Broj 61 mmm ne bude napisano ni riječi više osim imena i dana smrti žrtava, te da spomenik ne bude postavljen na napadnom mjestu grob- lja. Sad se lješine žrtava ekshumiraju i po- kapaju novi u grob kraj grobljanskog zida, gdje će kasnije biti podignut spomenik. Ljetni praznici zajedničkoga sabora. Iz Budimpešte javljaju, da se u tamošnjim parlamentarnim krugovima pogovara, da će zastupnička kuća još tekom ovoga mjeseca riješiti preostale još zakonske osnove o no- vačkom kontigentu, trgovačkom ugovoru s Rumunjskom, (kao i o popisu pučanstva za godinu 1910. tako da bi ljetni praznici mogli započeti najkašnje prvih dana mjeseca kolovoza. Trgovački ugovor između Austro-Ugarske i Srbije. U subotu dne 23 t. mj. izdan je u Beogradu ovaj službeni communiquč: Između austro-ugarskih i srpskih punomoć- nika za utunačenje trgovačkog ugovora pos- tignut je potpun sporazumak, te se još imaju obaviti samo radnje redakcije i stilizacije. Novi trgovački ugovor osniva se na istoj osnovi kao i onaj od god. 1908, samo je više sužen. Međusobne koncesije i brisanja sasvim se podudaraju“. Na koncu sjednice oprostio se je mini- star Milovanović s austro-ugarskim punomoć- nicima, jer polazi u Marijine Lazni. Pruma Milovanovićevoj izjavi saznat će se za sadr- žaj ugovora tek za kojih 14 dana. Netom bude ugovor potpisan otputovat će u Beč i u Budimpeštu punomoćnici da predlože za- pisnike svojim vladama. Novi ugovor odre- đuje maksimalne pogodnosti, a potom i kon- vencijonalni cjenik. Ugovor će stati na snagu tek sredinom studenoga, pošto ga prije moraju prihvatiti i ugarski parlamenat i srpska skupština. U Austriji stupa u kri- jepost na osnovu ovlasbenog zakona te vri- jedi, kao i sve ostale trgovačke konvencije naše monarhije, do konca god. 1917. Utanačenjem ovog ugovora svršava se dugotrajni i vrlo osjetljivi carinski rat između Austro-Ugarske i Srbije, koji je veliku štetu nanio Srbiji, ali je nepovoljno uplivao i na trgovinske prilike naše monarhije. Kako se CRVENA HRVATSKA“ doznaje iz dobro obavještenih krugova, to se novim trgovačkim ugovorom ne će doz- voliti Srbiji da uvozi u Austro-Ugarsku ni približno onu količinu svježega mesa, koju je Srbija mogla da uvozi po starim trgovin- skim ugovorima. Austro-Ugarska dozvoljava Srbiji provoz svježeg mesa, ali ni to nije nikakva dobit, pošto se, po jednoj odredbi ugovora, stoka ža izvoz mora klati na po- graničnim klaonicama, a Srbija na gvanici ima samo jednu klaonicu u Beogradu. Me- đutim su tarife vrlo povoljne. Svi beograd- ski listovi slažu se u tom, da ovaj sklopljeni ugovor u prvom tedu je djelo aust.-ugarskoga poslanika u Beogradu grofa Ivana Forgacha. Grof. Forgach, dao je u ponedjenik večer u zgradi poslaništva diner u čast srpskih delegata, koji su učestvovali u trgovačkim pregovorima. Ministarstvo pak dalo je u utorak u ,Grand Hotelu“ banket u čast austro-ugarskih delegata. Političko stanje u Istri. Javljaju , Slobodi“ iz Istre: Radi još neuspjelih pregovora sa Talijanima, ne će doći ni do saziva sabora. Pregovori su se zategli radi pitanja podijelbe općina, koje je za obje strane najvažnije, ali i s obzirom na lokalne prilike i interese najkompliciranije. U drugim pitanjima, pa ćak i u školskom ima nade da će Talijani popustiti do skrajnosti. Za Hrvate je najvažnije pitanje reorga- nizacije do sada skoro mrtvoga političkoga društva u Pazinu. Ovih dana bi se i to imalo provesti. Pada u oči da je u zadnje vrijeme biskup Mahnić sa svojima promjenio taktiku. Nakon onih napadaja na ,Družbu“ sada šuti, dapače svećenstvo se je istaklo prigo- dom skupštine na Cresu. Oni šalju Družbi prinose koji na njega dolaze. Doznajemo dapače da je izrazio želju, da sporazumno radi sa narodnim prvacima. Vrlo je vjero- jatno, da sve ovo nije drugo nego li nasto- janje, da reorganizacija politič. društva koje bi imalo biti centar istarske narodne politike, ne izađe protiv njega i da on blagim načinom osvoji za svoje ljude pozicije na vodstvu društva. z—————=>————————————m—m—m—=—mu m————m—————m—m==—<=m=aa———=——=—=—=mmsmmm— davajući mu zadosta, ma niti određenu hranu, a koji dan niti kapljicu vode. Kad je izišao iz tamnice bio je blijed, opadnut, nečist. Zrak tamnice škodio mu; jer je bio po naravi slabić, a opet ona ze- mna vlaga, koja mu je dolazila do samih kostiju, uništi ga posvema. ' * *x % Kad sam se drugi put s prijateljem sastao, reče mi, da je Manojlo poslije nego je otpušten iz tamnice, dva mjeseca kašnje zaglavio životom. - Žalostan ostadoh, a na licu mi se po- javila suza žalosnica. Propitkivao sam pri- jatelja o Manojlovim zadnjim časovima i reče mi: i — ,Jadan Manojlo patio je mnogo, & duša dok se odijelila od njega zadavala mu je čemernih trzaja. Zvao je majku, a majke mu pebijaše uz njega, čeznuo je da je ogrli, ali uzalud. Spominjao je njegovog ,proroka“ — Napoloona — i Francusk", a vikao na svećenika. U teškoj vrućici sjećao se pro- gona, patnje ...., sjećao 8 štreberstva i okrutnosti predsjednika, sjećao se ..........! IV. Qsvanuo lijepi travanjski dan, pun mi- lote i gelenila. Uputio sam se grobištu, namjerom, da pohodim grob poznanca Manojla, Da ga po- zdravim i u sjećanju, da uberem cvijetak sa njegovog groba. Stigoh groblju. Hodao sam među uresnim spomenicima, vitim gustim čempresima. Najednom vidjoh pred sobom neku ženu u crnini sa malim sinčićem. Samilosnim srcem pratio sam kret- nje i jecanje te kukavne žene. Ožalošćen pođoh u kut i od tuda gledao sam tužnu Manoilovu majku. Čupala je kosu, urlikala, a svojim suzama zalijevala cvijeće. Grebla je zemlju prstima uzrujanim i često grozničavo zvala: — ,Manojlo, Maaa-noj-llloooo“. _ I sada rado kada pohodim grobište zau- stavljam se na grob mog poznanca Manojla, a oči mi šibaju u istrošenu tablicu, po ko- joj se znade gdie počiva jedno nevino i mučeničko tijelo, koje je žrtvom štreberstva — bilo uništeno. Strana 3. a ———————=—m=umm = umumummmmemmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnmmmmummmmmmmmmmm Jugoslavenska izložba u Parizu. Umjetnici Jugoslaveni, koji žive u Parizu, spremaju se, da u jesen 1912 godine prirede u Grand- Palaisu na Elizejskim poljima umjetničku izložbu, na koju će pozvati sve umjetnike sa Slavenskog Juga. Na ovoj izložbi bit će zastupano: slikarstvo, skulptura. gravura i arhitektura. Pored toga bit će i dekorativno odijeljenje, u kom će se izložiti sve vrsti predmeta: tkanine, vezovi, čipke, gvožđar- stvo, cizelerstvo, gravura, drvorezi i t. d. umjetnički rađeni u stilu narodne orna- mentike indvidualno shvaćeni, U samoj izložbenoj zgradi bit će otvo- ren glazbeni salon, u kome će se, pod up- ravom violiniste kompozitora g. Tkalčića svirati samo jugoslavenska muzika, narodna i umjetnička onih kompozitora, koji budu htjeli da se njihove kompozicije izvode sop- stvenim izvođenjem, ili pošlju svoja djela radi interpretacije vokalnom ili instrumen- talnom muzikom pred umjetnicima i publi- kom. Cilj i stroga ozbiljnost same izložbe preporučuju ozbiljno i strogo odabiranje umjetničkih predmeta i izrađevina za izla- ganje, jer ocjena francukog naroda, koji ima prvenstvo u svemu, a najviše u umjet- nosti, postaviše i nas u red civilizovanih naroda, a na osnovi vrijednosti izloženih predmeta. Podrobni program u učešću na izložbi bit će objavljen u svim jugoslavenskim listo- vima u najskorijem vremenu. Za bliža oba- viještenja valja se obratiti na gosp. Nikolu Jeremića, slikara Paris 3, rue Git-le-Couer. . Velika skupština soc.-dom. stranke u Budimpešti. U nedjelju socijalno-demokratska stranka u Budimpešti imala je veliku pučku skupštinu u prilog sveopćeg izbornog prava, a proti sve više i više rastućem lihvarstvu sa stanovima. Skupštini je prisustvovalo preko 5000 ljudi. Govornik Szabadoš govo- rio je proti skupoći stanova. Pri tom je napao ne samo vladu, nego i gradsko pog- lavarstvo. Što skorije izaći će plakati, kojima se pozivlje radništvo neka jednostavno ne plaća stanarine, da stanodavce, koji izrab- ljuju na najgadniji način siromašno radništvo, prisile na sniženje stanarine. Nakon mirno raspuštene skupštine pošlo je nekoliko stotina radnika kroz ulice, de- monstrirajući pri tom žestoko proti redarstvu. Došlo je nekoliko puta do vrlo oštrih sukoba. Redarstvo je na kuncu uapsilo nekoliko de- mostranata i rastjeralo ih. Sto | potnest promacija u jedan dan. Prošlog petka je u bečkom sveučilištu promo- virano 115 kandidata na čast doktora prava. Ovoliko kandidata nije u Beču još nikada promovirano u isti dan. opstrukcija postigla uspjeh ili ne, a svaki razborit motrilac moći će i sam prosuditi, da li je odgoda parlamenta uspjeh, ako jest čiji je uspjeh. Ne ćemo se više baviti ni sveučilišnim pitanjem, jer je sporedno. Nas zanima više budućnost od prošlosti. Ovo Moi orrip EAT RENO FAO OOO ii FX Ati i ži O