. Te su željeznice zakonom utvrđene, a ne dalje od prošle sedmice parlamenat je usvojio jednoglasno resoluciju Vukovića, da se vlada makne te energično traži od madžarske vlade ispunjenje ob- veza preuzetih u nagodbi. Poslije svega toga izgledalo bi nepotrebno upozorivati na pogibao, koja Dalmaciji s Neuma prijeti, ali znajući, kako se zakoni vrše onda kad su stvoreni u korist Dalmacije, ne smatramo ni- malo suvišnim upozoriti na ove gla- sove o luci u Neumu naše ljude. Daimacija je više puta bila preva- rena, caveant consules, da ne bude prevarena i ovoga puta, To je vrlo lako moguće s toga što se u nas željezničkom pitanju općenito ne posvećuje ona pažnja, koju bi trebalo. Svi vičemo i zahti- jevamo željeznica, pa bi se moglo lako dogoditi, da se nađe i u nas ljudi, koji bi i željeznicu do Neuma smatrali dobiti za Dalmaciju, U tome smislu, ako se ne varamo, i pisalo se po našim listovima. Kako se može naći ljudi, koji dolaze do toga: za- _ključka, za nas je tajna, 'To bi ba- rem moralo biti svakomu jasno, da bi luka u Neumu bila samo udarac Metkovićima i Dubrovniku, a da od toga Bosni ne bi bilo one koristi, koju bi imala kad bi je svezali s gradom, koji nije potreba tek gra- diti, već ima u sebi sve uslove za trgovački razvitak. Pogledi po svijetu. Nakon dugog i teškog bolovanja pre- minuo je u Parizu slavni norveški pisac i prijatelj potlačenih naroda Bjčrnstjerne Bjčrnson. * : Iz dobro upućenih političkih krugova, doznaje se, da će pregovori, koji će se u Beogradu voditi za novi trgovinski ugovor između Austro-Ugarske i Srbije biti povoljno zaključeni još do kraja ovoga mjeseca. * Arnautski ustanak obuhvaća sve to veće dimenzije. Sada ima oko 30.000 oboru- žanih ustaša, koji su izvrsno organizirani i disciplinirani, dočim je turska vojska osje- čajuć se slabom, vrlo neodlučna, da započn odsudni boj s ustašama. Porta je odlučila da pošalje u Albaniju još 40,000 vojnika. Iz mnogih mjesta, naročito iz Štimlja, Laba Vrela, Lipljana, Verizovića itd. stižu vijesti da je došlo do očajničkih okršaja između ustaša i rodovite vojske, koja je redovito morala uzmicati. Ustašama neprestano stižu pojačanja. Turska je vlada u silnoj brizi, jer je ovaj ustanak mnogo veći nego li onaj prvi. Domaće vijesti. Nijemci pozivaju Madžare protiv Slavena. U ,Grazer Tagesp.“ priopćio je tu skoro njem. nacijonalni zastupnik I. W. Dobernig vanredno važan članak pod gornjim naslo- vom. On veli, da je nagodba austro-ugarske osjegurana do g. 1917 i da ostaju obje. dr žave zajedno, ako ne dođe ni do kakove poviesne katastrofe. Agitiralo se sa devizom »Dalje od Austrije“ i dalje od. Ugarske“ nu misija monarkije na kontinentu drži obje državne pole skupa, a to je u prvom redu gospodarski interes. Košut je propao, a i Justh će za njim propasti. Madžari počinju uviđati, da bez Austrije ne mogu obstojati. Zajednica je svjetsko politička nužda. Nu monarkiji se pridružuje još nova jedna briga a nastala je aneksijomjBosne i Hercegovine. Ne može se na to računati, da bi se provi- zorij državopravni obih ovih znmalja doskora promijenio, jer u našoj monarkiji običavaju provizorija vanredno dugo trajati. Nijemci bio vljitcnjtm die itviže SANJA IN viti, baš kao i Madžari, kako se bave tim i ra EO GOIN stari