BROJ 48. GIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO K 20 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA mn DOŠASTO POLUGODIŠTE. POJEDINI BROJ 10 PARA. Tužbe. 1 ,Hrvatski Dnevnik“ i ,Hrvat- ska Zajednica“ u Sarajevu pune su tužba na ponašanje bosanske vlade prigodom dolaska Nj. Veličanstva u Bosnu. Pripovijedaju stvari, koje dok s jedne strane pokazuju, da se biro- kratski krugovi u Bosni ne misle ostaviti metoda iz doba pred usta- vom, upućuju opet i na neki, što pomenute novine nazivlju, novi kurs. U čem taj novi kurs politike bosan- ske sastoji, ne bismo mogli tačno kazati, ali svakako bosanski Hrvati osjetili su se onih carskih dana za- postavljeni, njima nije se htjelo do- pustiti ni to, da se prikažu vladaru kao Hrvati. Ova tužba nadasve sa strane onih ljud:, koji su aneksiju pozdravili kao predigru oživotvorenju Velike Hrvat- ske, zvuči kao ironija cijelom njihovu pređašnjem radu. Daleko smo zaista od ,Velike Hrvatske“, kad ne će da dopuštaju Hrvatima, ni da budu Hr. vati, Ali u tomu nijesu nimalo sre- &niji od njihove braće pravoslavnih i muhamedanaca. Kako oni valja da budu samo katolici, t. j. nekakva anacijonalna vjerska stranka, tako ni pravoslavni ne smiju biti Srbi, 4 Muhamedancima se poručuje, da bi najbolje bilo, kad bi ostali Muhame- danci. U tom pogledu ne bi dakle Hrvati imali uzroka da se tuže. Istina je, prije im je bilo dozvoljeno nazi- vati se Hrvatima, ali treba da budu tako pametni pa sami razumiju, da je to bilo onđa, kad su ih trebali. Sada je Crnac učinio svoju dužnost, sada može dijeliti sudbinu drugih, A on, ako je razborit, neka je podijeli. Eto je vidio, kako se neke usluge nagrađuju, pa prošlost neka ga barem nečemu nauči i neka ga svrne s puta, kojim je išao. Ne svje tujemo mi ovim braća u Bosni, da prestanu biti Hrvati. Neka sada budu dapače veći Hrvati nego što su prije bili, ali ono što su oni doživjeli sada, mora ih dovesti do onoga istoga za- ključka, do kojeg smo došli mi u banovini i u Dalmaciji, biva, da: se s nama u Beču samo igraju, što je IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. —am—— ODGOVORNI UREDNIK : ANTON |. ŠAPRO. pak najžalosnije, da im mi našim sa: njarenjem dajemo prilike da se igraju te nas u odlučnim časovima i iziš graju. Ko je došao do toga uvjerenja, tomu se ne može više dogoditi ono, što se sada bosanskim Hrvatima do- godilo, jer za njega ne znači više biti Hrvat činiti svakojake usluge tu- đinskoj politici u iluziji, da se ciljevi te politike pokrivaju s našim, pa s toga ni ne može više, doživjeti razo- čaranja poput onih, koje je sad Sta- dler doživio. U ostalom svaki iole misaoni čo+ vjek morao je predvidjeti, da pošto aneksija bude provedena, vlada bo- sanska tražit će modus tivendi sa bo- sanskim Srbima i s Muhamedancima. Samo u nas ima ljudi, koji Bosnu proglasuju hrvatskom, a u njoj nema . ni četvrti dio Hrvata. U Beču dtak: čije računaju, a bilo bi dobro da se nauče tim računima malo i Hrvati, pa i oni prestanu letjeti po zraku za kojekakvim fantonima, a prouče malo bolje statistiku, Jedino bi tako odvratili milo za drago, šilo 2 ognjilo. Dogledi po svijeta. Loše finsncijalno stanje i druge ds žavne neprilike drže Portugalska i tiepte- statioj tižavići. Bile su se protiijele vijesti, da će se kralj Manuel za to i odreći prt jestolja u korist vojvode od Braganće. Me- đutimn se ta vijest službeno dettientits tiz priznanje, da je u Portugalskoj u istitit po- litički položaj vrlo nejasun i težak. * Poljaci koji žive u Psrižu, žapođjeli su po- kret koji ide zu tim, da se podighe'u Parizu slobodna poljska uriversa. Svi oni Poljaci kojima je bud s kojih razloga ttemioguće, đa polaze universt td Rukiji, Aostriji ili Nje- mačkoj, imali bi dodi na pobjsku aniversu u Parizu. U tu svrhu sakapljena je već vo: PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIUPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA. OGLASI, Viši PUTA ŠTAMPANI PO UZ RAZMJE- se javlja, da su okolna seli tako opustošeni da izgledaju kao Messina poslije onog strašnog potresa. Du sada su iskopine 24 lješine i množina ranjenika, a koliko pod ruševinam imade mrtvaca, još se ne miože znati. Naj: više je nastradali mjesto Calitri, kanio je bio prispio i kraljevski par da posjeti ridstradalo pučanstvo. Sve su kuće gotovo popućale, a mnogo ih je, koje su se sasvim srušile. + Iz Beograda se službeno javlja, da će se pregovori glede tigotsčkog ugovora iz+ među Stbije i monsrliije lioji se ovih dani vode, zaključiti za 15 dana. Bilo bi već jednom i vrijeme! — Sa službene se strane dementira, da kralj Petar kani ostupiti i da će priic Gjotgje za uvijek ostati u ino- žemstva: x »New-York Herald“ javlja iz Jokohame, da je vlada otiđje otlčdila čitavti jedi za- vjeru protiv vlade. Zavjeru žapočešo &naf+ histi. Zavjera se tako raširili, da je vlada umolila novine, neka ne donesu žiišta de- taljnoga o tom otkriću. Neki su se srnahisti, preodjeli u rađiiike, dobili posl& a dižavnitii tvornicama za praskate stvari i ofidje di priteđivali bombe, da sjiris usmrte Ministra predsjednika i čitavi kabinet. Da li su htjeli umoriti i carsku obitelj i žiježine članove, još nije ustanovljeno. s Pariški ,Matin“ javlja, da su konzuli _ zaštitnih vlasti na Kreti dobili naredbu, ko- jom se pozivlju, da poduzmu sve mjere; da bi se zahtjevi zaštitnih vlasti proveli. Kao živahan zagovornik kretskog pitanja u ko rist Turske označuje se francuski ministar vanjskih posala Pichon, koji je u tom smislu zaštitnim vlastima podnio već svoj ponovni predlog. Uslijed bojkota grčkih lađa sa strane Turske, obustavili su svi vlasnici grčkih brodova plovidbu svojih lađa na Cr- nom moru,