U DUBROVNIKU, 6. jula 1910.

 

 

ui ote i a

1 am CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK VZA |
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO |
K 20 I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD |

MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO | POL! VUGODIŠTE. ii

 

 

Ii
istači

i

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK :
ANTON |. ŠAPRO.

nara ZN

=" pRETPLATA 1 OGLASI JU SE UPRAVI, A oris
|| UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
|| PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
\| OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
|| RAN POPUST. - NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE

M: oO ko

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Novi ,,defensor fidei“.

Prekjučer je bio izbor poslanika
za carevinsko vijeće u Spljetu. Do-
sta su dobro poznate sve zgode i
nezgode borbe, koja se odigrala na-
zad tri godine, kad se prviput
bila pojavila kandidatura Dr. J.
Smodlake. Onda su se proti njego-
voj osobi našli skupa svi, koji ne
odobravahu njegov politički i soci-
jalni radikalizam: politika je podigla
na oružje policiju i popove, socijalni
radikalizam popove i policiju, i ti
su svi priskočili onda u pomoć ,,hr-
vatskoj stranci“, Popove nije onda
priječio njezin ,liberalizam,“ da ne
budu s njome proti čovjeku, koji je
tobože propovijedao, kako valja di-
gnut popovima, što je njihovo.

Nije naša namjera sada analizi-
rati tu borbu, spominjemo je samo,
da sjetimo čitaoce kaosa, koji je u
povodu toga bio nastao u političkom
životu cijele pokrajine. Njemu je u
interesu zemlje trebalo učiniti kraja,
a to je postigao kompromis ugla-
vljen između ,hrvatske stranke“ i
»hrvatske pučke napredne stranke“ u
Spljetu. Taj kompromis bio je dakle
potrebit, iliti još bolje, njega su sma-
trali potrebnim svi oni, koji našu na-
rodnu budućnost vide samo u slozi
svih narodnih stranaka, Nastojanje
za tom slogom dovelo je do spora-
zuma sa Srbima, ovo je dosljedno
tomu moralo dovesti i do traženja
sporazuma s ,hrvatskom pučkom na-
prednom strankom“, jer je i jednom
i drugom misao ista, niti je bilo raz-
loga mirit se sa Srbima, a vodit borbu
do istrage s onim Hrvatima, koje od
»hrvatske stranke“ dijeli samo tak-
tika i socijalna pitanja.

Da to shvatiš treba dakako imati
pojma o dužnostima, koje narodna
politika nameće i pojedincima i cje-
lini. Nego u nas je kod jednog di-
jela svećenstva zavladala struja, koja
o tim dužnostima ne će da znade, a
posljedica je tomu da sve promatra
sa stanovišta svojih interesa, koje
kadikad ni ne shvaća pravilno. Ko
zna što je život i što je borba, za
njega je očito, da bi svećenstva slu-

 

 

žilo najbolje i svojim interesima i
interesima onoga, što zastupa, kad
bi sasvim prionulo uz narod te se
po mogućnosti s njegovim zahtjevima
identificiralo. Ali tako moderni sve-
ćenici ne misle, ono, što su stariji
pregaoci postizavali radom u narodu
i u strankama, oni misle da će lakše
i bolje postići otvorenom borbom. U
tomu je ona kobna pogrješka, koja
je zavela dio našeg svećenstva na
pogibeljne stramputice.

To se vidjelo i prigodom ovih
izbora. Mi možemo pojmiti da se
sporazum sa strankom, kojoj je pred-
sjednik Dr. Smodlaka, nije mnogim
svećenicima svidio; mi bismo mogli
shvatiti i to, kad bi oni bili proti tomu
ustali; ne bi to istina bilo korektno
od pristaša ,hrvatske stranke“, jer
kad si u stranci moraš da vršiš i
dužnosti, kako vršiš i prava. Ali
sve bi to bilo manje od onoga, što
su učinili, jer ovo pokazuje samo
kratkovidnu mržnju i nerazbor, koja
ćak izazivlje smijeh sažaljenja. Jer
drugo ni ne zaslužuje kad vidiš, gdje
svećenstvo hoće da brani vjeru“
proti ,nevjerniku“ Dr. Smodlaki gla-
sujuć i radeć za ,dobrog vjernika“

Dr. Mladinova.
Mi poznamo Dr. Mladinova, kao

dobričinu, koji čini što mu Dr. Drin-
ković reče, pa se je sigurno prihva-
tio ove propale kandidature, da udo-
volji — ,disciplini“, ali sigurno ima
bit osjetio svu ironiju sudbine, što
se njega iznosi kao zgodnog kandi-
data proti Dr. Smodlaci. Ali što svi
drugi vide, to ne vide oni, koji bi
najprvo imali da vide; oni ne razu-
miju, da sve ovo nije ništa drugo
nego trgovanje s vjerom i načelima,
i da to narod treba da tako i shvati
i osudi.

Ali u toj kupoprodaji jednako je
zazorna uloga koju igraju i pravaši,
premda nas baš nimalo ne čudi, Jer
je kod pravaša sve što rade, jako
fino i dubokoumno promišljeno, po-
šteno i načelno — zato im i ide sve
ovako lijepo, kako im ide. Oni su
vidjeli, da između spljetskog svećen-
stva ima nezadovoljnika, i htjeli su
da aprofituju, svećenstvo pak ns zna-

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

juć komu će se svecu obratit, uhva-
tilo se njih kao pjan plota i predalo
pastoro u ruke Dr. Mladinova.

Koga je više žalit da li Mladi-
nova ili svećenike ili pravaše, to je
vrlo teško kazat; našla slika priliku.
Svećenici su našli Dr. Mladinova, da
im brani vjeru, pravaši mobilizirali
furtimaše, da im brane načela ..,.

I sve to za to, što je , Hrvatska
Stranka“ uglavila sporazum sa Smo-
dlakom. Ne vide li Bog ih ne vidio,
da tako radeć %&ni samo utvrđuju
potrebu, da se svi prijatelji naroda
što tvrđe svežu, proti onim koji se
vjerom služe, da opet stjeraju narod
pod trodlersku komandu, i onim, koji
se s trodlerima združuju da frazom
o hrvatskom pravu pokriju svoju po-
litičku golotinju.

Blago ti ga se vjeri, kad je brane
Dr. Drinković i Dr. Mladinov, a sre-
čne li Hrvatske, kad vojuju za nje-
zina državna prava borci kao Kotu-
raši, Lucići i slična družina !

Na izboru je palo 4371 glasova za.

Smodlaku, Dr. Mladinov skupio je 785 gla-
sova, talijanski radikalac Gilardi 185 gla-
sova, a socijalista Garbić 176.

U svim vanjskim općinama ima je Dr.
Smodlaka ogromnu većinu, osim na Šolti
rodnom mjestu Mladinova, gdje je imao de-
setak glasova manje. Autonomaši i socijaliste
ograničeni su na Spljet.

Domaće vijesti.

Iz carevinskog vijeća, (Sloveni nastavljaju
opstrukciju.) U sjednici proračunskog odbora
koja se je obdržavala prošlog petka, Slovenci
su nastavili opstrukciju. Zast. Korđšec je

 

predložio, da se izabere izvjestitelj za vla- '

dinu osnovu glede osnutka talijanskog prav-

nog fakulteta. Predlog je bio otklonjen.
Zast. Korošec, nastavljajući, izvodi, da o

zadnjoj sjednici proračunskog odbora nema
zapisnika, budući da nije bio prisutan nije-

dan bilježnik. Predlaže neka se sjednica
prekine u svrhu, da se uzmogne sastaviti

zapisnik. Zast. Prochaska, kršćanski socijal,
prosvjeduje proti izvodima zast. Korošeca,
izjavljujući, da j je prisustvovao sjednici i da

on je držao svoj govor u slovenskom jeziku
pri čem je došlo do ponovnih sakoba između
Slovenaca i Nijemaca. Kad je predsjednik
opomenuo govornika, da ako imade da stavi