Broj 61

mmm

ne bude napisano ni riječi više osim imena
i dana smrti žrtava, te da spomenik ne
bude postavljen na napadnom mjestu grob-
lja. Sad se lješine žrtava ekshumiraju i po-
kapaju novi u grob kraj grobljanskog zida,
gdje će kasnije biti podignut spomenik.

Ljetni praznici zajedničkoga sabora. Iz
Budimpešte javljaju, da se u tamošnjim
parlamentarnim krugovima pogovara, da će
zastupnička kuća još tekom ovoga mjeseca
riješiti preostale još zakonske osnove o no-
vačkom kontigentu, trgovačkom ugovoru
s Rumunjskom, (kao i o popisu pučanstva
za godinu 1910. tako da bi ljetni praznici
mogli započeti najkašnje prvih dana mjeseca
kolovoza.

Trgovački ugovor između Austro-Ugarske
i Srbije. U subotu dne 23 t. mj. izdan je
u Beogradu ovaj službeni communiquč:
Između austro-ugarskih i srpskih punomoć-
nika za utunačenje trgovačkog ugovora pos-
tignut je potpun sporazumak, te se još imaju
obaviti samo radnje redakcije i stilizacije.
Novi trgovački ugovor osniva se na istoj
osnovi kao i onaj od god. 1908, samo je
više sužen. Međusobne koncesije i brisanja
sasvim se podudaraju“.

Na koncu sjednice oprostio se je mini-
star Milovanović s austro-ugarskim punomoć-
nicima, jer polazi u Marijine Lazni. Pruma
Milovanovićevoj izjavi saznat će se za sadr-
žaj ugovora tek za kojih 14 dana. Netom
bude ugovor potpisan otputovat će u Beč i
u Budimpeštu punomoćnici da predlože za-
pisnike svojim vladama. Novi ugovor odre-
đuje maksimalne pogodnosti, a potom i kon-
vencijonalni cjenik. Ugovor će stati na
snagu tek sredinom studenoga, pošto ga
prije moraju prihvatiti i ugarski parlamenat
i srpska skupština. U Austriji stupa u kri-
jepost na osnovu ovlasbenog zakona te vri-
jedi, kao i sve ostale trgovačke konvencije
naše monarhije, do konca god. 1917.

Utanačenjem ovog ugovora svršava se
dugotrajni i vrlo osjetljivi carinski rat između
Austro-Ugarske i Srbije, koji je veliku štetu
nanio Srbiji, ali je nepovoljno uplivao i na
trgovinske prilike naše monarhije. Kako se

CRVENA HRVATSKA“

doznaje iz dobro obavještenih krugova, to
se novim trgovačkim ugovorom ne će doz-
voliti Srbiji da uvozi u Austro-Ugarsku ni
približno onu količinu svježega mesa, koju
je Srbija mogla da uvozi po starim trgovin-
skim ugovorima. Austro-Ugarska dozvoljava
Srbiji provoz svježeg mesa, ali ni to nije
nikakva dobit, pošto se, po jednoj odredbi
ugovora, stoka ža izvoz mora klati na po-
graničnim klaonicama, a Srbija na gvanici
ima samo jednu klaonicu u Beogradu. Me-
đutim su tarife vrlo povoljne. Svi beograd-
ski listovi slažu se u tom, da ovaj sklopljeni
ugovor u prvom tedu je djelo aust.-ugarskoga
poslanika u Beogradu grofa Ivana Forgacha.
Grof. Forgach, dao je u ponedjenik večer
u zgradi poslaništva diner u čast srpskih
delegata, koji su učestvovali u trgovačkim
pregovorima. Ministarstvo pak dalo je u
utorak u ,Grand Hotelu“ banket u čast
austro-ugarskih delegata.

Političko stanje u Istri. Javljaju , Slobodi“
iz Istre: Radi još neuspjelih pregovora sa
Talijanima, ne će doći ni do saziva sabora.
Pregovori su se zategli radi pitanja podijelbe
općina, koje je za obje strane najvažnije,
ali i s obzirom na lokalne prilike i interese
najkompliciranije. U drugim pitanjima, pa
ćak i u školskom ima nade da će Talijani
popustiti do skrajnosti.

Za Hrvate je najvažnije pitanje reorga-
nizacije do sada skoro mrtvoga političkoga
društva u Pazinu. Ovih dana bi se i to
imalo provesti.

Pada u oči da je u zadnje vrijeme
biskup Mahnić sa svojima promjenio taktiku.
Nakon onih napadaja na ,Družbu“ sada
šuti, dapače svećenstvo se je istaklo prigo-
dom skupštine na Cresu. Oni šalju Družbi
prinose koji na njega dolaze. Doznajemo
dapače da je izrazio želju, da sporazumno
radi sa narodnim prvacima. Vrlo je vjero-
jatno, da sve ovo nije drugo nego li nasto-
janje, da reorganizacija politič. društva koje bi
imalo biti centar istarske narodne politike, ne
izađe protiv njega i da on blagim načinom
osvoji za svoje ljude pozicije na vodstvu
društva.

z—————=>————————————m—m—m—=—mu m————m—————m—m==—<=m=aa———=——=—=—=mmsmmm—

davajući mu zadosta, ma niti određenu
hranu, a koji dan niti kapljicu vode.

Kad je izišao iz tamnice bio je blijed,
opadnut, nečist. Zrak tamnice škodio mu;
jer je bio po naravi slabić, a opet ona ze-
mna vlaga, koja mu je dolazila do samih
kostiju, uništi ga posvema. '

*

*x %

Kad sam se drugi put s prijateljem
sastao, reče mi, da je Manojlo poslije nego
je otpušten iz tamnice, dva mjeseca kašnje
zaglavio životom. -

Žalostan ostadoh, a na licu mi se po-
javila suza žalosnica. Propitkivao sam pri-
jatelja o Manojlovim zadnjim časovima i
reče mi: i

— ,Jadan Manojlo patio je mnogo, &
duša dok se odijelila od njega zadavala mu
je čemernih trzaja. Zvao je majku, a majke
mu pebijaše uz njega, čeznuo je da je ogrli,
ali uzalud. Spominjao je njegovog ,proroka“
— Napoloona — i Francusk", a vikao na
svećenika. U teškoj vrućici sjećao se pro-
gona, patnje ...., sjećao 8 štreberstva i
okrutnosti predsjednika, sjećao se ..........!

IV.

Qsvanuo lijepi travanjski dan, pun mi-

lote i gelenila.

Uputio sam se grobištu, namjerom, da
pohodim grob poznanca Manojla, Da ga po-
zdravim i u sjećanju, da uberem cvijetak
sa njegovog groba.

Stigoh groblju.

Hodao sam među uresnim spomenicima,
vitim gustim čempresima. Najednom vidjoh
pred sobom neku ženu u crnini sa malim
sinčićem. Samilosnim srcem pratio sam kret-
nje i jecanje te kukavne žene. Ožalošćen
pođoh u kut i od tuda gledao sam tužnu
Manoilovu majku. Čupala je kosu, urlikala,
a svojim suzama zalijevala cvijeće.

Grebla je zemlju prstima uzrujanim i
često grozničavo zvala:

— ,Manojlo, Maaa-noj-llloooo“. _

I sada rado kada pohodim grobište zau-
stavljam se na grob mog poznanca Manojla,
a oči mi šibaju u istrošenu tablicu, po ko-
joj se znade gdie počiva jedno nevino i
mučeničko tijelo, koje je žrtvom štreberstva
— bilo uništeno.

Strana 3.

a ———————=—m=umm = umumummmmemmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnmmmmummmmmmmmmmm

Jugoslavenska izložba u Parizu. Umjetnici
Jugoslaveni, koji žive u Parizu, spremaju
se, da u jesen 1912 godine prirede u Grand-
Palaisu na Elizejskim poljima umjetničku
izložbu, na koju će pozvati sve umjetnike
sa Slavenskog Juga. Na ovoj izložbi bit će
zastupano: slikarstvo, skulptura. gravura i
arhitektura. Pored toga bit će i dekorativno
odijeljenje, u kom će se izložiti sve vrsti
predmeta: tkanine, vezovi, čipke, gvožđar-
stvo, cizelerstvo, gravura, drvorezi i t. d.
umjetnički rađeni u stilu narodne orna-
mentike indvidualno shvaćeni,

U samoj izložbenoj zgradi bit će otvo-
ren glazbeni salon, u kome će se, pod up-
ravom  violiniste kompozitora g. Tkalčića
svirati samo jugoslavenska muzika, narodna
i umjetnička onih kompozitora, koji budu
htjeli da se njihove kompozicije izvode sop-
stvenim izvođenjem, ili pošlju svoja djela
radi interpretacije vokalnom ili instrumen-
talnom muzikom pred umjetnicima i publi-
kom.

Cilj i stroga ozbiljnost same izložbe
preporučuju ozbiljno i strogo odabiranje
umjetničkih predmeta i izrađevina za izla-
ganje, jer ocjena francukog naroda, koji
ima prvenstvo u svemu, a najviše u umjet-
nosti, postaviše i nas u red civilizovanih
naroda, a na osnovi vrijednosti izloženih
predmeta.

Podrobni program u učešću na izložbi
bit će objavljen u svim jugoslavenskim listo-
vima u najskorijem vremenu. Za bliža oba-
viještenja valja se obratiti na gosp. Nikolu
Jeremića, slikara Paris 3, rue Git-le-Couer.

. Velika skupština soc.-dom. stranke u
Budimpešti. U nedjelju socijalno-demokratska
stranka u Budimpešti imala je veliku pučku
skupštinu u prilog sveopćeg izbornog prava,
a proti sve više i više rastućem lihvarstvu
sa stanovima. Skupštini je prisustvovalo
preko 5000 ljudi. Govornik Szabadoš govo-
rio je proti skupoći stanova. Pri tom je
napao ne samo vladu, nego i gradsko pog-
lavarstvo. Što skorije izaći će plakati, kojima
se pozivlje radništvo neka jednostavno ne
plaća stanarine, da stanodavce, koji izrab-
ljuju na najgadniji način siromašno radništvo,
prisile na sniženje stanarine.

Nakon mirno raspuštene skupštine pošlo
je nekoliko stotina radnika kroz ulice, de-
monstrirajući pri tom žestoko proti redarstvu.
Došlo je nekoliko puta do vrlo oštrih sukoba.
Redarstvo je na kuncu uapsilo nekoliko de-
mostranata i rastjeralo ih.

Sto | potnest promacija u jedan dan.
Prošlog petka je u bečkom sveučilištu promo-

virano 115 kandidata na čast doktora prava.
Ovoliko kandidata nije u Beču još nikada
promovirano u isti dan.

opstrukcija postigla uspjeh ili ne, a svaki
razborit motrilac moći će i sam prosuditi,
da li je odgoda parlamenta uspjeh, ako jest
čiji je uspjeh. Ne ćemo se više baviti ni
sveučilišnim pitanjem, jer je sporedno. Nas
zanima više budućnost od prošlosti. Ovo

 

Moi orrip EAT

RENO FAO OOO ii FX

Ati i ži O