Broj 45 uzdržan onaj razmjer između vlastitih sre- stava zavoda i povjerenih glavnica, na koji je ona od osnutka pa do danas uvijek pomno pazila. Ovim povišenjem glavnice Hrvatska vjeresijska banka kroči uporedo s ostalim južnoslovenskim zavodima, koji su upotrebivši sadašnje povoljne novčane pri- like, proveli ovih dana povišenje svoje te- meljne glavnice, pa nema sumnje, da će i njoj ova transekcija osigurati doljnji razvi- tak i lijepu budućnost. Kojim snažnim korakom napreduje ovaj zavod može svatko lako vidjeti, ko samo prođe letimice tablu, priloženu pozivu na supskripciju. Ovdje ističemo posebno znatnije račune upoređujuć bilančne brojke na koncu prve i radnje poslovne godine. 1903. iznosio K 29,502.613, a g. 1909. K 275,627.855, dakle deseterostruko. Dobitak koji je iznosio prve godino poslovanja K 33.738-— dostigao je potonje K 111.524— a dividenda od 5% prvih ina, porasla je na 6% zadnjih če- tiri godine, te ima izgleda, pri ovakovom razvitku, da će se i ova skoro moći povisiti. Pričuvna zaklada akcijonara, narasla je u ovo kratko razdoblje već na K 160.000, a s dobitkom od prida emisije i s dotacijom tekuće gedine doseći će barem četvrt mili- jona kruna. Sudeći po svemu možemo s punim pra- vom očekivati, da će Hrvatska vjeresijska «banka i dalje uspjevati, pa za to se ne ustručavamo preporučiti našim kapitalistima, da upotrebe ovu zgedu i ulože svoje pri- štednje u ovo domaće poduzeće. Time će postići ne samo vilo povoljno ukamaćenje svojih glavnica, uz potpunu sigurnost, već će steći jedan papir, koji ima najbolji iz- gled, da će mu cijena uvijek rasti. Stari akcijonar. ——nmmm———=m— iz naroda. Babinopolje, svršetkom svibnja. (Gospodarstvene prilike). Buhača ove godine biti će ovamo dosta, a računa se od 45—50% više, nego lanjske godine. Tom dok je ukupni promet g. CRVENA IIRVATSKA* porastu doprinijele su najviše česte kiše, koje su buhaču osobito ugodile, Ljudi kažu, da se odavno ne sjećaju takovoj plodnosti. Budu li cijene buhaču prilične, nanijeti će ovamošnjem narodu neprocjenjive koristi. Masline su prošle godine bile rodile po nekim selima srednje, pa je uopće i malo kupaca ulja bilo, osim poduzetnog trgovač- kog društva, koje je kupilo priličnu partita uz umjerenu cijenu. Ove godine i rod ma- slina, u koliko se do sada opaža, biti će razmjerno velik napram lanjskom. Loza pokazuje obilnog ploda, no uza sve to rekbi, da težaci okolo loze ne rade onom prijašnjom energijom, te zanemaruju polijevanje svojih vinograda, što bi se to nadasve imalo preporučiti ove godine, kad je loza puna vlage, a već se je počela i bo- lest na lozi širiti. Žitarice uopće u ravninama idu dobro. zmssma—— Iz Spljeta. (Veličanstveni uspjeh Hrvatske Opere — Oprosna večer). Hrvatska Opera za Spljet, bilo je nešto osobita, nešto što je pružalo građanstvu onaj kazališni užitak, kojega ni- jedna strana družina nije do sada polučila i dala Spljetu. vatske opere, sa kojom je družina pokazala svoj kapacitet, svoju vrijednnst i jakost. Za- jamčenje i odobravanje i aplaudiranje po- svjedočilo je građanstvo svojim mnogobroj- nim posjetom, koji je bio — zaista — sja- jan i neočekivan. Od prve predstave, pa do posljednje, kazalište je bilo puno — dupkom puno — svake večeri. Entuziazam i simpatija diljem gostova- nja napunjala je svačije srce, tko je iole osjećao; odobravanje i priznanje vrijednim umjetnicima nije imalo svrhe. Oplaudiralo se čestimice, a božanski ushit kojega su pobuđivali : Vušković, Pol- lak, Cammarota, Reiss, Jastrzebski, Šugh, Lesić, Car, Lubin i drugi, ostao je pod ja- kim dojmom u srcima i sjećanju mnogim. O Vuškoviću, Cammaroti, Pollakovoj, Reis- sovoj i Šughovoj, suvišno je govoriti; oni su savršeni — potpuni umjetnici. i vio a E mitaammm———— Nastala je ta jaka i divna marseljeza u teškim časovima narodne borbe, porodila se je u žalosti radi povrijeđene na- rodne svijesti, zagledala je zoru u mračnoj i neprijateljskoj prijestolnici Beču, ali je po- letjela o novom, sunčanom i pomlađenom danu rajskoga svibnja. 'To joj je bio za dalnji njezin razvoj dobar zalog. Iz Beča ju prenesoše hrvatski i slovenski djaci na slavenski jug, 8 Česi u Česku. I svi su ti baš toj budnici mnogo du- žni. Ona je budila sve sunarodnjake iz Hr- vatske i Slovenije. Ona se eto već pol sto- ljeća oglašuje po slavenskom jugu, sigurno će i u buduće, U ponedjenik dneva 16. prošlog mje- seca proslavila se na dostojan način širom cijeloga slovenskoga juga pedeset-g>dišnjica postanka ove naše bojne pjesme, koja je u parodne borbe, bodrila i narodne svijesti, : Davorin Jenko rodio se je u Kranjskoj 10. studenog 1835. Študirao je pravo na be- radi povrijeđene sveučilištu u isto vrijeme kao njegov vršnjak pjesnik Simon Jenko. U jedno stu- dirao je i glazbu, kojoj se je kasnije sasma posvetio. Na njegova inicijativu ustrojilo se je u Beču godine 1859. Slovensko pevsko društvo“, koje još i danas postoji. G. 1863 došao je kao horovođa srpske crkvene op- ćine u Pančevo. G. 1965. preselio se je u Beograd, gdje je postao g&. 1871. kapelni- kom ,Srpskoga narodnoga pozorišta“, a ka- snije također dvorski kapelnik. Za njegove Strana 3. Ljubica Car je izvrsna operetna sou- bretta. Njezin glas, maska i mimika vrijedno je svake pohvale, a povrh toga njezina dra- žesna i simpatična pojava na pozornici, po- buđuje kod prisutnih velike napetosti, inte- resa i zavedenje. Jastrzebski je u naponu, valjanog glasa, također dobar u naglasku, a glasa zvonkog, dobre intonacije, blag i jak. Lubin je dobar — naravno još mlad — ali u njega postavljaino nade. Lesić i Kaulfos, jaki su, duboki i bla- goglasni u kulmiranju prilični. Komičar Grund stekao je privrženost, osobitu simpatiju i ljubav; svakoga se doj- mio, a istaknuo se u svim partijami, ponaj- većma u ,Barunu Trenku“, sa svojom uku: snom šalom. Simpatičan je Dr. Kostić, va- ljan i dobar u naglasku i glasu; sa svojim osjetljivim prikazivanjem svraća pozornost publike. Strmac je u glasu dobar, još će se razviti, popuniti i usavršiti. Šimanovska i Haiman osobite su: u godne, a u izradbi valjane i okretne, pune _ smisla u prikazivanju i pretvaranju. Glas im dosta je dobar. Zborovi su jaki, zaslužni, va- ljano izvježbani i dobrog sklada glasova. O orhestri nije potreba da govorimo, jer pod moćnim štapićem Albinia, Zune i Mitroviće ne mogu, nego biti onakve valjane sile, kakve u istinu jesu. Spljet takovog orhestra još nije čuo ni vidio. Scenariji bijahu zadnjih večeri sjajni ,do- čim prvih večeri bijahu ne baš najbolji. Sve predstave su upjele veličanstveno, sjajno, a sa oprosnum ,Aida“ zasvjedočila je družina svoju jakost, stalnost i podala publici svjedodžbu i impuls svoje stvara- lačke i čudne moći. ; Zadnja je predstava uspjela nad sve ostale. = 7, Osjetljiv je bio oproštaj ; cvijeće je pa- dalo iz leša kao kiša, leteći sa trobojom, na kojim je bilo utisnuto ,do skorog viđenja“, pživili hrv. umjetnici“, ,živila hrv. opera“, letjeli su kazalištem; a povici, izljevi, im: presije; ganatljivosti, izvađali su se i redali bez svrhe. Bilo je i mnoštvo darova. Na predstavi »Baruna Trenka“, kao ns oproštajnoj večeri gg. Pollak, Jastrzebski, Grund, Car i dr. uručila im je publika darove. Na zadnjoj i oproštajnoj predstavi, poklonjeno je bilo mnogo darova: vijenaca, prstena, lanaca, naušnica i drugih zlatnih predmeta. Pohvalno je među ostalim istaknuti, lijepi veliki i ukusni lovor-vijenac naše vrijedne srednjo- školske omladine, oduševljene i zanosne 28 našu hrvat, umjetnost, a pored toga i spon- tano štovanje, da se oduži hrv. umjetni- cima. Građanstvo se u veliko odazvalo da- rovima, te je svakog umjetnika i umjetnicu ino nagradilo uspomenom. Također i horisti bijahu nagrađeni. Darova je bilo ve- ćih 25 komada, a manjih 40. Zaista pohvalno