Strana 2.
CRVENA HRVATSKA“
Broj 36.
ama i ARDE
Gosp. Jastrzebskog pretekao je glas
dobrog baruna Trenka. Taj je glas potpuno
opravdan, ali je uspio i u ostalim svojim
ulogama. U nižim notama možda mu glas
nema potrebne bistrine, ali u višim i glas
je čist i on njim potpuno vlada. U jednu
riječ dobar tenor.
Gđici Šugh nije potreba plesti vijence,
ona je već njima ovjenčana, grjehota —
ponavljamo — što ostavlja zagrebačko ka-
zalište. Čuli smo je u Onjeginu i Trovatore.
Jaki i ugodan glas oplemenjen školom čini
je sjajnom kazališnom pojavom.
Gđica Reis imala je prilike da stupi
pred općinstvo skoro svaku večer. U Car-
men imala je ulogu ciganke, u Onjeginu Olge,
u petak je bila Mignon, u Trovatoru Azu-
cena, u Prodanoj Nevjesti majka Maričina.
Imali smo dakle dosta zgode da je upoznamo,
a k tomu u ulogama, koje su bile kod pri-
jašnjih sezona u dosta dobrim rukama. Za
nju su dakle bile poteškoće razmjerno naj-
veće, a tim je zamjerniji i uspjeh što ga
je postigla, i koji je našao izraza u sve
vidljivijim znakovima simpatije sa strane
općinstva. Ona je svećenica umjetnosti u
pravom smislu te riječi. Svaki titraj njezina
glasa ima izražaja, svaki pokret je u skladu
s ulogom, koju igra. I pjevačica i glumica u
isto doba. Osobito se svidjela kao ciganka
u Trovatore, tako jedni; drugi kažu kao
Carmen — svakako se dakle svidjela.
Rastat se od umjetnika ne smijemo, a
da ne spomenemo jednoga, koji ne treba da
ima glasa. To je gosp. Grund. Razumijemo
zašto se Zagrebčanima toliko mili.
Bas g. Kaulfus nije bio u Dubrovniku
sretan, jer je bio cijelo vrijeme promukao,
te smo samo u njemu mogli naslutit dobar
bas.
Na posljetku treba da spomenemo gđicu
Haiman, koja je svoje uloge dobro izvršila.
Isto i gđa Trbuhović. Gdici Šmid pomaže
škola, a odnemaže igra. Gdica Lj. Car je
vrlo dražesna subreta, koja ima tu prednost
što ne pretjerava, Gosp. Strmac je u ope-
reti potpuno na svomu mjestu. G. Labinu
je najviše štetovalo, što mi nijesmo naučeni
na onaj timbar glasa.
Treba spomenuti i gđicu Vojačkovu iz-
vrsnu prvu plesačica. Njezin je ples izvan-
redan, te je bila svaki put nagrađena po-
vlađivanjem od publike.
Što se tiče pojedinih opera, u Carmen se je
nešto opažala umornost pjevača — nije čuda
to su jutro došli. Izvađanju Mignon škodilo
je nešto, što druge uloge nijesu bile u ru-
kama prvog reda kao što su bile Reiss
(Mignon) i Vušković (Lotario), premda ne
možemo nikako odobriti neka umjetno
stvorena predraspoloženja. U Trovatoru pje-
vale su najbolje sile društva: Šugh, Reis,
Vušković, Camarotta, a takova četvorica
skupljena u jednoj operi, to znači dosta. I
Onjegin se izvađao vrlo dobro, grjehota da
je u ponedjelnik u zadnji čas morao Onje-
gin koji se imao davati po drugi put, bit
zamijenjen zbog neraspoloženja g. Jastrzeb-
skoga sa Prodanom Nevjestom : jednom čuti
Onjegina prem je malo. Barun Trenk se je
prosuđivanja djelovanja hora treba imati na
umu prilike naše pozornice. Za orhestar se
moglo naći mjesta dižući ga slušaocima, ali
pozornica se nije mogla raširiti, niti su se
mogle stvoriti sobe za garderobu hora, ko-
jih sada nema. S velike razlike temperature
između vlažnih soba iza pozornice i same
pozornice patile su i prve sile, a osobito
glasovi horista. Uprava Bondina Kazališta
trebala bi u tom pogledu što da promisli,
i to na vrijeme promisli. Mimogred spomi-
njemo da bi trebalo da promisli i za nove
izlaze iz kazališta.
*
Ušli smo u potankosti samo kao hro-
ničari. glavno ipak ostaje uvijek opći utisak,
a taj je izvrstan. U tom pogledu nemamo
što da dodamo onomu, što smo rekli zadnji
put. Kritičare pak, kojim je n. pr. smetalo
što u Prodanoj Nevjesti ne će pjevati Ca-
marotta i slično, poručujemo da njihove kri-
tike pokazuju, kako se brzo ljudi nauče na
dobro, ali za to ne valja zaboravit na ono,
što je prije bilo i htjeti biti odviše muzikalni.
Svako odviše nije dobro.
Rastanak sa zagrebačkim kaza-
lištem. Predstava u ponedjenik bila je u
znaku rastanka. Brojni slušaoci, koji nijesu
mogli prisustvovati matine-u urečenom od
kazališne uprave u utornik u jutro, htjeli
su upotrebiti tu prigodu, da baš u kazalištu
kažu gostima ne zlogom nego do viđenja.
Poslije prvog čina digao se na zahtjev
publike zastor. Pjevači, koji su te večeri
glumili bili su obasuti cvijećem sa svih
strana. Osobitu je pažnju općinstvo posve-
tilo gđici Reiss, i g.đi Polak, koje su uz
kitu cvijeća sa strane uprave kazališta do-
bile sa strane va mali spomendarak
* za njihovo gostovanje. Gosp. kapelniku Zuni
i g. Grundu poklonjen je lovor vijenac sa
vrpcama u narodnim bojama.
Kad se je na zahtjev općinstva zastor
iznova digao i na pozornicu stupio g. in-
tendant Trešćec, pozdravio ga je u ime
građanstva Dr. Melko Čingrija pjesmom
ispjevanom u čast gosta od prof. Antuna
Kriletića. Zadnjemu ,do viđenja“ pridružilo
se cijelo slušateljstvo burnim povikom ,do
viđenja“. G. Trešćec se zahvalio ističući
sveze između Dubrovnika i Zagreba, koji
dolazi u Dubrovnik, kao k svomu učitelju,
da iskaže što je naučio i kako se je razvio,
Zahvalnim odobravanjem prihvatilo. je pri-
sutno građanstvo te tople riječi namijenjene
staroj slavi našeg grada.
Iskazi simpatije ponovile su se u utor-
nik preko matinsa, a “tnamijenjeni su bili
ovoga puta osobito gg. Vuškoviću, Cama-
rotti i J omu, kojima je uprava
kazališta namijenila lovor vijenac i g.đici
Šugh, koje se sjetila uprava kazališta kitom
cvijeća, a građanstvo malom uspomenom.
Zadnja tačka matinea bio je finale iz
opere ,Aide“, u komu su učestvovali svi
prvi pjevači i cijeli zbor. Malo kasnije za-
mniie kazalištem hrvatska himna“. 'To je
bila oprosna pjesma, koju qmiq isutni do-
čekali ustaianjem na noge...U; taj čas bili
smo svi jedni u-misli na narod, u. misli na
domovinu. U toj misli grlio se Dubrovnik
kazališta, otputovavši za Spljet, da tamo pri-
redi nekoliko biranih predstava.
Rastanak s našim dičnim i vrlim umjet-
nicima, koji su nas kroz ovo malo večeri
oduševljavali svojom vrsnom igrom i pje-
vanjem, bio je dosta težak, pak nije ni čado,
da si svakomu na licu mogao čitati, uzbu-
đenost i neveselje, što se tako brzo mora
da rastane sa svojim miljenicima, s kojim
smo sproveli nekoliko ugodnih i nezaborav-
nih prijateljskih časova.
U 3 sata posl. pod. zaputiše se dvije
mjesne glazbe općinska i srpska udarajući
vesele koračnice put Gruža a za njim slegne
se mnoštvo općinstva,
Prizor na gruškoj obali, bio je upravo
veličanstven. Tu se sleglo velika množina
općinstva, koje je htjelo da u zadnjem i
oproštajnom času dade izraz svog oduševljenja
i iskaže svoje veliko priznanje i zahvalu za
sav onaj trud, koji je zagrebačko kaza-
lište kroz ovo večeri uložilo, da se što do-
stojnije proslavi u gradu slavne prošlosti. Ono
što je zagrebačko kazalište svojim zaslužnim
nastojanjem postiglo, može da bude na diku
i ponos svih Hrvata, i prijestolnice Zagreb
grada.
Kad je7parobrod imao da otplovi, nasta
svuda živahno razgovaranje i rukovanje,
pozdravljanje, dok glazbe svirahu neprekidno
vesele koračnice. Srdačni pozdravi i poklici
nživjeli“ i do ,skorog viđenja!“ orili su se
iz stotine grla, a umjetnici sa parobroda
odzdravljali su i zahvalivali rodoljubnom
općinstvu na tako neočekivanom i dirljivom
oproštaju. Parobrod se udalji a poklici i
mahanje rupcima potraje sve dok se nije sasma
izgubio s vida.
Jučerašnji dan ostati će nam vječitom
uspomenom.
Na odlasku našim umjetnicima i njiho-
vom vrijednom i zaslužnom intendantu VI,
pl. Trešćecu kličemo: ,Sretan Vam pat“ i
ponavljamo lijepe pjesnikove riječi :
»Ne kažemo vama ,,z bogom“
Nego samo: ,do viđenja“!
Naši socijalni demokrati držali su
na 1 maja neku vrst komersa u restauraciji
Alfirov u Lapadu, te im je gosp. P. Perić
držao je aplaudirani govor. Razišli su se
mirno bez ikakva incidenta.
Gradska klaonica. Mjeseca travnja
zaklalo se 158 volova, 2 krave, 103 teleta
317 ovaca, 1254 janjadi i kozladi i 15 svinja.
Engleški izletnici.. U subotu večer
dolazeći it Kotora, ustavio se u Gružu .en-
gleški parobrod ,Vectis“ kap. E. R. Domwel
sa 168 putnika.
Izletnici su obašli grad i okolicu, te su
u ponedjenik jutro prosljedili za Spljet.
Amerikanski jacht ,Turscarela“ do-
lazeći iz Krfa sa 11 putnika, ustavio se
prošle sedmice ovdje.
Promet stranaca. Mjeseca aprila bilo
je prijavljeno na prijavni ured 1845 stranaca.
Porota. Jučer je pred ovdješnjim sud-
benim stolom započelo porotno zasijedanje,
koje će potrajati riekoliko dana. O toku po-
jedinih procesa progovorit ćemo što opšir-
nije drugi put.
"Za Bogišićev spomenik. Ugl. Ma-
a. Seps Me so 25, ugl. općinsko
SEO EEE
vine ' Zadar K_ 100; gosp.
s. Bona Dubrovnik K 20. gosp. Dr. Jozo
Zaffron Korčula K:30. Svega K 235. Prije
iskazano: K-1354:77. . Ukupiio do danas
K 1579-77. Odbor najsrdačnije blagodari.