GOD. xx.

CRVENA HRVATSKA

   
 

  

K 20 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
"ANNA POgnoeipN:

Me < e

 

 

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO

 

 

U DUBROVNIKU, 25. juna 1910. SH

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

— — m-_—
ODGOVORNI UREDNIK :

ANTON |. ŠAPRO.

BROJ sai.

 
      
 
    
 

 

 

PRETPLATA I! OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEVRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

 

 

__ POJEDINI BROJ 10 PARA.

Brzojavne vijesti.

Izborna reforma za Hrvatsku.

- ZAGREB, 25. — Provetbene na-
redba izborne reforme već je izašla.

Kralj u Budimpešti.

BUDIMPEŠTA, 25. — Ministar-
sko vijeće nestrpljivo čeka prijestolnu
besjedu pri otvoru novog parlamenta.
Kralj će izjavili veselje što su uspo-
stavljeni mirni odnošaji s Hrvatskom.
Kralj poslje podne putuje u Beč.

Promjene na hrv. vladi.

ZAGREB, 25. — Govori se, da
će sadašnji podban Chavrak postati
ministrom za Hrvatsku, Amruš bi imao
biti podban, a Rorauer predstojnik
odjela za bogoštovle i nastavu.

Konferencije hrv. delegata.

BUDAPEST, 25. — Danas vije-
čaju hrv, delegati.

Značenje narodnog blagdana.

Narodni blagdan je osebujnost pošto-
vanja naših slovenskih apoštola; dostojan i
umjestan način proslave, kojom inicijativom
Družbi ide više hiljada u blagajnu.

Lanjski narodni blagdan doprinio je
Družbi 30.000 kruna. Ovogodišnji mora da
tu svotu pokrije, preteče i pomnoži !

Dan 5. srpnja, mora da bude i ove go-
dine dan manifestacije i spominjanja, dan u
kojem, mora da se nastoji što više priteći
Družbi, — dan borbe za glagolicu — dan,
koji će stati na visini bratstva, sloge i jake
spone, koja će u taj dan spojiti separantne
faktore; sliti mržnju u simpatiju i bratstvo,
jednom riječju dan Sv. Apoštola nek nas
osvijesti od strašne borbe i tmine, te nek
se značenje tog dana prenese — u širem —
i na naše prilike.

Jer čaša trova i čemera političkog, puna
je. Strast i rovanje prešlo je granice poli-
tičke mogućnosti, a zamašaj švabstva, i u
< ponosnu Bosnu taloži se i penje, prkosi i
truje !

Ali, ne da na široko posegnemo pred-
stavimo si sliku i događaje koji se odigra-
vaju u Bosni, osobito ovih zadnjih mjeseca,
— kada se niječe hrv. jezik, hrv. svetinje
— kada bečlije, prodajne duše, i švabško-
bahati bezdnšnici igraju ulogu gospodarenja
i osvete . . . , kada nije slobodno svoje osvje-
dočenje, već se gazi sveta domovinska duž-
nost .... Pitam sada može li se preko
tog hladnokrvno proći? Ne! Za to na nar.
blagdon podignimo jak protest proti baha-
tosti i izrabljivanju vaćih u našoj Bomi....

 

 

A onda?

Da, onda se moramo kristalizirati po-
litički, centralizirati navodno u jedno tijelo
jako žilavo i čilo i da stanemo ma stazi
tom vjetru koji puše iz Beča, potaknut i
nadahnut bečkim neslobodnim duhom, silom
i neobuzdanom gospodarštinom.

U ovim momentima ogorčenja i isku-
stva učimo se borbi, olakšajmo okove naše
strastvene strančarske i bratske borbe, pri-
bližujmo se, protestom proti utemeljenju
fakulteta talijanskog u slovenskom Trstu,
stanimo na put, podignimo proti istom jaku
i groznu viku, pravednu i opravdanu.

Tek onda kad ispunimo zvanje narod-
nog blagdana naša će se situacija promije-
niti, pravo će biti u istinu pravo, a naše
blago i amaneti, polja i imanja neće tuđinci
zakupljati — jer im nema mjesta u naše
kraje !

Mnogo sam proširio, ali će g. čitatelj
opravdati; jer je i sam predmet opširan i
— svet. Ovim proširenjem ideje nar. blag-
dana doprijeti će se većma cilju za kojim
se ide, to jest, da se učvrstimo, oduševimo,
obnovimo, i da što više inkasiramo Družbi.

Zamašaj borbe o Istrijje velik, strog i
novčana potpora mora, da je veća, jer je
nužnija no pređašnjih godina.

Zadnje zabitne trzaje ,Lege“ odbijamo
bez borbe jer su ti trzaji, tinjavi i slabi,
bolesni i iscjedni. Prelazimo preko njih neo-
pazice, a katkad vidimo njihovo blištavilo
reflektorom isčezavanja.

Ostatci  renegatsko - mletačkih  gavana
moraju isčeznuti !!

Narodnim blagdanom mora da se osvi-
ježi borba glagolice, te naše svetinje, —
tog djela sv. apoštola — jer ako je pustimo
da tinja, tinjanjem se materijal ugasi !?

Za to, sada u momentima kada su djela
Sv. Apoštola u pogibli, podvostručimo krep-
činu značenja i nastojmo obnavljenju i uskri-
senju glagolice, Potencirajmo ljubav sabira-
nju; sabirajmo u velike za našu Istru, našu
sirotica — našu nadu.

»Sloboda“, što je od pohvale, brojem
20. jula člankom ,Za našu Istru“ opravdano
se osvrnula, potakla i proglasom navijestila
spljećanima sjećanje 5. srpnja. Od interesa
je članak, potoa i dostojan, gdje do-
slovce. kaže : »Mi znamo njihov način
borbe, zanio, a oni ne «štede nikakovih
sredstava, mi znamo, da je »Lega“ kao po-
lip svoje krakove pružila i u naša ognjišta,
mi znamo, da Talijani kao ptice grabilice
vrebaju na našu istarsku braću kao ne svoj
plijen, i kad mi to znamo ne smijemo da
to gledamo mirne duše i skrštenih ruku,
već da upremo svim silama, kako ćemo od-
biti tu opasnost od naše braće“. Zaista zna-
čajno!

Po svim mjestima nek nađe odjeka na-
rodni blagdan, nek ga se proslavi slavom,

 
  

sabiranjem i devizom: Kupimo što većma za

našu Istru.

Za to narodni blagdan neka bude i pro-
test proti fakultetu u Trstu, nepodopštinami
u Bosni, osnivanju novih leginih škola, a

jaki protest proti uvađanju švabskog gospo-

darenja i jezika. Velik protest proti svemu
nenarodnom i proti svakom  monopolu
»Lege“.

Skupljajmo, nadoknadimo lanjsko, po-
množimo lanjsku svotu, upišujmo se u
»Družbinu četu“ i svakom zgodom sabirimo,
a preko godine utemeljujmo po mjestima
podružnice, ta mezimča majke , Družbe“.

Dostojno proslavimo 5. srpnja i poka-
žimo odanost, sjećanja i dužnost prama na-
šim Sv. vijesnicima narodnim i jezičnim,
našim narodnim mučenicima i prorocima
ujedinjenja mira i sloge slavenske.

Pogledi po svijetu.

U Beču je proglašena zapovijed glede
rasporeda ovogodišnjih velikih vojničkih vje-
žba. Glavna se pažnja priklanja carskim
manevrima, što će se ljetos upriličiti u sre-
dnjoj Galiciji i u gornjoj Ugarskoj. Ovi će
manevri svršiti dne 16. rujna, a učeetvovat
će u njima čete 6., 10. i M. zbora. Kod
ostalih zborova, koji ne će učestvovati u
carskim manevrama, svršit će vježbe sa
dvodnevnim ili trodnevnim zaključnim mane-
vrima, u kojima će učestvovati također do-
mobranske divizije. Zapovijednicim će se,
kao i do sada, pridijeliti članovi austrijskoga
i ugarskoga automobilskoga kluba.

e

 

Kako se javlja iz Kieva, (Rusija) iza-
gnano je iz ondješnje okolice ovih dana
preko 1500 židova.

».

Engleški listovi javljaju iz Lisabona, da
je tamo otkriven tajni revolucijonarni odbor,
u kojemu se nalaze najodličnije ličnosti iz
dvorskih i vojničkih krugova. Listina ovih
revolucijonaraca, oko 7000 osoba, nalazi se
u rukama vlade. Portugalski poslanici tvrde,

da su ove vijesti pretjerane, ali ih ipak ne -

dementiraju. i

U Berlinu se je neki dan dogodila stra-
šna nesreća uslijed groma, pri čem je usmr-
ćeno 6 osoba, dok ih je 17 teško ranjeno,
a 80 lako. Nesreća se je dogodila na ,Jung-
ferheide“ kod novoga groblja. Svi su ranje
nici bili odmah smješteni u bolnicu, Grom
je udario u streljanu, odakle je kroz veliku
dvoranu ispod zemlje proletio sve do ograde
groblja, gdje je u onaj mah bilo na okupa
više hiljada ljudi. Grom je bio tako žestok,
(8 je prebo 100 cegba obavio sa Ma

Na otoku Javi u samom gradu Sams-
rangu preminolo je od kolere 2000 ljadi