U DUBROVNIKU, 6. jula 1910. ui ote i a 1 am CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK VZA | AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO | K 20 I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD | MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA DOŠASTO | POL! VUGODIŠTE. ii Ii istači i IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : ANTON |. ŠAPRO. nara ZN =" pRETPLATA 1 OGLASI JU SE UPRAVI, A oris || UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE || PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. \| OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- || RAN POPUST. - NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE M: oO ko POJEDINI BROJ 10 PARA. Novi ,,defensor fidei“. Prekjučer je bio izbor poslanika za carevinsko vijeće u Spljetu. Do- sta su dobro poznate sve zgode i nezgode borbe, koja se odigrala na- zad tri godine, kad se prviput bila pojavila kandidatura Dr. J. Smodlake. Onda su se proti njego- voj osobi našli skupa svi, koji ne odobravahu njegov politički i soci- jalni radikalizam: politika je podigla na oružje policiju i popove, socijalni radikalizam popove i policiju, i ti su svi priskočili onda u pomoć ,,hr- vatskoj stranci“, Popove nije onda priječio njezin ,liberalizam,“ da ne budu s njome proti čovjeku, koji je tobože propovijedao, kako valja di- gnut popovima, što je njihovo. Nije naša namjera sada analizi- rati tu borbu, spominjemo je samo, da sjetimo čitaoce kaosa, koji je u povodu toga bio nastao u političkom životu cijele pokrajine. Njemu je u interesu zemlje trebalo učiniti kraja, a to je postigao kompromis ugla- vljen između ,hrvatske stranke“ i »hrvatske pučke napredne stranke“ u Spljetu. Taj kompromis bio je dakle potrebit, iliti još bolje, njega su sma- trali potrebnim svi oni, koji našu na- rodnu budućnost vide samo u slozi svih narodnih stranaka, Nastojanje za tom slogom dovelo je do spora- zuma sa Srbima, ovo je dosljedno tomu moralo dovesti i do traženja sporazuma s ,hrvatskom pučkom na- prednom strankom“, jer je i jednom i drugom misao ista, niti je bilo raz- loga mirit se sa Srbima, a vodit borbu do istrage s onim Hrvatima, koje od »hrvatske stranke“ dijeli samo tak- tika i socijalna pitanja. Da to shvatiš treba dakako imati pojma o dužnostima, koje narodna politika nameće i pojedincima i cje- lini. Nego u nas je kod jednog di- jela svećenstva zavladala struja, koja o tim dužnostima ne će da znade, a posljedica je tomu da sve promatra sa stanovišta svojih interesa, koje kadikad ni ne shvaća pravilno. Ko zna što je život i što je borba, za njega je očito, da bi svećenstva slu- žilo najbolje i svojim interesima i interesima onoga, što zastupa, kad bi sasvim prionulo uz narod te se po mogućnosti s njegovim zahtjevima identificiralo. Ali tako moderni sve- ćenici ne misle, ono, što su stariji pregaoci postizavali radom u narodu i u strankama, oni misle da će lakše i bolje postići otvorenom borbom. U tomu je ona kobna pogrješka, koja je zavela dio našeg svećenstva na pogibeljne stramputice. To se vidjelo i prigodom ovih izbora. Mi možemo pojmiti da se sporazum sa strankom, kojoj je pred- sjednik Dr. Smodlaka, nije mnogim svećenicima svidio; mi bismo mogli shvatiti i to, kad bi oni bili proti tomu ustali; ne bi to istina bilo korektno od pristaša ,hrvatske stranke“, jer kad si u stranci moraš da vršiš i dužnosti, kako vršiš i prava. Ali sve bi to bilo manje od onoga, što su učinili, jer ovo pokazuje samo kratkovidnu mržnju i nerazbor, koja ćak izazivlje smijeh sažaljenja. Jer drugo ni ne zaslužuje kad vidiš, gdje svećenstvo hoće da brani vjeru“ proti ,nevjerniku“ Dr. Smodlaki gla- sujuć i radeć za ,dobrog vjernika“ Dr. Mladinova. Mi poznamo Dr. Mladinova, kao dobričinu, koji čini što mu Dr. Drin- ković reče, pa se je sigurno prihva- tio ove propale kandidature, da udo- volji — ,disciplini“, ali sigurno ima bit osjetio svu ironiju sudbine, što se njega iznosi kao zgodnog kandi- data proti Dr. Smodlaci. Ali što svi drugi vide, to ne vide oni, koji bi najprvo imali da vide; oni ne razu- miju, da sve ovo nije ništa drugo nego trgovanje s vjerom i načelima, i da to narod treba da tako i shvati i osudi. Ali u toj kupoprodaji jednako je zazorna uloga koju igraju i pravaši, premda nas baš nimalo ne čudi, Jer je kod pravaša sve što rade, jako fino i dubokoumno promišljeno, po- šteno i načelno — zato im i ide sve ovako lijepo, kako im ide. Oni su vidjeli, da između spljetskog svećen- stva ima nezadovoljnika, i htjeli su da aprofituju, svećenstvo pak ns zna- IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. juć komu će se svecu obratit, uhva- tilo se njih kao pjan plota i predalo pastoro u ruke Dr. Mladinova. Koga je više žalit da li Mladi- nova ili svećenike ili pravaše, to je vrlo teško kazat; našla slika priliku. Svećenici su našli Dr. Mladinova, da im brani vjeru, pravaši mobilizirali furtimaše, da im brane načela ..,. I sve to za to, što je , Hrvatska Stranka“ uglavila sporazum sa Smo- dlakom. Ne vide li Bog ih ne vidio, da tako radeć %&ni samo utvrđuju potrebu, da se svi prijatelji naroda što tvrđe svežu, proti onim koji se vjerom služe, da opet stjeraju narod pod trodlersku komandu, i onim, koji se s trodlerima združuju da frazom o hrvatskom pravu pokriju svoju po- litičku golotinju. Blago ti ga se vjeri, kad je brane Dr. Drinković i Dr. Mladinov, a sre- čne li Hrvatske, kad vojuju za nje- zina državna prava borci kao Kotu- raši, Lucići i slična družina ! Na izboru je palo 4371 glasova za. Smodlaku, Dr. Mladinov skupio je 785 gla- sova, talijanski radikalac Gilardi 185 gla- sova, a socijalista Garbić 176. U svim vanjskim općinama ima je Dr. Smodlaka ogromnu većinu, osim na Šolti rodnom mjestu Mladinova, gdje je imao de- setak glasova manje. Autonomaši i socijaliste ograničeni su na Spljet. Domaće vijesti. Iz carevinskog vijeća, (Sloveni nastavljaju opstrukciju.) U sjednici proračunskog odbora koja se je obdržavala prošlog petka, Slovenci su nastavili opstrukciju. Zast. Korđšec je predložio, da se izabere izvjestitelj za vla- ' dinu osnovu glede osnutka talijanskog prav- nog fakulteta. Predlog je bio otklonjen. Zast. Korošec, nastavljajući, izvodi, da o zadnjoj sjednici proračunskog odbora nema zapisnika, budući da nije bio prisutan nije- dan bilježnik. Predlaže neka se sjednica prekine u svrhu, da se uzmogne sastaviti zapisnik. Zast. Prochaska, kršćanski socijal, prosvjeduje proti izvodima zast. Korošeca, izjavljujući, da j je prisustvovao sjednici i da on je držao svoj govor u slovenskom jeziku pri čem je došlo do ponovnih sakoba između Slovenaca i Nijemaca. Kad je predsjednik opomenuo govornika, da ako imade da stavi