BROJ 48.

       

GIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO

K 20 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
mn DOŠASTO POLUGODIŠTE.

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Tužbe.

1 ,Hrvatski Dnevnik“ i ,Hrvat-
ska Zajednica“ u Sarajevu pune su
tužba na ponašanje bosanske vlade
prigodom dolaska Nj. Veličanstva u
Bosnu. Pripovijedaju stvari, koje dok
s jedne strane pokazuju, da se biro-
kratski krugovi u Bosni ne misle
ostaviti metoda iz doba pred usta-
vom, upućuju opet i na neki, što
pomenute novine nazivlju, novi kurs.
U čem taj novi kurs politike bosan-
ske sastoji, ne bismo mogli tačno
kazati, ali svakako bosanski Hrvati
osjetili su se onih carskih dana za-
postavljeni, njima nije se htjelo do-
pustiti ni to, da se prikažu vladaru
kao Hrvati.

Ova tužba nadasve sa strane onih
ljud:, koji su aneksiju pozdravili kao
predigru oživotvorenju Velike Hrvat-
ske, zvuči kao ironija cijelom njihovu
pređašnjem radu. Daleko smo zaista
od ,Velike Hrvatske“, kad ne će da
dopuštaju Hrvatima, ni da budu Hr.
vati, Ali u tomu nijesu nimalo sre-
&niji od njihove braće pravoslavnih
i muhamedanaca. Kako oni valja da
budu samo katolici, t. j. nekakva
anacijonalna vjerska stranka, tako
ni pravoslavni ne smiju biti Srbi, 4
Muhamedancima se poručuje, da bi
najbolje bilo, kad bi ostali Muhame-
danci. U tom pogledu ne bi dakle
Hrvati imali uzroka da se tuže. Istina
je, prije im je bilo dozvoljeno nazi-
vati se Hrvatima, ali treba da budu
tako pametni pa sami razumiju, da
je to bilo onđa, kad su ih trebali.
Sada je Crnac učinio svoju dužnost,
sada može dijeliti sudbinu drugih,

A on, ako je razborit, neka je
podijeli. Eto je vidio, kako se neke
usluge nagrađuju, pa prošlost neka
ga barem nečemu nauči i neka ga
svrne s puta, kojim je išao. Ne svje
tujemo mi ovim braća u Bosni, da
prestanu biti Hrvati. Neka sada budu
dapače veći Hrvati nego što su prije
bili, ali ono što su oni doživjeli sada,
mora ih dovesti do onoga istoga za-
ključka, do kojeg smo došli mi u
banovini i u Dalmaciji, biva, da: se
s nama u Beču samo igraju, što je

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

—am——
ODGOVORNI UREDNIK :

ANTON |. ŠAPRO.

pak najžalosnije, da im mi našim sa:
njarenjem dajemo prilike da se igraju
te nas u odlučnim časovima i iziš
graju.

Ko je došao do toga uvjerenja,
tomu se ne može više dogoditi ono,
što se sada bosanskim Hrvatima do-
godilo, jer za njega ne znači više
biti Hrvat činiti svakojake usluge tu-
đinskoj politici u iluziji, da se ciljevi
te politike pokrivaju s našim, pa s
toga ni ne može više, doživjeti razo-
čaranja poput onih, koje je sad Sta-
dler doživio.

U ostalom svaki iole misaoni čo+
vjek morao je predvidjeti, da pošto
aneksija bude provedena, vlada bo-
sanska tražit će modus tivendi sa bo-
sanskim Srbima i s Muhamedancima.
Samo u nas ima ljudi, koji Bosnu

proglasuju hrvatskom, a u njoj nema .

ni četvrti dio Hrvata. U Beču dtak:
čije računaju, a bilo bi dobro da se
nauče tim računima malo i Hrvati,
pa i oni prestanu letjeti po zraku
za kojekakvim fantonima, a prouče
malo bolje statistiku, Jedino bi tako
odvratili milo za drago, šilo 2
ognjilo.

Dogledi po svijeta.

Loše finsncijalno stanje i druge ds
žavne neprilike drže Portugalska i tiepte-
statioj tižavići. Bile su se protiijele vijesti,
da će se kralj Manuel za to i odreći prt
jestolja u korist vojvode od Braganće. Me-
đutimn se ta vijest službeno dettientits tiz
priznanje, da je u Portugalskoj u istitit po-
litički položaj vrlo nejasun i težak.

*

 

Poljaci koji žive u Psrižu, žapođjeli su po-
kret koji ide zu tim, da se podighe'u Parizu
slobodna poljska uriversa. Svi oni Poljaci
kojima je bud s kojih razloga ttemioguće, đa
polaze universt td Rukiji, Aostriji ili Nje-
mačkoj, imali bi dodi na pobjsku aniversu
u Parizu. U tu svrhu sakapljena je već vo:

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI

UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIUPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA.
OGLASI, Viši PUTA ŠTAMPANI PO UZ RAZMJE-

 

  

    
   
   

   
 

se javlja, da su okolna seli tako opustošeni
da izgledaju kao Messina poslije onog strašnog
potresa. Du sada su iskopine 24 lješine i
množina ranjenika, a koliko pod ruševinam
imade mrtvaca, još se ne miože znati. Naj:
više je nastradali mjesto Calitri, kanio je bio
prispio i kraljevski par da posjeti ridstradalo
pučanstvo. Sve su kuće gotovo popućale, a
mnogo ih je, koje su se sasvim srušile.
+
Iz Beograda se službeno javlja, da će
se pregovori glede tigotsčkog ugovora iz+
među Stbije i monsrliije lioji se ovih dani
vode, zaključiti za 15 dana. Bilo bi već
jednom i vrijeme! — Sa službene se strane
dementira, da kralj Petar kani ostupiti i
da će priic Gjotgje za uvijek ostati u ino-
žemstva:
x
»New-York Herald“ javlja iz Jokohame,
da je vlada otiđje otlčdila čitavti jedi za-
vjeru protiv vlade. Zavjeru žapočešo &naf+
histi. Zavjera se tako raširili, da je vlada
umolila novine, neka ne donesu žiišta de-
taljnoga o tom otkriću. Neki su se srnahisti,
preodjeli u rađiiike, dobili posl& a dižavnitii
tvornicama za praskate stvari i ofidje di
priteđivali bombe, da sjiris usmrte Ministra
predsjednika i čitavi kabinet. Da li su htjeli
umoriti i carsku obitelj i žiježine članove,
još nije ustanovljeno.
s
Pariški ,Matin“ javlja, da su konzuli _
zaštitnih vlasti na Kreti dobili naredbu, ko-
jom se pozivlju, da poduzmu sve mjere; da
bi se zahtjevi zaštitnih vlasti proveli. Kao
živahan zagovornik kretskog pitanja u ko
rist Turske označuje se francuski ministar
vanjskih posala Pichon, koji je u tom smislu
zaštitnim vlastima podnio već svoj ponovni
predlog. Uslijed bojkota grčkih lađa sa
strane Turske, obustavili su svi vlasnici
grčkih brodova plovidbu svojih lađa na Cr-
nom moru,