K 10 I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SB PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. I E CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : ANTON |. ŠAPRO. PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. POJEDINI BROJ 10 PARA. Hrvatstvo Dubrovnika. II. Kazat će nam, da su se s pro- pasti repuplike i prilike promijenile , pa da više nema smisla voditi ne- kakvu osobitu dubrovačku politiku. Ako se to ima shvatiti tako, da in- teresi Dubrovnika treba da budu podvrgnuti višim interesima cijeloga naroda, tada smo i mi stim spora- zumni, to i činimo; ali ako se iz toga izvodi pravo za sebe voditi ne- kakvu politiku, koja nema podloge u geografskom položaju našega grada, u njegovu postanku i razvitku, tada kitili mi koliko god hoćemo tu politiku hrvatskim ili srpskim ili talijanskim imenom, ona uvijek ostaje tuđinska. Svaki naime rad u tomu smislu nije drugo nego htjeti istrgnuti Dubrov- nik iz prirodne mu sveze i dignuti mu onu ulogu, koju mu je u našem narodu odredila priroda. Ne vrijedi ni taj prigovor, da u prošlosti nemožemo naći ništa što bi sjećalo današnjeg stanja. Vijekovi su veoma malo djelovali na shvaća- nje dubrovačkog građanstva o odno- šajima grada, tako da još i danas u gradu bore se tri stranke, koje se mogu smatrati nasljednice i nosilice onih političkih struja, koje su vla- dale javnim mišljenjem Dubrovnika starih zemana. Čini se čudno, a ipak je tako. U petnaestom vijeku n. pr. suko- bile su se u Dubrovniku jače dvije struje : romanska i slavenska. Otra- ške te borbe nalazimo u zaključcima senata dubrovačkog o jeziku u ure- dima, te u pjesmama Elija Lampri- dija Cerve, koji svom silom ustaje da sačuva Dubrovniku romansko obilježje. U isto doba osjećala se i nazovimo je tako, srpska struja, koja se kadgod očituje i u urotama. Po- stojanje njezino svjedoči i legenda o Damjanu Judi, kojoj je historijska pozadina u kolebanju Dubrovnika između Mletaka i gospodara Zahu- mlja i Travunije. U 17. vijeku, do- lazi pak do jedne vrsti urote među mlađom vlastelom, koja je išla za tim, da grad učini ishodištem akcije kršćanskih vlasti za oslobođenjem IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. balkanskih kršćana i slavena. Odjek tomu je i dubrovačka književnost onoga vrema : Gundulić pozivlje Vla- dislava Poljačkoga i Ferdinanda To- skanskoga, da tu zadaću preuzmu, Vladislav Menčetić, Petra Zrinjsko- ga. Ti pokušaji naišli su na žestok otpor u Dubrovniku, što znači da onaka je struja u gradu postojala, većina građanstva smatrala je ipak da takove identifikovanje Dubrovni- ka sa interesima zapadnih vlasti i balkanskih kršćana može grad stati slobode. Ovo dokazuje, da su idealni ci- ljevi — a ovi stranke okupljaju — ostali kroz stoljeća skoro isti. Druk- čije ne može ni da bude, Koliko god, promjene vremena bile zama- šite, one su ostavile Dubrovnik ondje, gdje je bio: na obali jadranskog mora, tako da dijeli političku sud- binu ostalih dalmatinskih gradova ; na dohvatu romanskog zapada, koji za to mora da ima svojih predstav- nika u Dubrovniku; u primorju ze- malja, koje su većinom napućene & narodom, koji se zove srpskim imenom. Sudjelovanju svih tih fak- tora, Dubrovnik duguje svoju tisuć- ljetnu slavu. Ali ako su te sile prilika tako jake, da su mogle producirati na uskim hridinama ispod Srđa jedan samostalan državni organizam, ludo je i zamisliti, da im se mogu odu- prijeti pojedine stranke, koje napo- kon ni nijesu drugo nego proizvod istih prilika. Ako hoće da uspiju, temelj im mora biti u Dubrovniku ; a to znači da Hrvati ne smiju zabo- raviti Balkan, isto tako Srbi ne smiju spuštati s oka ostalu Dalma- ciju. Zaborave li jedni ili drugi na to, čeka ih onaj isti udes, koji je zadesio naše autonomaše, kad su počeli da traže drugovdje 'svoje uzore, a batalili onu ulogu, koju je roman- ski elemenat imao negda u Dubro- vniku. Tu gudbiau gledajmo da ne do- živimo i mi. Zadatak je hrvatstva u Dubrovniku : Uzdržati svezu s osta-, lom hrvatskom Dalmacijom, i raditi za sjedinjenem Hrvatskom u pretpo- stavci, utvrđenoj povjesti, da je to sjedinjenje potrebno za njezin razvi- tak. Ali ako se to stanovište tjera tako daleko, da svrši negiranjem svih onih činjenica, koje su Dubro- vnik učinile u prošlosti mogućim i koje ga jedino mogu opet podići, tad se hrvatstvo odalečuje od priro- dne svoje podloge, ono postaje pred- stavnikom misli, koja domaća nije. Roalicija 1 Tomašić. Glas o sporu između koalicije i Toma- šića dolazi skoro neočekivano. Tu skoro se istina govorilo o dugim sjednicama koalicije, o nekakvim memorandumima, koji se imadu predati banu, ali to se sve brižno tapalo, tako da se vidjelo, da bi koalicija rado iz- bjegla konfliktu. Ako nije uspjela, znak da nije mogla. e Evo u par riječi o čem se radi. U ugo- voru sklopljenu s Tomašićem ovaj se obve- zao među ostalim, da će odsječnih predstoj- nika Rauvchovih nesteti. 'To on nije još učinio. Aranicki još je uvijek predstojnik pravosuđa, a kako u njegov resort spada baš ,veleizdajnički proces“, to kršenje ugo- vora davalo je odviše u oko. Pa ne samo Aranicki, već i svi njegovi pomagači po- znati iz doba procesa još su na svomu mje- stu. Sam proces pak niti se vodi niti je zabačen. Stol sedmorice uništio je samo osudu suda prve molbe, ali ne čuje se još da je državno odvjetništvo odustalo od optužbe. Za što Tomašić nije u tom pogledu izvršio ugovor, to nije nikakva tajna. On sam kaže da nije mogao. Istina, možda bi mu bilo uspjelo, da odaleći Aranickoga po onoj : promoveatur ut amoveatur, ali to opet koali- cija nije htjela čekati. Njoj je otpust Ara- nickoga imala biti zadovoljština za ,veleiz- dajnički proces“, a u Beču, o takovoj zado- voljštini ne će da čuju. Tomašić dakle ide za to, što mu Beč nije dopustio da izvrši ugovor sklopljen s koalicijom. . Ali ako je tako, a sve izgleda da jest, tad je koalicija sklapajući pakt s Tomašićem bila naprosto izigrana, te razvoj prilika daje pravo onim, koji su se tomu sporazumu odmah s početka protivili, Njim naime nije se dosad postiglo ništa a ono, što bi se na prvi mah prikazivalo kao dobro, gubi polu vrijednosti uslijed toga, što je bila koalicija _da to dobije prisiljena, primiti u : 1e- dove ljude, koji možda čekaju čas, da je ra- Kao veliki dobitak za narod označuje se nova izborna reforma. Ona to i jest, ali nije dosta imati dobar i liberalan izborni zakon, već treba imati i stranku, koja će se njim znati okoristiti. A po zadnjim vijestima