Strana 2.
Pogledi po svijetu.
Javljaju iz Beča, da će se tamo obdr-
žavati II. međunarodni lovački kongres, i
to od 5—7 rujna t. g. Na kongresu će se
među ostalim raspravljati o trgovini divljači
i krzna, te o međunarodnim pitanjima pu-
šaka i strijeliva.
*
Iz Beograda se javlja: utvrđeno je, da:
prijestolonasljednik Aleksander u pratnji mi-
nistra vanjskih posala Dr. Milovanovića i
nekoliko viših časnika otiđe odavle na Ce-
tinje 10. kolovoza. Na Cetinje će stići i iza-
slanstvo 9. pješačke pukovnije ,,Kneza Ni-
kole I.“ — Ministar vanjskih posala izjavio
je jednom suradniku ,,Neue Wiener Tagblatt“,
da su odnošaji između Srbije i Crne Gore
sasvim normalni, no da kralj Petar ne može
na Cetinje radi toga, što je on već u od-
makloj dobi, a put do Cetinja vrlo je naporan.
*
Više francuskih listova oštro se izjavljuje
protiv novoga zajma, što ga Ugarska vlada
zanjeva lp Listovi izvode, da Fran-
cuska ne 8mije omogućiti utanačenje zajma
državi, koja treba zajam za gradnju Dread-
noughta.
=
Na srpsko-turskoj granici kod Priepolja
došlo je do okršaja između srpskih seljaka
i turske pogranične straže. U okršaju su
usmrćeua dva Srbina i nekoliko ih je ranjeno.
x
Prošle sedmice u samom Petrogradu
oboljelo je od kolere 49 osoba, a 34 osobe
proglašene sumnjivima.
x
Ovih je dana Nijemac Jenatzy odnio
novi automobilski rekord pri utrki u Oe-
stendeu. Kilometar je prevalio za 164/5 se-
kunde, što bi na sat iznosilo 2147 kilome-
tara. Dakle to je najveća brzina, što ju je
dosad čovječanstvo upamtilo.
*
Prigodom stote obljetnice carevanja
kuće Romanova bit će podijeljena amnestija
u velikom stilu. Svi oni, koji su osuđeni iz
“CRVENA HRVATSKA,
političkih književnih i novinarskih krugova,
bit će pomilovani, te će im se povratiti sva
građanska prava. Isto tako će biti snižena
kazna i za zločine manjih kriminalnih de-
likata. Seljacima će biti oprošteni svi po-
rezni zaostaci.
*
»Frankfurter Zeitungu“ javljaju iz New-
Yorka; da je iz agenture rusko-kineške
banke u New-Yorku ukradeno na još nera
zjašnjen način, vrijednosni papiri četiriju že-
ljezničkih društava u vrijednosti od 70 mi-
lijuna dolara (350 mil. K).
x
U Barceloni počinjen je atentat na bivšeg
španjolskog ministra predsjednika Mauru.
Kad je prošle subote, u ponoći sa ekspresnim
vlakom Maura došao iz Madrida u Barcelonu
namjerom, da pođe sa parobrodom ,,Mira-
mare“ prama Palmi, na otoku Malorci, na
kolodvoru su ga dočekali pročelnici svih
vlasti. U trenu kada je Maura izašao iz kola
i zagrlio jednoga prijatelja, ispalio je neki
mladić čedno odjeven u njega tri hitca iz
revolvera. Maura je ranjen u ruku i nogu, a
njegov prijatelj u nogu. Ozlijede su lake.
Atentator je mladić od 18 godina, a zove se
Posa-Roca. Maura je bio odmah prenešen na
parobrod ,Miramare“ gdje su mu rane bile
povite. Atentat je izazvao silnu senzaciju u
čitavoj zemlji, a atentatora su odmah uapsili
i doveli pred redarstvo, gdje je hladnokrvno
odgovarao na sva pitanja, uvjeravajući ispi-
tače, da nije mislio ubiti Mauru, nego mu
je htio dati samo ,spomenicu“ radi njegovih
reakcijonarnih mjera u barcelonskom ustanku.
Uapšeni su također brat i otac atentatorov.
Zadnje vijesti iz .Madrida glase: Maura
se vrlo dobro;osjeća. Rane će brzo zacijeliti.
Atentator je u strogoj samici. Nije vjero-
jatno, da se radi o kakovoj zavjeri. Čini se
da se je atentator u posljednjem trenutku
odlučio na čin. S toga će doskora svršit
sudbena istraga.
*
O strašnom nevremenu, koje je prošle
nedjelje haralo po sjevernoj Italiji, saznajemo
slijedeće potankosti : U subotu na noć spu-
Broj 61.
== — —— a mmnmnnrn= mm umm =—mm=m=am<m—mmmnumumunumammmmmmmm
stio se je nad gradom Milanom i okolicom
strašan ciklon, popraćen tučom. U nekim
su krajevima zrna tuče bila velika kao šaka,
a teška po četvrt kilograma. Ciklon je po-
činio strašnu štetu, a usmrtio i ozlijedio
mnogo osoba.
Službeno se pak saopćuje, da se šteta
što ju je nevrijeme počinilo u dolini Pada
procijenjuje na preko tri milijuna lira, da je
poginulo sedamdeset i osam osoba, preko
300 da ih je teško ranjeno, a žetva da je
sva uništena. Oko 200 kuća je posvema po-
rušeno. Vlada je smjesta izdala svestrano
odredbe za prvu pomoć unesrećenima, a
sama je u sve oštećene krajeve odaslala
brojne čete za prvu pomoć. Osnovano je više
odbora za sabiranje doprinosa za unesrećene,
a vlada će sazvati komoru na izvanrednu
sjednicu, da se za unesrećene votiraju što
više potpore iz državnih sredstava. Među
pučanstvom vlada veliki očaj i strah.
x
U New-Yorku umrlo je od sunčanice
12 ljudi, u Pittsburgu 6, u Filadelfiji 4, u
Bostonu 2.
*
,Newyork Herald“ prima iz Sant Jaga
na Kubi, da već od dulje vremenn vlada
na otoku metež. Zadnje vijesti kažu, da je
pučanstvo silno uzrujano, te da se je bojati,
da bi mogla svaki čas bukniti revolucija.
Najviše cijene ===
postigla je pri Alpinskoj vožnji auto-
mobila
Laurin & Klement
Mlada Boleslava (Česka).
Domeće vijesti.
Spomenik ljubljanskim žrtvama. Ljubljan-
ske narodne slavenske organizacije zaključile
su, da slovenskim žrtvama njemačkog šovi-
nizma iz god. 1908 postave na grob počasni
spomenik. Nadbiskup Jeglić dozvolio je to
jedino pod tim uvjetom, da na spomeniku
——— = ————————m=_——— ===
2nanac Manojlo.
(Piše: V. F. Š....6). (Svršetak).
Šetajući, razgovarao sam se s njime o
mnogima stvarima, privatnim i osobnim.
Zapitah ga o njegovu zdravlju; tužno mi i
nevoljko odgovori : s
— Zlo, amice, zlo. Svakim danom
gore. Boli me cijelo tijelo, a kosti, kao da
mi tko iglama bode“.
Na taj tužni odgovor časak sam ga
gledao, zatim promucah ganutljivo :
— ,Ti se varaš Manojlo, ti se umišljaš,
tebi nije ništa. To je samo obmana i pre-
suda tvoja“.
— Nije obmana, prijo, već istinita tuga
i fakat, nije predsuda već bolest, bolest —
skončanje, odgovori mi Manojlo.
Još većma ganut tim njegovim prizna-
njem, bilo mi je, kao da sam i ja dionik
njegovih muka, Njegova me blizina žalostila,
pomišljajuć na ona njegovu veselost prija-
ih godi
š
Sjećam se dobro, kako mi se jadan
tužio, da je gladan, da mu treba hrane i
okrijepe, jer da je slab. Cesto mi se tužio;
da ga bole slabine i kosti, a noge da mu
klecaju, kao dva prutići.
I zaista, bila je ta gorka istina, jer
otkad je počeo stanovati daleko, daleko od
svoje kuće i svojih roditelja, bijaše mu ne-
voljno i teško.
Pohađao je ured, ali promaknuću niti
glasa. Sa kukavnih četrdeset forinta morao
je proživukati cijeli
grad pružao zabava,
Taj trbušasti gospar omjeri ga mrkim
okom, zaprijeti mu pistom i nakresi glavu,
te oštrim glasom vikre:
— glibelsky“. |
On se okrene, sevoljku se pokloni i
— Molim, molim gospodine predsje-
dniče, nijesam vas vidio.
— ,Da, da, pokazat ću vam ja, tko
sam“; oholo reče predsjednik.
— ,0 oholosti, o kleta nadutosti !“, reče
poluglasno Manojlo.
II.
Manojlo od onoga dana — kad mi se
je jadan izjadao — nijesam ga višo vidio.
Po mom prijatelju doznah, da je otpu-
šten od službe, i da služi kod neke tvrtke
kao pisar. Ispitah prijatelja pobliže o Ma-
nojlu, a on mi na široko poče pripovijedati.
Među inim reče mi, da je Manojlo odležao
tri mjeseca u tamnici poradi neke političke
stvari i demonstracije.
Predvidjao sam, da će on svršiti i odle-
žati koji mjesec u tamnici, jer je bio pre-
tjerani fanatik. Vrijeđao je vladu, činovnike
i poradi iste bio je otpušten iz službe. Bio
je revolucijonarac dušom i tijelom. Oboža-
vao je Francusku, a Napoleona je zvao
»prorokom vojevanja“. U njegovu notesu
na prvoj strani bio je grb Francuske i Na-
poleonova slika.
Bio je potpun šovinista.
Još mi je prijatelj pripovijedao, da su
ga u tamnici stražari progonili i mučili ; ne