Strana 4. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 37. Brzojavne vijesti, Izbori u Brodu. BROD, 7. — [Izborna agitacija silno razvijena. Sutrašnji izbor je dvojben. Svećenicima je zabranjeno glasovati za Hinkovića. U Ludbregu vjerojatno je da će pobijedit zast. selj. stranke Radić. Khuen u Beču. BEČ, 7. — Min. pres. grof Khuen danas konferira s austrijskim mini- strima. Odatle ide na audijenciju kod kralja i prijestolonasljednika. Izbori za ugarski sabor. PEŠTA, 7. — Izbori za ugarski sabor obaviti će se od prvog do de- set lipnja. Sabor se sastaje na 21. Lipnja. Kralj dolazi na 11. Lipnja ovamo. Rasulo ugarskih kršćanskih socijalista. BUDAPEST, 7. — Ugarski krš- ćanski socijali posvema su se raspali. Presjednik grof Szapari otputovao je u Pariz. Razno. LONDON, 7. — Kralj Eduard je ozbiljno bolestan. Grudska kronika Na naučnom putovanju. U srijedu jutro, na svom naučnom putovanju, došli su sa brzim Lloydovim ,,Hohenlohe“, pitom- kinje srpske učiteljske škole u Karlovcu, ustavile se ovdje i pregledali grad i okolicu. Po podne krenuli su željeznicom u Mostar. Cijena kruha. Čujemo da je drugovdje obaljena cijena kruha. Kada će to učiniti naši pekari ?! Halley-ova repatica počela se viđati jutrom okolo 3 i po sata. Kritičar Dubrovnika može se ra- zumjeti u muziku, ali naški ne razumije. Mi smo pisali da bismo bili voljeli, da se mjesto ,,Prodane Nevjeste“ davao ,,Onjegin“ po drugi put, a kazali smo zašto. Jedino prerevnost mogla je u tim našim riječima naći kakve kritike Smetaninoj muzici. To ptobože kritičari“ ne bi se bili usudili, isto kako se oni ne bi usudili jednomu kapelniku kao Zuni kazati da je bila orhestra, t. j. on izvan takta. To sebi mogu dozvoliti samo »kritičari“, kakvih, sve bi rijet ima u Dubro- vniku više nego skromnih ,,tobože kritičara“, koji se zadovoljuju kazati: ,ovo mi se sviđa više, ovo manje, ovaj pjeva dobro, glas je ugodan, njim pjevač vlada i slično.“ Ima još jedna velika razlika između pkritičara“ Dubrovnika i ,tobože kritičara“ Crvene Hrvatske, a to je da je pisanje ,kri- tičara“ samo po sebi jedna velika distonacija u jednoglasnom odobravanju građunstva. Ono je istinktivno shvatilo cijeli zamašaj uspjeha hrvatske opere u Dubrovniku, nje- govo klicanje umjetnicima odjekuje kao po- bjedna pjesma narodne misli, kojoj je uspjelo tuđu pjesmu odrinuti s ovih žala. Dubrovnik“ je za tu pjesmu gluh. Njegovo uho je uvježbano samo da čuje razlike između timpana, koje je čuo, i onih, koje nije čuo. Plesne škole. U subotu priređuju u prostorijama ,Dušana Silnog“ učenice i uče- nici plesne škole g. Mike Katarivas plesni vjenčić u korist.svoga učitelja. Stigao je u Dubrovnik učitelj plesa g. Morterra, te otvora plesnu školu u Bondinom kazalištu. Početak u ponedjeljak, za djecu u 6%, u večer, Za odrasle u M Porota. U utornik započelo je porotno zasjedanje raspravom proti Matu Tony, ko- jega državno odvjetništvo tuži, zbog umor- stva. On je bio pisar kod namjesništva u Zadru. Uslijed neređa, koji su bili izbili u kancelariji na namjesništvu, bio je pozvan činovnik Ivan Sertić da stavi malo reda. Kako se je vidjelo iz svjedočanstva, ovaj se pokazao strog prama sebi a strog i prama drugima; radio je on a htio je da rade i drugi, bio je uz to nepristran. Optuženik Tony od maravi je prkosit i lijen, pa je umri m rta. —=—=—— === === —=—==—==r= = =>===—=—=n=>>m=—=— smgmramstinamumnm . Iza sebe ostavlja mnoštvo štampanih djela, kojima je snažno zasjekao u suvre- menu kulturu. Njegov rad velikih koncep- cija traži nužno poredbu s ostalim vrhovima čovječanstva. Tu nam u prvom redu padaju na pamet Tolstoj i Ibsen. Bjčrnson doista i ima nešto od..osobina i jednoga i drugoga. Svakako valja istaknuti i ovdje da je ne- kako srodniji 'Tolatomu, . dok se od Ibsena razlikaje svojim odlučnim optimizmom ne simpatišući s očajnim. gestama ,Sablasti“. . Bjčrnson je nikao iz . malenoga norve- škoga naroda kao jedan od njegovih najbo- sinova. On je bio onaj, koji je svome narodu ispjevao nacionalnu himnu, tako tiv sredstvo oduševljenja za mali na- rod izložen borbama. Svojom je sjajnom F najbolji sinovi, provedoše onu historičku ,,re- voluciju bez krvi“, svrgnuše švedsko-nor- veškoga kralja i proglasiše savez sa Šved- skom prekinutim. Od onda je Norveška opet posve samostalna, . Ove je posljednje histo- ričke. čine Bjčrnson doživio, A vidio je kako malenom narodu silno pomažu simpa- tije većega kulturnoga naroda. Dok se naime provodila ova revolucija, najbolji su sinovi norveški angažovali za nju evropsko javno mnijenje, koje ih je u njihovim nakanama i težnjama za samostalnošću izdašno podu- piralo. I Bjčrnson je stoga svojim uplivom po- magao i drugim malim narodima u njihovoj borbi protiv silnika. Mi ga se sa zahvalnošću sjećamo, kad je digao svoj moćni glas na obranu Slavena u ovoj monarhiji. Za »VO- leizdajničkoga procesa“ su narodni peprija- telji s užasom i njega nalazili u <= ,kontroli Evrope“. Gdjegod se činilo kakovo nasilje, _ uvijek je zgodno ustao svojom riječju na obranu potlačenoga. Još imade historija da reče svoju o ve- ličini Bjčrnstjerne Bjčrnsona, Kulturni mu svijet kliče: Slava! (Preštampano i2,, Pokreta“). 8 toga bio otpušten. On je molio da ga opet prime, molio je i Sertića, ali bez koristi. Na to je kupio nož te je njim dočekao Ser- tića na ulici i ubio ga. Dan prije je pjan- čevao. S majčine strane bilo je u kući mahni- tijeh. Porotnici su zanijekali umorstvo sa 8 pne“ i 4 ,da“, jednoglasno potvrdili pitanje ubojstva, a jednoglasno zanijekali neodgo- vornost i pijanstvo. Na temelju toga pravorijeka bio je Tony osuđen na 6 godina tamnice. Optužbu je zastupao državni odvjetnik Kronja, obranu odvjetnik Dr. Podić, pred- sjedao je predsjednik Bojanić. Jučer se je nastavilo zasjedanje te je na redu bila rasprava proti Luki Ivankoviću rodom iz Luke Sipanjske c. k. poštanskom poslovođi u istom mjestu. Njega drž. odvjet- ništvo tuži radi prekršaja S 101, i 181 k. z. zbog počinjenog pronevjerenja na štetu stranaka koje su ulagale svoj novac kod tamošnjeg poštanskog ureda u Šipenu, ko- jemu je on, kako već spomenusmo bio voditeljem. Stranke, koje su uslijed Ivankovićevih počinjenih pronevjerenja bile znatno oštećene, nijesu ma ni iz daleka mogle posumnjati, da bi on bio kadar počiniti što slična, jer su bezuvjetno u nj imale velikog povjerenja. Viktorija Ivanković žena optuženoga bila je pomagačica kod istog ureda, položivši za to potreban ispit. Na nju je također bila pala sumnja, nijeli možda i ona o tome znala, pošto kako se uspostavilo, dosta puta bi ona pri- mila uloženi novac pojedinih stranaka, ali iz njezine izjave vidi se, da ona o muževu nepoštenom činu nikada ništa znala nije niti bi joj muž to povjerio, pa stoga nije o nikakvom zlu mogla slatiti. Optuženik Ivanković počeo je počinjati pronevjerenje od god. 1895 pak sve do dana uapšenja pr. god. kroz to vrijeme ukupni iznos pronevje- rene svote iznosi K 22.550.71. Kad je Ivanković opazio, ili bolje uvi- dio, da su njegovi čini izbili na javu i sam je zamolio, da se pošalje iz Zadra sa Ravnatelj- stva pošta i brzojava odaslanik koji bi cijelu stvar razvidio. Nakon dovršenja čitanja optužbe, pred- sjednik pita optuženoga da li se osjeća kri- vim za sve što je u optužbi spomenuto, na što on odrešito odgovara priznajući se pot- puno krivim, Uzroci, koji su ga naveli na to kaže on, da su navlastito nepovoljno materijalno stanje obitelji, budući ima oca i majku već u odmaklim godinama, te nesposobne za rad, a dugove očeve preuzeo je on na sebe, za koje je morao plaćati oveću kamatu a od svojeg mjesečnog prihoda — odnosno plaće — nije mogao da se uzdržava i namiruje sve dugove. On je počinio prone- vjerenja jedino s toga, da može namirivati dugove i plaćati visoke mjesečne kamate. Njegova je pak čvrsta odluka bila, da on sve to jednom oštećenim povrata, & da se nitko ne bi sjetio kakvog pronevje- tu prigodom prodati i tim tjeranje onoma pronevjerenu nadomjestiti, ali na žalost sve jo. sa; bi Kono, Jao 1 ska-dno SLANA RONA *& Mea Lea aii ii