krađe, triju zločina protiv naravi i poku- šaja umorstva na Eduardu Reithu. Sud ga je osudio na 12 godina tamnice. Kao ola- kotna okolnost uzela se, što je Kragujević već od mladih dana epileptičan, premda po mnijenju liječničkih vještaka, nije to upli- valo na njegovu inteligenciju. s U nekim predjelima Rusije pojavila se kuga. Gradovi Kijev i Jekaterinoslav pro- glašeni su već kugom zaraženi, te se sve osobe i roba, koja odanle prispjeva, rasku- žuje. Vrhovno zdravstveno vijeće odredilo je opsežne mjere opreznosti, da se zaraza ne razvuče dalje. Broj nezgoda i nesreća prigodom po- greba engleškog kralja bio je velik. Redar- stvo je doduše računalo, da će doći do sa- kupljanja silne svjetine, ali su se sve nje- gove mjere pokazale tijekom dana slabe i manjkave. Među svjetinom mnoge su osobe pale u nesvijest, a mnoge i sa prozora. U svemu se broji, da je tog dana bilo 2000 unesrećenika. * Kako se glasa, što prije slijediti će re- forma ženitbenog zakona u monarhiji. x Slavni bakterolog i istraživalac sušice, prof. Dr. Robert Koch umro je u Berlinu. x Engleški admiralitet je zaključio, da će u povodu dana, kad je kralj Juraj V. zasio na prijestolje, oprostiti kaznu svim vojnič- kim osobama, koje bi sada imale nastupiti kaznu, a koja ne nadmašuje tri mjeseca. Isto će se tako obustaviti kazneni postupak radi prestupka, za koje kazna ne nadma- šuje tri mjeseca. x» Glede rusko-japanskog sporazuma, javlja se iz Tokija, da je ugovor između Rusije i Japana glede Koreje, potpisan od japanskog ministarskog vijeća. Glasom ovog ugovora Rusija odustaje od gospodarskih interesa u Koreji, a dobiva od Japana kao kompenza- ciju interesnu sferu na obalama Kine u Mandžuriji. Suradnik pariškog ,Matina“ razgovarao se je s bivšim turskim velikim vezirom Hilmi-pašom o pitanju balkanske lkonfede- "racije. — Hilmi-paša smatra balkansku kon- federaciju vrlo potrebnom, da nastanu jas: niji odnošaji među balkanskim državam. Temeljni uvjet za ostvarenje toga saveza bio bi taj, da se sve balkanske države od- reknu svih svojih prava i aspiracija na Ma- cedoniju. Što se držanja Austro-Ugarske u tom pitanju tiče, veli dalje Hilmi-paša, to se je on kao višegodišnji generalni inspek- tor u Macedoniji uvjerio, da monarhija po stupa posve korektno i vodi na Balkanu samo svoju legitimnu trgovačku politiku, te da je uvjeren, da ona tomu savezu ne će ni najmanje stajati na putu niti mu praviti neprilika. Ta konfederacija imala bi služiti samo miru i bila bi uvažavana i zaštićivana od svih evropskih vlasti. * Iz Mletaka se javlja, da su osuđeni Naumov i Tarnowska uložili utok proti osudi porotnog sudišta. Prilukov se nije poslužio nikakvim zakonskim srestvom proti osudi. On kao da je prelomio štap nad svojim životom. To se opezilo odmah netom je bila izrečena osuda; dok je Naumov stis- kao ruke na sljepočicama, a 'Tarnowska brisala suze, Prilukov se je držao hladno krvno, skoro cinično. Javnost se i danas u velike bavi epi- logom ovog procesa. Sve novinstvo ističe brzinu i opsežnost i objektivnost svega po- stupka. Proces je počeo 4. ožujka i trajao je punih deset sedmica. Odvj. Tarnowske, Diena, ne da se umiriti; pravorijek porote tako ga se je kosnuo, da je i dan danas vrlo uzne- miren i skoro ožaloščen. x Natporučnik Hochfrichter, . kako je po- znato, osuđen je na smrt na vješalima i sada čeka samo kraljevu milost, te će po svoj prilici biti pomilovan i kazna će mu se ubla- žiti u toliko, što ne će biti vješan, već osu- đen na doživotnu tamnicu. Kako čitamo u nekim listovima, afera natporučnika Hofrich- tera obrađeno je kao roman. Jedna insbru- ška nakladna knjižara razaslala je knjigu Broj 45. Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ mmmmmmmm=mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmacmmmsmmammtiistmmmnsdsmmnimmmmmmsmmmmsTsmnm=mEmesmmmumumsnmsTmRamsm= pod naslovom ,Roman natporučnika Hofrich- tera“, Pisac romana je nepoznat, ali on hoće da protumači pojava Hofrichterovu sa psi- hološke strane, Prikazuje ga kao preterira- noga časnika, koji je bio snužden i odlačio se uslijed toga na svoje zločinstvo. Većim dijelom javnost osuđuje zločin Hofrichterov, te kaže, da je MHofrichter obični štreber u generalnom štopu austro-ugarske vojske, koji je uslijed alkohola, lošeg života i po- manjkanja naobrazbe počinio najgluplji i najogavniji zločin, koji se ne da nikako opravdati. Hiroatska ojeresijsku banka. Zaključak Hrvatske vjeresijske banke o povišenju akcijonarne glavnice na K 2,000.000 koji smo priopćili u prošlom broju od take je važnosti, da ne možemo propustiti, a da ga s nekoliko riječi ne popratimo, a to osobito s razloga, što s napretkom ovog domaćeg zavoda, vidimo ujedno i jačanje naše eko- nomsko, koje smatramo preduvjetom za uspje- šan razvitak našeg zavoda. Hrvatska vjeresijska banka osnovana koncem g. 1902. s glavnicom od K 500.000, povisila je istu g. 1906. na K 1,000.000, a pomenutim zaključkom učinila je daljnji korak pudvostručujuć i opet glavnicu, koja sada iznosi punih 2 milijona kruna. Osno- vana sa razmjerno skromnim srestvima u Dubrovniku, Hrvatska vjeresijska banka nije se zadovoljila da bude samo mjesni za- vod, već je proširila svoju djelatnost na cijelu Dalmaciju, osnivajuć podružnice u Ši- beniku, Zadru, pa Spljetu. Proširujuć tako svoj djelokrug, postao je ovaj zavod u kratko važnim faktorom u ekonomskom životu naše pokrajine, a da i ne spominjemo koliko je i općoj narodnoj stvari koristio, otimljuć nas uplivu tuđih zavoda i probuđujuć pouzdanje i vjeru u našu vlastitu snagu, Obzirom na neprestani razvitak zavoda i umnoženje posala, koliko kod centrale, to- liko kod podružnica, te na rastuće povjere- nje koje ulagatelji u zavod polažu, uprava je smatrala nužnim, radi još .boljeg napredo- vanja i ojačanja vlastitih srestava, da pred- loži povećanje sjene gleriioo čime je 0 potaka slovenske marejen. (Prigodom proslave padeset-godišnjica). Vojna je austrijska g, 1839. ispala ne- sretno, pa je uslijed toga otstupilo Bachovo ministarstvo, a stari se je apsolutistički su- stav raspao, Narodi su zahtijevali svoja prava. 1 Slovenci su se kao Hrvati počeli , gibati“, a to ja razljutilo bečku gospodu. To opće burkanje uplivisalo je znatno na dva Slovenca, koji su živjeli tada u Beču. Oba su imala isto ime: Simon s Da- vorin Jenko. Simon Jenko bio je — pjesnik, pa je tim dublje ćutio sve Slovencima nanesene nepravde. Raspaljene duše ispjevao je sija- set rodoljubnih pjesama, u kojima poziva Bvoje sunarodnjake u politički boj za naro- dne pravice. A sve njegove spjevane pjesme nadmašila je svojom obljubljenosti i popa larnosti slovenska marseljesa; Ni stava slave!“ koja glasi ovako: Naprej zastava Slave, Na boj, junaška kri! Za očetnja Ko peto Z orožjem in desnicem Nesimo vragu grom ; Zapisat v kri pravico, | Ki terjajo naš dom. Draga mati je prosila, Roke okol vrata vila, Je plakala moja mila: »Tu Ostani, ljubi moj!“ Z bogom, mati, ljubca zdrava! Mati mi je očetnjava, Ljubca moja čast in slava, Hajdmo, hajdmo za nje v boj! Ta je koračnica ispjevana g. 1859. I riječi i ritam tražili su — glazbotvorea. U Beču bila je kavana ,Caffć Bader“, Tu su se sastajali sveučilištarci. Politička su se pitanja možda jače razmahavala među mladeži, nego danas. Među djake zalazio je i slovenski skladatelj Davorin Jenko. On je slušao, kako Simon Jenko de- klamuje svoju pjesmu, pa ju i popijeva sva- kog puta razno. I Davorin Jenko htjede tu koračnicu pošto po to uglasbiti. Na 16. svibnja 1860. u jutro dođe D+- vorin u istu kavanu i use ,die Presse“ da vidi, što je nova. I nađe u njoj članak, u kojem se o Slovencima piše — svašta. Na koncu članka pisac veli, da je slovenski je- zik samo ,ein Lallen“. _. Davorin se na to od uzbuđenja strese, baci list od sebe, plati kavu i pobježe iž kavane dršćuć na svem tijelu. Nije znao kuda će i kamo će. I nađe se nakon dugog tumaranja u ,Prateru“, Kako je bio pun dahnuća odjednom smisli melodiju za bojni poklič: ,Naprej zastava slave!“ I sve dalje i dalje opetujuć ostade mu svaki glas u pa- meti. I pođe kući, ali nije mogao donde do- spjeti, nego zađe u prvu restauraciju zaište papira, na kojem svrsta svoju melodiju. Da se nije uzrujao radi onog članka, nikada ne bi za ta pjesmu složio melodije, a iz uzbur- kanih čuvstva iskočila je gotova skladba, kao iz Jupitrove glave kći Atena. Tek kod kuće obretenu je melodiju uglazbio, pa se svojoj tvorevini i sam čudio, kako se je tog dana brzo izlegla a dosada je badava iščekivao ,nadahnuće“. O tom je toliko puta i sam EE vflo rado pripovijedao.